OIE pitanja i odgovori

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)

 OIE aktualna pitanja i odgovori


Koji su oblici poticana biomase za proizvodnju električne energije i topline?
Vlada je započela s poticanjem korištenja biomase za energetske svrhe u okviru politike poticanja korištenja obnovljivih izvora energije. Od 1. srpnja 2007. primjenjuju se propisi kojima se potiče proizvodnja električne energije iz energana i/ili elektrana, koje koriste krutu biomasu iz šumarstva, poljoprivrede i drvno-prerađivačke industrije ili bioplin iz poljoprivrednih nasada, organskih ostataka, te iz otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije. Takva povlaštena proizvodnja električne energije ima visoke zajamčene otkupne cijene kroz ugovor o obveznom otkupu električne energije i to u trajanju od 12 godina. Trenutna iskustva vezana uz podnošenje zahtjeva nositelja projekata, koji se vode u odgovarajućem registru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, pokazuju da postoji veliko zanimanje za uporabu biomase, ali i da postoje određene prepreke izvan energetskog sektora u pogledu organiziranja tržišta biomase za njeno energetsko korištenje (ugovori o opskrbi šumske biomase), postupaka pribavljanja dozvola u području nadležnosti zaštite okoliša, transfera i odabira tehnologije, početnih rizika razvoja projekta, osiguravanja financiranja i instrumenata osiguranja i dr.

Pitanje korištenja biomase za proizvodnju toplinske energije (za gospodarske subjekte i fizičke osobe) rješava se kroz propise u području toplinarstva. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva priprema provedbene propise (uredba i pravilnik) za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača toplinske energije te načina sufinanciranja takve proizvodnje, koja uključuje i ugradnju kotlova na biomasu. Propisi su u izradi i očekuje se njihovo donošenje i primjena u 2011. godini. Trenutno su za ovaj oblik uporabe biomase dostupna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji objavljuje povremeno javne natječaje za programe i projekte obnovljivih izvora energije i koji onda vrijede i za projekte korištenja biomase.


Da li je potrebna lokacijska dozvola za fotonaponske sunčane kolektore?
Prema čl. 104. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/2007) lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine i radove. Za postrojenje sunčane elektrane, kako je gore navedeno, prema Stručnom mišljenju Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva klasa 360-01/07-02/311, urbroj: 531-10-266-07-04 od 7. 12. 2007. g. lokacijska dozvola se izdaje. Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora.

Stručnim mišljenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva KLASA 350-01/10-02/466, URBROJ: 531-01-10-2 od 11. listopada 2010. godine potvrđeno je da se fotonaponski sustavi koji se grade na građevnim česticama postojeće zgrade smatraju jednostavnim građevinama i potpadaju pod odredbe Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09, 57/10), te za njih nije potrebna lokacijska dozvola.


Zbog čega su sunčane elektrane ograničene na 1 MW?
Prema čl. 7. st. 4. Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije Hrvatski operator tržišta energije sklapa ugovore o otkupu električne energije s povlaštenim proizvođačima električne energije iz postrojenja koja koriste sunčanu energiju sve dok ukupno instalirana snaga svih postrojenja ovog tipa, za koje je ishođeno rješenje o stjecanju povlaštenog proizvođača električne energije, u Republici Hrvatskoj ne dosegne 1 MW. To znači da se ograničenje od 1 MW isključivo odnosi na postrojenja koja koriste sunčanu energiju a ne na sva postrojenja koja koriste obnovljive izvore. Jednaki princip vrijedi i za postrojenja koja koriste gorivne ćelije na vodik.

Što se tiče kvote od 1 MW za sunčane elektrane ona je tako postavljena iz razloga što se radi o iznimno skupoj tehnologiji za koju je potrebno osiguravati najviši poticaj od čak 3,4 kn/kWh za tehnologije do 10 kW snage a to stvara značajnu presiju na potrošačku zajednicu odnosno potrošače električne energije koji plaćaju troškove za poticaj.


Kada će se podići i na koliko ograničenje za poticaje od 1MW za velike proizvođače iz solara?
Prošle godine Hrvatski sabor je usvojio Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske. U ovom trenutku u tijeku je izrada Programa provedbe Energetske strategije koji će utvrditi  dinamiku izgradnje elektrana koja će proizvoditi električnu energiju iz  obnovljivih izvora u cijelosti i po pojedinim vrstama. Pri tome će se voditi računa o ciljevima koje RH mora ispuniti do 2020 godine i o utjecaju obnovljivih izvora na cijenu električne energije, tako da će prednost imati oni obnovljivi izvori koji će najmanje optereti hrvatsko gospodarstvo i najmanje utjecati na standard naših. Prednost će se također dati onim elektranama koje koriste obnovljive izvore za čiju izgradnju hrvatski gospodarski subjekti mogu isporučiti najviše opreme.

U svakom slučaju, tijekom 2011. godine predložiti će se Vladi izmjena pripadajućih podzakonskih akata i značajnije povećanje kvote. Ujedno će doći do revizije visine tarifni stavki odnosno poticajne cijene za poticanje proizvodnje električne energije iz sunčanih elektrana odnosno iz fotonaponskih modula i do razdvajanja tarifa za sustave integrirane u zgrade i one koji su montirani na zemljištu. Pri određivanju nove kvote prednost će imati sustavi integrirani u zgrade za koje će biti rezervirano više od 2/3 kvote. Podloge za navedene promjene su već pripremljene te se rasprava o očekuje tijekom prve polovine 2011. godine.


Koji je status otpad i goriva iz otpada (RDF) prema tarifnom sustavu?
Prema tarifnom sustavu za otpad i RDF nije eksplicite utvrđena visina tarifnih stavki, ali se u načelu, sukladno tumačenju direktive 2001/77/EC koja se predmetnim propisima transponira, prihvaća frakcija biorazgradivog otpada uz uvjet poštivanja hijerarhije koncepta cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (minimiziranje, izbjegavanje, vrednovanje, odlaganje neštetnog ostatnog otpada). Dakle frakcija biorazgradivog otpada uz dokazano poštivanje uvjeta može ostvariti poticajnu cijenu kao biomasa, međutim, tu treba dokazati izbjegavanje preklapanja poticaja, odnosno da ne postoji dvostruko poticanje - s jedne strane iz pokrivanja troškova za zbrinjavanje otpada (koncesija ili drugo) i s druge strane poticajne cijene za proizvodnju električne energije iz dijela postrojenja koje se tretira kao postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije što podliježe energetskim propisima i aspektu povlaštenog proizvođača.
Postoji mogućnost da će tarifa za RDF biti predviđena izmjenama i dopunama tarifnog sustava.


Zašto vjetroelektrane dominiraju?
Formalno, u Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije utvrđuju se poticajne cijene i maksimalan udio pojedinog obnovljivog izvora (Operator tržišta kod sklapanja ugovora s povlaštenim proizvođačima treba voditi računa o zastupljenosti svih obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije na način da udio pojedinog obnovljivog izvora energije ne prijeđe više od 80 % udjela u ukupnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije koji se potiču) u sustavu poticane proizvodnje, odnosno udjela u strukturi ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Dakle, politika preko sustava poticanja proizvodnje električne energije ne favorizira nijedan određeni obnovljiv izvor, već se to prepušta poduzetničkoj inicijativi i ostalim restriktivnim (eliminacijskim) faktorima, što je uređeno drugim propisima i odnosima (zaštita okoliša, prostorno uređenje, raspoloživost i cijena sirovine, zemljišni i imovinsko-pravni odnosi, partnerstvo lokalne zajednice i dr.). Na razvoj i udio pojedinog obnovljivog izvora energije ponajviše utječe cijena (trošak, odnosno zrelost) tehnologije, raspoloživost i cijena sirovine (biomasa) te prirodni i tehnički potencijal određenog obnovljivog izvora. To je razlog što se nameću vjetroelektrane, zbog konkurentne tehnologije (u odnosu na druge tehnologije obnovljivih izvora energije) te najvećeg potencijala u Hrvatskoj, prostorno disperziranog.

Vjetroelektrane su proizašle kao dominantno rješenje u strukturi obnovljivih izvora energije zbog gore navedenih razloga (potencijal i konkurentnost tehnologije), ali i zbog vrlo snažne poduzetničke inicijative (prvi developeri su započeli istraživanja na lokacijama u Hrvatskoj još prije desetak godina). Svjetska iskustva nedvojbeno potvrđuju da je u početnoj fazi provedbe politike obnovljivih izvora energije najveći udio strane opreme i know how-a,međutim s razvojem i realizacijom projekata, sve više i više se povećava udio "domaće komponente projekta" koja uključuje opremu, uslugu i radove. S time se razvijaju i osnažuju specijalizirani razvojni i proizvodni programi, inženjering i sl. Postoje procjene unutar Zajednice obnovljivih izvora energije (HGK) da je moguće ostvariti sinergiju odnosno udio domaće komponente u vjetroelektrani do 70 % ukupne vrijednosti, pri čemu neke poslovne inicijative idu u pravcu razvoja specifičnih proizvodnih programa kroz mješovite tvrtke i zajedničkih projekata s renomiranim stranim partnerima. Također, očekuje se da će se Končarov projekt razviti u dovoljnoj mjeri da u budućnosti osigura i regionalnu tržišnu perspektivu. Sukladno propisima o građenju (Zakon o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07) zabranjeno je planiranje i gradnja vjetroelektrana u zaštićenom obalnom području mora (otoci i obalni pojas 1000 m), a rigorozni uvjeti instituta procjene utjecaja na okoliš sagledava sve utjecaje vjetroelektrana na okoliš (buka, krajobrazni i ornitofaunski utjecaj) te, u konačnici, kroz javnu raspravu uvažava stajalište lokalnog stanovništva. Ne smijemo zaboraviti da je i napredak tehnologije vjetroturbina doprinio i poboljšanju tehničkih pogonskih karakteristika i značajnom smanjenju utjecaja na okoliš (buka, ornitofaunski utjecaj i dr.).


Da li fizičke osobe mogu steći status povlaštenog proizvođača?
Podzakonskim aktima koji uređuju pitanje stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora omogućeno je stjecanje statusa i fizičkim osobama.

Dopisom od godine 29. siječnja 2008. Klasa: 410-01/80-01/82 Ur. broj: 513-07-21-01/08-02 Ministarstvo financija, Središnji ureda porezne uprave dao je tumačenje vezano uz djelatnosti status fizičkih osoba kao povlaštenih proizvođača električne energije .

Navedenim dopisom je utvrđeno da fizičke osobe koje će kao povlašteni proizvođači električne energije (za tržište) ostvarivati pravo na poticajnu cijenu proizvedene i otkupljene električne energije, obavljati će samostalnu gospodarstvenu djelatnost, koja se za svrhe oporezivanja smatra samostalnom djelatnošću obrta i s obrtom izjednačenom djelatnošću iz članka 18. stavak 1. točka 1. Zakona o porezu na dohodak (NN br. 177/04) te članka 19. stavak 1. i 20. stavci 1. i 2. Pravilnika porezu na dohodak (NN br. 95/05, 96/06, 68/07). Naime dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se, između ostalog i od obavljanja obrtničkih djelatnosti, kojima se za svrhe oporezivanja smatraju djelatnosti iz članka 1. Zakona o obrtu (NN br. 77/ do 79/07 – ispravak) te sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima smatraju se djelatnosti koje fizičke osobe obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo tu djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika. Dohodak od samostalne djelatnosti fizičkih osoba utvrđuje se u skladu s člancima 19. do 24. Zakona o porezu na dohodak, kao razlika između ostvarenih poslovnih primitaka i nastalih poslovnih izdataka u poreznom razdoblju, na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga. Fizičke osobe su dužne prijaviti se u registar obveznika poreza na dohodak u skladu s člankom 62. Zakona o porezu na dohodak i člankom 91. Pravilnika o porezu na dohodak i to u roku osam dana od početka obavljanja samostalne djelatnosti, tijekom poreznog razdoblja dužne su plaćati predujmove poreza na dohodak po rješenje Porezne uprave u skladu s člankom 47. navedenog Zakona i s člankom 71. navedenog Pravilnika, po isteku poreznog razdoblja obavezne su podnijeti propisanu prijavu poreza na dohodak u skladu s člankom 39. stavak 1. točka 2. istoga Zakona te člancima 83. do 89. istoga Pravilnika, a imaju i druga propisana prava i obaveze.


Da li se priprema Zakon o obnovljivim izvorima energije?
Zakon o obnovljivim izvorima energije planira se uputiti u proceduru potvrđivanja u 2011. godini. U prvom dijelu 2011. godine pripremit će se stručne podloge za pripremu nacrta Zakona o obnovljivim izvorima energije na temelju obveze prijenosa Direktive 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora u pravni sustav Hrvatske. Kao priprema za Zakon poslužit će i izrada Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije prema odredbama nove Direktive 2009/28/EZ, kojeg su sve države članice dužne izraditi. Republika Hrvatska je također dužna izraditi takav plan kao pretpristupna članica za EU, temeljen na metodologiji propisanoj Direktivom. Pojedine odredbe Direktive 2009/28/EZ su uključene u Akcijski plan za obnovljive izvore energije koji je pripremljen u okviru pregovora u poglavlju 15 Energetika.


Kako su definirani ciljevi za pojedine OIE u Strategiji?
Strategija definira sektorske ciljeve udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije kako bi se ispunjavale obveze Republike Hrvatske prema EU. Proizvodnja električne energije iz OIE sudjeluje u toj strukturi s 9,2%.
Strategija definira da će se programima provedbe Strategije definirati dinamika poticane izgradnje elektrana na  obnovljive izvore energije u pojedinom četverogodišnjem razdoblju ovisno o porastu potrošnje električne energije i očekivanoj prosječnoj proizvodnji električne energije u velikim hidroelektranama (jer zbroj OIE i velikih HE je mjerodavan za ispunjavanje ciljeva glede OIE).

Strategija također definira da će se struktura poticane izgradnje obnovljivih izvora energije detaljnije odrediti u programima provedbe Strategije i to ovisno o:
- raspoloživim financijskim sredstvima za poticaje u sustavu zajamčenih otkupnih cijena električne energije,
- o procjeni doprinosa pojedinog obnovljivog izvora energije u zapošljavanju domaće industrije i usluga te
- o međusobnoj cjenovnoj konkurentnosti obnovljivih izvora energije.

Prema istim tim kriterijima Strategija je dala i dugoročne smjernice za očekivanu strukturu OIE, iako će se ta struktura dinamički (po godinama) novelirati u programima Strategije (kao što je prije navedeno):
- snaga elektrana na biomasu određena je uz pretpostavku maksimalnog mogućeg iskorištavanja biomase prema procijeni Ministarstva šumarstva, regionalnog razvoja i vodnog gospodarstva
- snaga elektrana na otpad određena je uz pretpostavku maksimalnog mogućeg iskorištavanja gorivog u otpadu u skladu s Programom zbrinjavanja otpada u Republici Hrvatskoj
- snaga bioplinskih elektrana određena je kao maksimalna procijenjena vrijednost s obzirom na značajke poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj
- snaga geotermalnih elektrana određena je kao maksimalna snaga koju je moguće izgraditi s obzirom na geotermalne značajke Republike Hrvatske
- snaga malih HE određena je uz pretpostavku maksimalnog mogućeg iskorištavanja malih vodotoka, no procjenjujući ekološka i druga ograničenja
- snaga sunčevih elektrana procijenjena je na gornju granicu prihvatljivosti s obzirom na visinu potrebnih poticaja ovog, danas nekonkurentnog OIE
- snaga vjetroelektrana, kao cjenovno najpovoljnijeg OIE, određena je na temelju razlike ukupno potrebne proizvodnje električne energije iz OIE da bi se ispunjavali ciljevi o udjelu OIE u bruto raspoloživoj neposrednoj potrošnji energije i električne energije proizvedene u svim ostalim OIE.


Da li je moguće sufinanciranje sredstvima EU za OIE?
Za razdoblje od 2007. godine do stupanja u članstvo EU, Republika Hrvatska je korisnica pretpristupnog programa pomoći IPA (Instrument for Pre-accession Assistance), a jedna od podkomponenti tog programa vezana je uz zaštitu okoliša i energetiku. S obzirom na relativno ograničena sredstva, relevantna tijela RH zadužena za sektore zaštite okoliša i energetike, izradila su Operativni program (strateški dokument na osnovu kojeg se vrši programiranje pomoći EU za IPA podkomponentu zaštite okoliša i energetike) u kojem su definirana dva prioritetna područja u koja će se usmjeravati sredstva IPA programa unutar navedene podkomponente u razdoblju 2007.-2009., a to su gospodarenje otpadom i upravljanje vodama. Cjelovit tekst Operativnog programa možete pronaći na: http://www.strategija.hr/Default.aspx.
Dakle, aktivnosti vezane uz sektor energetike (uključujući projekte vezane uz obnovljive izvore energije) nisu odabrane kao prioritetne za prvo programsko razdoblje od 2007. do 2009. godine. U postupku je izrada modifikacije Operativnog programa zaštite okoliša za razdoblje 2010. i 2011. koja sadrži istovjetne prioritete.

Projekt(e) iz sektora energetike moguće je kandidirati kroz IPA komponentu I (Jačanje institucija) međutim ta komponenta je prvenstveno usmjerena na pomoć tijelima državne uprave u usvajanju i provedbi zakonodavstva Europske unije.

Posebno napominjemo da u slučaju korištenja sredstava iz programa IPA (bez obzira radilo se o komponenti I ili komponenti III) krajnji korisnik navedene pomoći mogu biti isključivo institucije u javnom vlasništvu.

Nadalje, RH u sklopu IPA komponente II, sudjeluje i u ukupno 8 programa prekogranične i transnacionalne suradnje koji gotovo bez iznimke, kao jednu od mjera za sufinanciranje, predviđaju i energetiku (obnovljive izvore i energetsku učinkovitost). No u svakom slučaju, imajući u vidu specifičnost provedbe programa prekogranične/transnacionalne suradnje (npr. sudjelovanje više partnera), za više informacija molimo kontaktirajte Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva koje je zaduženo za provedbu IPA komponente II. http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=150

Na posljetku, kroz program IPARD (komponenta programa IPA) moguće je financirati ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju toplinskih sustava koji koriste organski otpad iz poljoprivrede i šumarstva (biomasu). Potencijalni korisnici tih projekta su općine i gradovi s do 10.000 stanovnika. Za provedbu ovog programa zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. http://www.mps.hr/default.aspx?id=4787

Kao mogućnost za sufinanciranje OIE projekata navodimo i "Okvirni program za konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Innovation - CIP)" odnosno komponentu tog programa - "Inteligentna energija u Europi" (IEE), čiji je korisnik i RH. Taj program je namijenjen promicanju aktivnosti i pravnih mjera vezanih uz energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, te poticanje ulaganja u nove/učinkovite tehnologije. Napominjemo da naglasak IEE programa nije na kapitalnim ulaganjima već na razmjeni iskustava, policy inovacijama, strateškom planiranju i jačanju kapaciteta provedbe politike održive energije. Više informacija o ovom programu možete naći na web stranici: http://ec.europa.eu/energy/intelligent/index_en.html  Napominjemo da se raspisivanje natječaja za predlaganje projekata za 2010. očekuje tijekom ožujka. Za koordinaciju programa "Inteligentna Energija u Europi", nadležno je Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva.



Da li se potiču domaći proizvođači opreme koja iskorištava obnovljive izvore energije?
Po nama je to ključan aspekt energetske politike –razvojem  projekata i poticanjem proizvodnje električne, toplinske i rashladne energije iz OIE potaknuti i domaće proizvođače opreme. To je i jedan od ciljeva gospodarske strategije: povezati energetsku i industrijsku politiku. Na popisu nam je oko 40 tvrtki, domaćih proizvođača opreme za koje želimo jak ulazak u taj sektor.  MINGORP već niz godina daje potpore domaćim proizvođačima opreme i komponenata za programe OIE , ukupno 5,75 milijuna kuna godišnje od 2005. – 2007., a od 2008. godine taj iznos  je smanjen, te je u 2010. predviđen iznos od 4 milijuna kuna. Sredstva se dodjeljuju putem javnog natječaja, prema strogim kriterijima sukladno važećim propisima o sustavu državnih potpora.

 HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)