Europske rijeke ove godine bilježe izuzetno niske vodostaje. Dunav, Rajna, Loara, Garonne i Rhône pale su na razine kakve se nisu mjerile desetljećima, a na nekim mjestima i nikad. U Budimpešti je Dunav početkom kolovoza pao ispod 10 centimetara, ispod rekorda iz 2018. Na Rajni kod Kauba razina je pala ispod 20 centimetara. Protočni volumeni u srpnju na mnogim mjernim postajama bili su 30 do 60 posto niži od prosjeka posljednjih godina, a na pojedinim francuskim rijekama i ispod 10 posto.
Uzroci su jasan spoj dugotrajne suše i vrućina. Atmosfera je toplija i „žeđnija“, pa brže isušuje tlo i površinske vode. Kiše su bile rijetke i slabije, a toplinski valovi uzastopno su se smjenjivali od lipnja. Na nekim dijelovima Dunava dodatno utječe produbljivanje korita, što još više spušta razinu vode. Posljedica nije samo prazan pejzaž i otežana plovidba. Direktno pogađa proizvodnju električne energije.
Hidroelektrane ovise o protoku. U koridoru od Rajne do donjeg Dunava proizvodnja hidroenergije od travnja do srpnja bila je oko petinu niža od prosjeka 2019.–2025. U Austriji, Italiji, Srbiji, Rumunjskoj i Mađarskoj padovi su u srpnju dosegnuli 30 do 50 posto. Na Đerdapu, najvećem hidrokompleksu na Dunavu, protok je pao na manje od polovice uobičajenog, a u pojedinim danima i ispod svega što je zabilježeno u prethodnih sedam godina. Manje vode znači manje kilovatsati i veću ovisnost o uvozu ili plinu.
Nuklearne elektrane pogođene su drugačije, ali jednako ozbiljno. Većina njih koristi riječnu vodu za hlađenje. Kad je vode premalo, pumpama nije moguće usisati dovoljnu količinu. Kad je voda pretopla, elektrana ne smije vraćati još topliju vodu u rijeku jer bi to ugrozilo ekosustav. Mađarska elektrana Paks, koja inače pokriva oko 40 posto nacionalne potrošnje, smanjila je proizvodnju gotovo do nule jer je Dunav pao ispod razine usisnih cijevi. Rumunjski Cernavodă morao je isključiti jedan, a zatim i drugi blok. U Francuskoj su zbog visokih temperatura i niskih protoka privremeno ograničeni ili ugašeni reaktori na Rhôni, Garonne i drugim rijekama. Ukupno je u Europi u jeku vrućina bilo više od dvadeset jedinica s ograničenjima ili potpuno ugašenih.
Posljedice se prelijevaju na cijeli sustav. Manja proizvodnja hidro i nuklearne energije diže cijene, povećava uvoz i opterećuje plinske elektrane. U Mađarskoj i Rumunjskoj vlasti su pozivale na štednju i uvozile struju. U Njemačkoj niski vodostaji Rajne dodatno otežavaju prijevoz ugljena za termoelektrane. Situacija pokazuje koliko je europski energetski sustav i dalje ovisan o stabilnim riječnim uvjetima, čak i kad se sve više oslanja na obnovljive izvore.
Ova godina nije izolirani događaj. Slični, iako manje ekstremni, epizodi su se događali 2003., 2018. i 2022. Klimatske projekcije ukazuju da će se razdoblja niskih protoka i visokih temperatura rijeka javljati češće. To zahtijeva prilagodbe: hladnjaci s tornjevima umjesto isključivo riječnog hlađenja, bolje upravljanje akumulacijama i realističnije planiranje rezervnih kapaciteta. Dok se to ne dogodi, svaka nova suša ponovno će stavljati hidroelektrane i nuklearke u isti položaj: smanjenu proizvodnju upravo onda kada potrošnja zbog klima-uređaja raste.
Suše smanjuju vodostaj rijeka, pa se plovidba otežava ili privremeno prekida. Najviše pogođene su velike unutarnje vodene prometnice Europe — Rajna i Dunav.
Što se događa u praksi?
- Smanjen gaz brodova. Kad razina vode padne ispod kritične točke (na Rajni kod Kauba često ispod 30–40 cm, a ove godine i ispod 20 cm), brodovi ne mogu ploviti s punim teretom. Umjesto 2.000–3.000 tona, nose samo 20–50 % uobičajene količine ili uopće ne isplove.
- Ograničenja i zatvaranja dionica. Na plitkim dijelovima (Kaub na Rajni, pojedini dijelovi Dunava kod Budimpešte, Beograda ili Đerdapa) plovidba se privremeno zabranjuje ili se uvodi jednosmjerni promet. Riječni kruzeri često mijenjaju itinerar, prelaze putnike na autobuse ili skraćuju rutu.
- Viši troškovi. Manji teret znači više plovidbi za istu količinu robe. Cijene prijevoza rastu, a dio tereta prelazi na željeznicu ili kamione, što dodatno opterećuje cestovnu mrežu.
- Logistički problemi za industriju. Kemijska industrija, ugljen, žitarice, naftni derivati i kontejneri ostaju zaglavljeni. Ove godine su na Rajni zbog niskog vodostaja proglašavani force majeure ugovori, što znači da se isporuke ne mogu ispuniti.
Trenutna situacija (kolovoz 2026.)
Rajna i Dunav bilježe rekordno niske razine. Na Rajni je na ključnim mjestima plovidba znatno ograničena, a na Dunavu su se pojavili pješčani sprudovi i izloženi dijelovi korita. Posljedica je usporen promet robe od Nizozemske do Crnog mora i veći troškovi za tvrtke koje ovise o riječnom transportu.
Suše ne zaustavljaju plovidbu zauvijek, ali je čine nepouzdanom, skupljom i sporijom, točno onda kad je energetski i industrijski sustav već pod pritiskom zbog smanjene proizvodnje struje. Klimatske projekcije pokazuju da će se slična razdoblja javljati sve češće. Dok se hidroelektrane i nuklearke ne prilagode, hladnjacima s tornjevima, boljim upravljanjem akumulacijama i realnijim rezervama, svaka nova suša će opet smanjiti proizvodnju točno onda kad potrošnja zbog vrućina raste. Rijeke više nisu pouzdana podloga za energetski sustav kakav imamo.
Željko Serdar, HCOIE
