Agrošumarstvo / Agroforestry

 

"Umjesto jedne godišnje berbe, možete ih imati nekoliko. Umjesto jednog usjeva koji nosi profit, imat ćete ih četiri, pet"- Željko Serdar, HCOIE

Agrošumarstvo ili poljošumarstvo predstavlja širok pojam, no najčešće se opisuje kao sistem koji uključuje namjernu sadnju drvenastih trajnica na usjevima ili pašnjacima. Star je nekoliko tisuća godine, točnije koristio se još prije 6000 godina. Moderan način života je promijenio i stav prema poljoprivredi pa je tako agrošumarstvo s vremenom postajalo sve manje zastupljeno i prepustilo svoje mjesto industrijskoj proizvodnji.

Kroz jačanje svijesti o klimatskih promjenama, gubitku bioraznolikosti i naglom povećanju proizvodnje hrane u posljednjih par godina, agrošumarstvo se ponovno otkriva kao "spasonosno novo rješenje" aktualnih problema.

U Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) agrošumarstvo je ušlo tijekom financijskog razdoblja 2007.-2013. godine. Od tada je podržano unutar mjere 222 koja potiče osnivanje poljoprivredno-šumarskih sustava na poljoprivrednim gospodarstvima. Međutim, problem je bio što agrošumarstvo nije prepoznato kao sistem različitih praksi. Zbog ograničene definicije, samo mali broj prijavljenih je mogao dobiti novčanu potporu.

U sljedećem razdoblju 2014.-2020., agrošumarstvo je ostalo neprepoznato unutar različitih sekcija ZPP-a. Mjera 8.2. drugog stupa politika Europe unije za ruralni razvoja jedina je direktno podržala uspostavljanje i održavanje agrošumarskih sustava i to tako da pokriva troškove uspostave (do 80%) i održavanje s godišnjom premijom za razdoblje od pet godina.

Onda je pojam agrošumarstva spomenuto i u Europskom zelenom planu i novoj strategiji Od polja do stola. Činilo se kako EU konačno prepoznaje agrošumarstvo kao vrijedan poljoprivredni sustav, no, dobivanje poticaja i dalje je ostalo komplicirano i poljoprivrednici nisu htjeli riskirati isplatu EU potpora sadnjom stabala na poljoprivrednim gospodarstvima.

Ekonomske prednosti

Dobrobiti agrošumarstva su višestruke, od ekonomskih, ekoloških do socijalnih, ističe UN-ova Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO).

U ekološkom smislu, agrošumarstvo može poboljšati plodnost tla i kvalitetu vode, zaštiti usjeve i stoku od vjetra, spriječiti eroziju tla, ograničiti štetnike i obnoviti degradirana zemljišta. Ako se dobro primjenjuje, može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i pridonijeti očuvanju biološke raznolikosti.

Što se tiče ekonomskih dobrobiti, agrošumarstvo potiče povećanje produktivnosti poljoprivrednih sustava, smanjenje proizvodnih troškova i diverzifikaciju proizvodnje.

Željko Serdar iz nevladine organizacije Hrvatski centar obnovljivih izvora energije (HCOIE) kaže kako postoje velike ekonomske prednosti za usvajanje agrošumarstva u Hrvatskoj, ali da je postotak hrvatskih poljoprivrednih gospodarstva koji se ovime bave "gotovo statistička pogreška".

"Studija HCOIE pokazala je da parcela od 100 hektara pod agrošumarskim praksama daje ekvivalent od 136 hektara pod standardnim principima korištenja", objašnjava Serdar, i dodaje da agrošumarstvo umjesto jedne, osigurava nekoliko godišnjih berbi i umjesto jednog usjeva koji nosi profit, daje njih četiri ili pet.

Povećanje ekonomske dobiti pozitivno bi utjecalo na poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim krajevima, kao i na kvalitetu prehrane.

U isto vrijeme, postoji velik broj izazova, kako na razini Europske unije, tako i na nacionalnoj razini.

Serdar smatra da su najveći problemi slabog primjenjivanja agrošumarstva u Hrvatskoj davanje potpora za određenu monokulturu zbog čega su poljoprivrednici "vezani" samo uz jednu monokulturu, davanje koncesija na mali broj godina gdje koncesionar ne vidi profit u sadnji drveća, nedostatak vještina i znanja, ali i usvojene navike industrijskog načina poljoprivrede.

"Hrvatska je pogodovanjem velikim sustavima kod dodjele zemljišta kroz koncesije stvarala megalomanske sustave koji su kasnije iscrpljivali proračun svojim milijunskim zahtjevima za potpore, čak i sada kada su u rukama stranaca. Što smo naučili- ništa. Resorno ministarstvo priprema donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim otvara mogućnost prijave velikih poslovnih subjekata na natječaje i tako im dopušta ulazak u dio koji je predviđen za OPG-ove", dodao je Serdar.

Neprofitna organizacija Europska agrošumarska federacija (EURAF) upozoravala je godinama kako plan nije dobro postavljen na razini bloka. Prema sadašnjem ZPP-u, poljoprivrednici smiju posaditi najviše 100 stabala po hektaru ako ne žele riskirati isplatu EU potpora. Ističu kako je u novom ZPP-u to ipak bolje postavljeno i da države članice imaju "slobodu osigurati da poljoprivredna površina s agrošumarskim sustavom u potpunosti prihvatljiva kada je to opravdano lokalnim specifičnostima i dodanom vrijednošću prisustvom stabala kako bi se osiguralo održivo poljoprivredno korištenje zemljišta".

Stoga predlažu da države članice pojašnjavaju poljoprivrednicima da prema sljedećem ZPP-u neće biti kažnjeni ako posade stabla na poljoprivrednim zemljištima. Poslali smo upit savjetodavnim službama na koji način su hrvatski poljoprivrednici informirani o ovome, ali nam do objave ovog teksta nisu odgovorili.

Olakšani uvjeti

FAO razlikuje tri glavna sustava agrošumarstva: agrosilvikultura (kombinacija usjeva i drveća), silvopastoral (kombinacija šumarstva i ispaša domaćih životinja) i agrosilvopastoralni (drveće, životinje i usjevi na istom zemljištu).

EURAF ističe kako je trenutno u Europskoj uniji oko 20 milijuna hektara agrošumarskih zemljišta, a gotovo 90 posto čine silvopastoralni sustav. Istraživanje iz 2017. godine (den Herder, Moreno, Mosquera-Losada, 2017) pokazuje pak kako je tada u EU bilo oko 15, 4 milijuna hektara, što je jednako 3,6% od ukupnog teritorija EU. Države s najvećim površinama agrošumarskih sustava su u velikom djelu zemlje Mediterana - Španjolska, Francuska, Grčka.

Dalmacija se stoga ističe kao strateški važno područje koje može implementirati agrošumarstvo kao gospodarsko rješenje koje bi doprinijelo ruralnom razvoju. Hrvatsko agrometeorološko društvo je još 2013. godine u zborniku radova objavilo da za agrošumarstvo može značajnije pozitivno utjecati na gospodarski razvoj uz temeljenje tog razvoja na načelima održivog življenja. Takav je pristup potreban osobito na području kontinentalnog i mediteranskog krša Hrvatske uz ispunjavanje ekološke, socijalne i gospodarske uloge. Predlažu utvrđivanje prednosti i nedostataka izabranog sustava putem pokusa na manjim površinama.

"Vezano uz donošenje nove EU strategije za šume, Hrvatska je podržala najavljene aktivnosti, naglasivši da treba zadržati nacionalnu nadležnost u pitanjima povezanima sa šumarskom politikom", stoji u priopćenju za medije Ministarstva poljoprivrede.

Serdar smatra kako bi široko korištenje agrošumarstva moglo imati veliku ulogu u prelasku na održive okolišne prakse u dugoročnom razdoblju. Predlaže olakšane uvjete prelaska na agrošumarstvo za male, srednje i mlade poljoprivrednike na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

"Pravednija raspodjela potpora, pri čemu treba više treba ići prema malim i srednjim gospodarstvima, a manje velikim – smjernice su i Europske Komisije koje bi trebale zaživjeti u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Točnije, smanjenje primljenih izravnih plaćanja iznad 60.000 eura i ograničenje plaćanja na maksimalnih 10.000 eura po poljoprivrednom gospodarstvu. Nova pravila Zajedničke poljoprivredne politike trebala bi se početi primjenjivati u državama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, od 1. siječnja 2023. godine. Strpljen, spašen!", zaključuje Serdar.

Piše: IVA BADANJAK

Više na: https://euractiv.jutarnji.hr/euractiv/hrana-i-poljoprivreda/razvoju-agrosumarstva-nedostaje-sustavna-podrska-na-europskoj-i-nacionalnoj-razini-15007804

Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.

Energy Saving Tool

Energy Saving Tools is a web page that includes a set of tools for introducing energy saving actions in our daily life. It is possible to receive tips for energy efficiency in the field of building performances, electrical appliances, use of renewables and mobility.

 

In particular, for improving the energy performance of the building, the tool requests a set of basic information, in order to understand the current situation:

• Year of construction
• Residential area and number of floors
• Average electricity bill (per bimonth)
• Type of water heating system
• Type of space heating system
• Usual hot water temperature setting
• Usual Indoor Temperature setpoint in Winter and in summer
• Temperature setting of the fridge and freezer
• Level of insulation of the walls, roof, windows
• Presence of Solar Water Heater or photovoltaics

The list of questions aims to define the main features of the building, and accordingly the tool provide a series of eco-tips, characterized by a certain level of comfort improvement and energy-saving potential.

 

In particular, there is an interesting section on building operation, with a series of actions with a very simple implementation For example to seal well with insulating material the doors and windows in order to reduce leakage, or to avoid standby on devices (TV, decoder, charger, DVD, computer, playstation), to lower the temperature in 1 wash of the washing machine (dishwasher from 60°C to 30°C or washing machine at 30° C - 40°C).

 

Concerning the renewables, by specifying hot water usage data and usual habits, the program calculates the area of the panels to be installed.

 

The energy savings have been estimated based on the average sunshine, and with an average electricity price of 20 cents / KWh.

 

Although the local specificities, the tool can provide a very quick estimation on the surface of panels to be installed and the potential benefits (in terms of energy and energy bills) for a preliminary assessment.

 

Finally, the tool offers an overview of the potential savings for the building appliances: lighting, tumble drier, vacuum cleaner, oven, washing machine, air conditioner, refrigerator, TV, dish washer.

 

By providing the year of purchase and the current energy class, the tool evaluate the potential savings (in e and kWh) given by the purchase of a new one, considering the life time of the appliance and an average cost of electricity.

 

If you want to try the tool, visit the web page here and request your evaluation! 

Zeljko Serdar, CCRES

Beehives in the EU

Honeybee colonies are essential for agriculture and the environment, they ensure plant reproduction by pollination, whilst beekeeping contributes to the development of rural areas.

Beekeeping is practised in all EU countries and is characterised by diverse production conditions, yields and beekeeping practices. The EU is the second most important honey producers after China, however, the EU is also a net importer of honey from third countries. EU countries with the largest honey production (Romania, Spain, Hungary, Germany, Italy, Greece, France and Poland) are located mainly in Southern Europe where climatic conditions are more favourable to beekeeping.

The EU offers a variety of apiculture products rather than just honey, including pollen, propolis, royal jelly and beeswax. All honey marketed in the EU must fulfil the rules on quality and labelling laid down in the "honey directive" 2001/110/EC.

Each EU country may draw up a national apiculture programme, this is then supported by the EU. These programmes cover a three-year period. Apiculture programmes for 2020-22, were approved by EU implementing decision 2019/974 in all EU countries.

Under the programmes 8 specific measures are eligible for funding:

technical assistance: for example, training for beekeepers and groups of beekeepers on topics such as breeding or disease prevention, extraction, storage, packaging of honey etc;

combating beehive invaders and diseases, particularly varroasis; varroa is an endemic parasite, which weakens bee immune systems and, when untreated, leads to the loss of bee colonies;

rationalisation of transhumance which is important for pollination but also for bee nutrition;

analyses of apiculture products: honey, royal jelly, propolis, pollen and beeswax;

restocking of hives;

applied research;

market monitoring;

enhancement of product quality with a view to exploiting the potential of apiculture products on the market.

Every third year the European Commission presents a report to the European Parliament and the Council on the implementation of the measures concerning the apiculture sector.

For the apiculture years 2020-22, €240 million will be spent on national apiculture programmes in the EU, an increase of 11% compared to the funding available for 2017-19. Half of this will come from the EU budget and the other half from EU countries, as approved by EU implementing decision 2019/974. Allocation of the EU funding for these programmes is based on the number of beehives in each EU country, notified to the European Commission in accordance with article 3 of EU delegated regulation 2015/1366.

The legal basis for this support is EU regulation 1308/2013 establishing a common organisation of the markets in agricultural products supplemented by EU delegated regulation 2015/1366.

EU implementing regulation 2015/1368 sets out the detailed rules for the application of the national apiculture programmes.

Various committees, composed of government representatives and chaired by a European Commission representative, meet regularly to ensure that the Commission's responsibility for adopting implementing acts is exercised under the control of EU countries.

The committee for common organisation of agricultural markets discuss areas such as the evolution of market prices, production and trade in the EU and non-EU countries.

The civil dialogue group and working group on animal products maintains the role of assisting the European Commission in maintaining a regular dialogue on all matters related to honey.

Zeljko Serdar, Croatian Center of Renewable Energy Sources (CCRES)

More info : https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/food-farming-fisheries/animals_and_animal_products/documents/market-presentation-honey_autumn2020_en.pdf