Strategija energetskog razvoja HCOIE

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

prenosi Vam

Strategiju energetskog razvoja


Polovicom 2007. godine doneseni su podzakonski propisi kojima je definirano poticanje proizvodnje električne
energije iz obnovljivih izvora i na temelju njih je uspostavljen Registar projekata i postrojenja za korištenje
obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača. U njega je do danas upisano 87 projekata
sunčanih elektrana ukupne snage 49,3 MW. No, od tog je broja do sredine siječnja 2011. godine svega 17
projekata ukupne snage 797,94 kW uspješno privelo kraju postupak za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača
i sklapanje ugovora o otkupu električne energije, a samo su četiri projekta ukupne snage 52,86 kW izgrađena i
ušla u sustav poticaja. Glavni razlozi za otežani razvoj projekata i ‘loš glas’ na koji je došla procedura stjecanja
statusa povlaštenog proizvođača su i barijere iz područja graditeljstva i priključivanja na mrežu. Također su pri
složenoj proceduri za razvoj projekta potrebna značajna sredstva koje su ‘manji’ nositelji projekta neskloni uložiti.
Trenutačno je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva usredotočeno na reviziju akata i procedura, što
uključuje i donošenje posebnog Zakona o obnovljivim izvorima energije. Prvenstveno se radi na razdvajanju
procedura za obnovljive izvore malih i većih snaga te značajnom pojednostavljenju procedure za manje projekte,
a izmjenama Tarifnog sustava uvest će se razlika sustava integriranih u građevine i onih na zemlji.

Pretpristupnim pregovorima s Europskom
unijom Hrvatska preuzima europsku pravnu
stečevinu. Time je preuzeta i obveza ostvarivanja
određenog udjela obnovljivih izvora u bruto
neposrednoj potrošnji energije koji, prema
novoj Direktivi 2009/28/EU o promicanju pri­
mjene iz obnovljivih izvora, iznosi 20,01% do
2020. godine. Treba istaknuti da je nedavno
na internetskim stranicama Glavne uprave za
energetiku Europske komisije objavljeno iscrpno
izvješće o provođenju stare Direktive 100/77/EZ

o promicanju električne energije iz obnovljivih
izvora energije na unutarnjem tržištu električne
energije od 2001. godine do danas. Pri tome se
može primijetiti da većina zemalja (tj. 14 od 27
članice EU­a) nije zadovoljila ciljeve koji su pos­
tavljeni tom Direktivom, a imale su mnogo više
vremena od Hrvatske (tablica 1).
Strategija energetskog razvoja
Strategija energetskog razvoja Republike
Hrvatske (NN 130/2009) usvojena je u listopadu
2009. godine i određuje konkretne ciljeve za
obnovljive izvore koji su široj javnosti poznati (il.
1). To su ostvarivanje ukupne snage postrojenja
na obnovljive izvore od 1545 MW, od čega:
• 1200 MW u vjetroelektranama (2000 MW do
2030)
• 140 MW u termoelektranama na biomasu (420
MW do 2030)
• 40 MW u termoelektranama na komunalni ot­
pad (60 MW do 2030)
• 20 MW u geotermalnim elektranama (30 MW
do 2030

• 45 MW u sunčanim elektranama (250 MW do
2030)
• 100 MW u malim hidroelektranama (140 MW do
2030. godine), čemu treba dodati revitalizaciju
postojećih hidroelektrana ukupne snage 300
MW.
Strategijom su za Sunčevu energiju do 2020.
godine postavljeni sljedeći ciljevi:
• za solarne toplinske sustave: stanje mora biti
izjednačeno stanju između Njemačke i Grčke,
gledajući po glavi stanovnika danas (cilj: 0,225
m2
površine solarnog kolektora po stanovniku)
• za fotonaponske sustave: stanje mora biti izje­
dnačeno stanju u Španjolskoj, gledajući po glavi
stanovnika danas (11,71 W po stanovniku) i Nje­
mačkoj do 2030. (više od 45 W po stanovniku).
Pri tome bi se prednost trebala dati solarnim
toplinskim sustavima zbog zrelosti tehnologije,
niskih ulaznih troškova i razmjerno kratkog vre­
mena povrata uloženih sredstava.
Sunčane elektrane u Hrvatskoj
U Registar projekata i postrojenja za korištenje
obnovljivih izvora energije i kogeneracije te
povlaštenih proizvođača Ministarstva gospo­
darstva, rada i poduzetništva do sada je prija­
vljeno oko 220 projekata sunčanih elektrana, a
odobren je 91 projekt ukupne snage 52,3108 MW
(tablica 2). Pri tome treba reći da su podneseni i
zahtjevi za izdavanjem prethodnog energetsk­
og odobrenja za četiri solarne termoelektrane
ukupne snage 170 MW. Ipak, razmjerno je malo
projekata do sada steklo status povlaštenog
proizvođača električne energije od Hrvatske en­
ergetske regulatorne agencije i potpisalo ugovor
o otkupu električne energije s Hrvatskim opera­
torom tržišta energije (tablica 3). Kao glavni ra­
zlozi velikog nerazmjera prijavljenih i ostvarenih
projekata ističu se:
• isti tretman tzv. velikih i malih izvora
• neusklađenost propisa iz različitih područja (npr.
iz područja energetike, odnosno obnovljivih
izvora i iz područja zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva), što se posebice odnosi
na FN sustave i bioplinska postrojenja
• nema poticanja energije potrošene na mjestu
proizvodnje
• sporost i neujednačenost lokalnih operatora
distribucijskih sustava kod priključivanja (npr.
zbog obveze javne nabave)
• neozbiljnost pojedinih nositelja projekta i poja­
va ‘trgovanja projektima’ (čime se blokiraju po­
jedine lokacije za vjetroelektrane i hidroelektra­
ne za druge investitore

• dugotrajno rješavanje imovinsko­pravnih od­
nosa
• nemogućnost otkupa energije za vrijeme pro­
bnog pogona
• nedorečenost propisa za slučaj fazne gradnje,
proširenja, rekonstrukcije i sl

• nejasna otkupna cijena nakon 12. godine
• potreba prilaganja istog dokumenta u više na­
vrata (npr. osobito za izvadak iz katastarskog
plana).
Revizijom propisa do poboljšanja stanja
Zbog svega toga je neophodna re­
vizija upravnih postupaka za postrojenja za
iskorištavanje obnovljivih izvora. Pri tome su
postavljeni sljedeći ciljevi:

• usklađivanje s direktivama 2009/28/EZ i
2009/72/EZ (3. energetski paket)
• povećanje mogućnosti za izgradnju i korištenje
postrojenja na obnovljive izvore i kogeneracij­
skih postrojenja
• osiguravanje transparentnosti, objektivnosti i
nepristranosti u postupcima ishođenja dozvola
i odobrenja za projekte radi zaštite javnog i pri­
vatnog interesa
• usklađivanje zahtjeva u sustavu izdavanja do­
zvola i odobrenja s karakteristikama pojedinih
tehnologija za iskorištavanje obnovljivih izvora
i kogeneracije, uvažavajući podjelu na jedno­
stavna i složena postrojenja, odnosno na tzv.
male i velike projekte
• uvođenje samo registracije bez autorizacije za
jednostavna postrojenja
• usklađivanje pravila upravnih postupaka za
odobravanje projekata za iskorištavanje obno­
vljivih izvora i kogeneracije u području energet­
skog zakonodavstva s drugim područjima
• skraćivanje vremena za izdavanje dozvola i odo­
brenje projekata za iskorištavanje obnovljivih
izvora i kogeneracije, uz poboljšanje koordina­
cije tijela koja sudjeluju u postupcima
• osiguravanje veće podrške investitorima u pro­
jekte za iskorištavanje obnovljivih izvora i koge­
neracije od tijela koja sudjeluju u postupcima
autorizacije
• osiguravanje sudjelovanja u postupku odlučiva­
nja osobama koje imaju pravni interes ili zainte­
resiranoj javnosti te povećanje stupnja pravne
sigurnosti.
Ono što je bitno za FN sustave ostvarit će se
novim Zakonom o obnovljivim izvorima ene­
rgije te Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava
za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007).
Za sunčane elektrane je bitno da će se u
predviđenom Zakonu o obnovljivim izvorima
energije uvesti podjela na ‘mala’ (npr. mikroele­
ktrane, mikrokogeneracije) i ‘velika’ postrojenja, a
i kategorija ‘postrojenja integriranih u građevine’.
U takvim će se slučajevima neki koraci do
ishođenja statusa povlaštenog proizvođača u
potpunosti ukinuti (il. 2 i 3). Očekuje se da će se
time značajno skratiti rok do dobivanja dozvola.
Uz to, Izmjenama i dopunama Tarifnog su­
stava predviđa se uvođenje razlika u poticajima
za sustave integrirane u građevine (BIPV) i ne­
integrirane sustave (eng. ground­mounted). Pri
tome bi oni integirani u građevine bili podijeljeni

u četiri skupine, ovisno o snazi: do 15 kW, 15 ­ 50
kW, 50 ­ 200 kW i više od 200 kW (uz uvjet mjera
energetske učinkovitosti), dok će se neintegri­
rani ubrajati samo u jednu skupinu, sa snagom
200 kW ­ 5 MW. Uz to, predviđeno je i povećanje
ograničenja poticanja (tzv. CAP­kvota) i to 2/3
za integrirane i 1/3 za neintegrirane FN sustave.
Konačno, predviđene su i posebne tarife za so­
larne termoelektrane s koncentrirajućim zrcalima
(CSP), uz posebna ograničenja ukupne snage za
poticaje i davanje prednosti takvim postrojen­
jima s mogućnošću skladištenja energije.
Pojednostavljenja bi se trebala ostvariti i iz­
mjenama zakona i propisa iz područja prostor­
nog uređenja i graditeljstva. Tako je Izmjenama
i dopunama Pravilnika o jednostavnim
građevinama i radovima (NN 21/2009, 57/2010
i 126/2010) omogućeno postavljanje ‘solarnih
kolektora’ (izraz koji u tom propisu podrazumije­
va i solarne toplinske kolektore i FN module) bez
akta kojim se odobrava građenje i lokacijske doz­
vole, ali kao pomoćne građevina na građevnoj
čestici zgrade za potrebe te zgrade (tumačenje
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva). No, bit će potrebno jasno
određenje u pogledu sunčanih elektrana. Uz to,
u pripadajućim tehničkim propisima promiče se
primjena sunčanih elektrana zajedno s drugim
postrojenjima za iskorištavanje obnovljivih iz­
vora. Isto tako, uvest će se obveza izrade studije
primjene alternativnih energetskih sustava, ela­
borata o primjenjivosti i ekonomskoj isplativosti,
no ne i nužna primjena tih sustava. Bitno je da
će ipak postojati nekoliko ograničenja za gradnju
sunčanih elektrana:
• one se neće moći postavljati na sakralnim i
objektima koji podliježu konzervatorskim uvje­
tima
• one se neće moći postavljati na bespravno iz­
građenim objektima
• one će se moći postavljati samo na zgradama
i nosivim konstrukcijama koje zadovoljavaju
zahtjeve o čvrstoći i dinamičkim naprezanjima.
Ekonomske mjere za poboljšanje stanja
Osim mjera koje će se ostvariti donošenjem
novih i revizijom postojećih zakona i podzakon­
skih propisa, valja spomenuti i ekonomske mjere
(il. 4). Također treba spomenuti i državne pot­
pore MINGORP­a i kontinuirani porast ulaganja
u opremu i komponente za sunčane elektrane.
Tako su u 2010. godini državne potpore dobile
sljedeće tvrtke:

• Solvis: za razvoj i proizvodnju FN modula
• Brodarski institut: za razvoj solarnotermalnog
kogeneracijskog postrojenja i izgradnju pilot­
postrojenja solarne elektrane
• Elektrokem: za razvoj izmjenjivača za FN modu­
le s većom učinkovitošću
• Končar ­ Institut za elektrotehniku: za istraživa­
nje optimalnih struktura FN sustava.
Projekt ‘Vallis Solaris’
Strateški projekt solarizacije Hrvatske uz raz­
voj domaće industrije pod nazivom ‘Vallis Solaris’
koncipiran je kao znanstveno­istraživački i indus­
trijski projekt u smislu razvoja industrije stakla i
FN sustava većih kapaciteta (za hrvatsko tržište
i izvoz). U sklopu projekta predviđena je surad­
nja znanstveno­istraživačkih institucija i indus­
trijskih tvrtki iz Njemačke i Hrvatske (npr. Institut
Fraunhofer, Institut ‘Ruđer Bošković’, Interpane,
Lipik Glas, Immocroadria), pri čemu je njemačka
Savezna vlada osigurala 3,0 milijuna eura za su­
radnju instituta Fraunhofer i ‘Ruđer Bošković’. Pri
tome se predviđa optimirati cijeli proizodni lanac:
od proizvodnje stakla za FN sustave i proizvodnje
gotovih FN modula, do izgradnje sunčanih ele­
ktrana većih instaliranih snaga. Time će se ostva­
riti dodana vrijednost hrvatskom gospodarstvu,
odnosno njegova afirmacija u tom proizvodnom
programu, uz povećanje konkurentnosti za
tržišnu utakmicu u tom brzorastućem sektoru u
EU­.

Igor RAGUZIN, dipl. ing.
Zoran PAČANDI, ing.

Više informacija na http://solarserdar.blogspot.com

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )