Monday, February 28, 2011
HCOIE osnove ENERGIJE VJETRA
Vjetar
je vodoravna komponenta strujanja zračnih masa nastala zbog razlike temperatura, odnosno prostorne razdiobe tlaka. Vjetar je posljedica Sunčevog zračenja, a na njegove značajke dobrim djelom utječu lokalni čimbenici.
Vjetar nad nekim područjem moľe biti posljedica primarnih strujanja zračnih masa zbog globalne raspodjele tlaka (godišnja doba) i putujućih cirkulacijskih sustava (ciklona i anticiklona). Time nastaju razni lokalni vjetrovi s različitim značajkama što ovisi o izgledu površine tla (ravnica, planine, doline, naselja, šume itd), njezinim značajkama (pješčana, kamena, vlaľna, vodena, snijeľna itd) i svojstvima zračnih masa koje su uključene u strujanje. Vjetrovi ne moraju biti rezultat sinoptičkog djelovanja, već mogu biti posljedica lokalnog termičkog djelovanja (obalna cirkulacija, strujanje obronka i dr).
Osnove pretvorbe energije u vjetroturbini
Pretvorba kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje vratila odvija se pomoću lopatica rotora vjetrene turbine ili vjetroturbine. Pri tome se rotor i električni generator nalaze na zajedničkom vratilu nalaze (točnije, između njih postoji odgovarajući prijenosnik). U generatoru dolazi do pretvorbe kinetičke energije vrtnje vratila u konačnu, električnu energiju pa se cijelo postrojenje često naziva i vjetrogeneratorom.
Jedna ili više vjetroturbina s pripadajućom opremom (generator, prijenosnik, kućište, stup, temelji, kućište, regulacija, trafostanica itd) čini vjetroelektranu.
Pri tome se pod nazivom vjetroelekrana podrazumijevaju postrojenja za dobivanje električne energije, dok se pod nazivom vjetrenjača podrazumijevaju postrojenja za dobivanje mehaničkog rada (npr. za mlinove, crpke za vodu).
VJETROTURBINE
Rotori vjetroturbina, mogu se podijeliti prema nekoliko osnovnih načela:
■prema aerodinamičkom djelovanju
■prema položaju vratila, odnosno osi vrtnje
■prema brzini vrtnje.
Prema aerodinamičkom djelovanju, rotori vjetroturbina mogu biti:
1.Rotori s otpornim djelovanjem osnivaju se na djelovanju sila otpora na lopatice rotora pri čemu se one okreću sporije od vjetra, što čak čak smanjuje ukupnu iskoristivost. Brzine vrtnje su pri tome male, a momenti na vratilu rotora razmjerno veliki. Najčešće se koriste u vjetrenjačama, za pogon mlinova ili crpki za vodu.
2.Rotori s uzgonskim djelovanjem osnivaju se na djelovanju sila uzgona na lopatice rotora, pri čemu je njihova linearna brzina nekoliko puta veća od brzine vjetra. Brzine vrtnje pri tome su velike, a momenti na vratilu rotora mali. Zbog većih brzina vrtnje (1000 do 1500 min-1) i veće aerodinamičke učinkovitosti u pravilu se koriste u suvremenim vjetroelektranama.
Prema položaju vratila, odnosno osi vrtnje, rotori vjetroturbina mogu biti:
1.Rotori s vodoravnom osi (npr. kao kod propelera) su danas mnogo češći u primjeni i u pravilu se koriste u suvremenim vjetroelektranama.
2.Rotori s okomitom osi su se, zapravo, počeli koristiti prvi, ali su do danas pomalo napušteni. Ipak, imaju brojne prednosti: ne ovise o smjeru vjetra, a teški dijelovi postrojenja mogu se smjestiti na samom tlu, no imaju i nekih, osobito pogonskih, nedostataka pa je njihova primjena za sada još ograničena (npr. na tom načelu rade anemometri).
Prema brzini vrtnje, rotori vjetroturbina mogu biti:
1.Rotori s promjenjivom brzinom vrtnje najčešće se koriste za pogon crpki za vodu i vjetroelektrana za potrebe punjenja baterija, dok su za primjenu u VE koje se spajaju na električnu mrežu zahtijevaju pretvornik frekvencije.
2.Rotori s konstantnom brzinom vrtnje vrlo su prikladni za primjenu u vjetroelektranama za potrebe elektroenergetskog sustava (mreže) jer se time omogućava primjena jednostavnih generatora čija je brzina vrtnje polova određena frekvencijom mreže.
Osnovni dijelovi vjetroturbine:
■rotor vjetroturbine
■vratila s prijenosnikom
■električni generator i ostali dijelovi električnog sustava (spoj na mrežu, nužno napajanje i sl)
■regulacijski sustavi (aerodinamičko i zračno kočenje, zakretanje kućišta, nadzor i komunikacije itd)
■stup
■temelj.
Rotor vjetroturbine sastoji se od odgovarajućeg broja lopatica spojenih na vratilo preko jedne ili više glavina (posebice kod rotora s okomitom osi). Za primjenu u vjetroelektranama danas se najčešće (u gotovo 90% slučajeva) koriste tzv. propelerski rotori s tri lopatice (‘kraka’) na čijim se vrhovima postižu brzine od 50 do 70 m/s. Osim trokrakih, koji su se pokazali najučinkovitijima, postoje i dvokraki (čiji je stupanj djelovanja tek za 2 do 3% manji), a i jednokraki rotori (koji se moraju dodatno uravnotežavati).
Lopatica je dio na kojemu dolazi do pretvorbe kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje rotora. Broj i izvedba lopatica uvjetovani su ponajprije samom izvedbom rotora, odnosno turbine (s vodoravnom ili okomitom osi i sl) te brojnim drugim tehničkim i netehničkim čimbenicima. Primjerice, manji broj lopatica znači manje troškove proizvodnje, ali uzrokuje veće brzine vrtnje, a time i veću buku i eroziju ležajeva. Za primjenu kod vjetroturbina s vodoravnom osi najčešće se, zbog tehničkih, ali i estetskih razloga, najčešće koriste rotori s tri lopatice.
Glavina je dio rotora preko kojeg su lopatice kruto ili fleksibilno povezane s vratilom. Kod rotora s vodoravnom osi glavina je samo jedna, dok ih kod rotora s okomitom osi može biti više. U glavini se nalaze ležajevi zakretnih lopatica i sustav za zakretanje lopatica te priključci na instalacije (npr. za električne grijače na vrhu lopatice ili za hidraulički pogon zakretanja vrha lopatica i sl).
Dva su osnovna načina smještaja rotora (s vodoravnom osi) u odnosu na smjer strujanja zraka:
■sa zavjetrinske strane
■s privjetrinske strane.
Vratilo služi za prijenos okretnog momenta od glavine do električnog generatora. Na položaju njegove osi osniva se jedna od najvažnijih podjela vjetroturbina, odnosno njihovih rotora pri čemu vratila mogu biti s okomitom ili s vodoravnom osi. Pri tome se, zapravo, radi o dva vratila: sporohodnom i brzohodnom koja su međusobno povezana prijenosnikom (multiplikatorom).
Sporohodno vratilo je spojeno izravno na glavinu te preuzima okretni moment i cjelokupno radijalno i aksijalno opterećenje koje se preko ležajeva prenosi na nosivu konstrukciju: stup i temelj. Brzina vrtnje sporohodnog vratila uobičajeno je manja od 100 min-1.
Prijenosnik ili multiplikator se u pravilu izvodi kao zupčanički i služi za dovođenje brzine vrtnje rotora na vrijednost koju zahtijeva električni generator (> 1500 min-1), pri čemu su najčešći prijenosni omjeri od 1 : 30 do 1 : 50. Za prijenosnik je vrlo važno smanjiti vibracije od ležajeva i zupčanika na najmanju moguću mjeru. Uz njega se može nalaziti i spojka, kojom se prema potrebi prekida prijenos okretnog momenta.
Brzohodno vratilo služi za pogon električnog generatora i u pravilu ne prenosi opterećenje.
Električni generator služi za pretvaranje kinetičke energije vrtnje brzohodnog vratila u električnu energiju i predstavlja krajnji element pretvorbe energije u vjetroelektrani. Generatori koji se koriste u VE moraju imati posebnu konstrukciju jer se okretni momenti zbog promjene snage vjetra često mijenjaju. Za vjetroelektrane sa snagama većim od 150 kW u pravilu se koriste generatori izmjeničnog napona.
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )
je vodoravna komponenta strujanja zračnih masa nastala zbog razlike temperatura, odnosno prostorne razdiobe tlaka. Vjetar je posljedica Sunčevog zračenja, a na njegove značajke dobrim djelom utječu lokalni čimbenici.
Vjetar nad nekim područjem moľe biti posljedica primarnih strujanja zračnih masa zbog globalne raspodjele tlaka (godišnja doba) i putujućih cirkulacijskih sustava (ciklona i anticiklona). Time nastaju razni lokalni vjetrovi s različitim značajkama što ovisi o izgledu površine tla (ravnica, planine, doline, naselja, šume itd), njezinim značajkama (pješčana, kamena, vlaľna, vodena, snijeľna itd) i svojstvima zračnih masa koje su uključene u strujanje. Vjetrovi ne moraju biti rezultat sinoptičkog djelovanja, već mogu biti posljedica lokalnog termičkog djelovanja (obalna cirkulacija, strujanje obronka i dr).
Osnove pretvorbe energije u vjetroturbini
Pretvorba kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje vratila odvija se pomoću lopatica rotora vjetrene turbine ili vjetroturbine. Pri tome se rotor i električni generator nalaze na zajedničkom vratilu nalaze (točnije, između njih postoji odgovarajući prijenosnik). U generatoru dolazi do pretvorbe kinetičke energije vrtnje vratila u konačnu, električnu energiju pa se cijelo postrojenje često naziva i vjetrogeneratorom.
Jedna ili više vjetroturbina s pripadajućom opremom (generator, prijenosnik, kućište, stup, temelji, kućište, regulacija, trafostanica itd) čini vjetroelektranu.
Pri tome se pod nazivom vjetroelekrana podrazumijevaju postrojenja za dobivanje električne energije, dok se pod nazivom vjetrenjača podrazumijevaju postrojenja za dobivanje mehaničkog rada (npr. za mlinove, crpke za vodu).
VJETROTURBINE
Rotori vjetroturbina, mogu se podijeliti prema nekoliko osnovnih načela:
■prema aerodinamičkom djelovanju
■prema položaju vratila, odnosno osi vrtnje
■prema brzini vrtnje.
Prema aerodinamičkom djelovanju, rotori vjetroturbina mogu biti:
1.Rotori s otpornim djelovanjem osnivaju se na djelovanju sila otpora na lopatice rotora pri čemu se one okreću sporije od vjetra, što čak čak smanjuje ukupnu iskoristivost. Brzine vrtnje su pri tome male, a momenti na vratilu rotora razmjerno veliki. Najčešće se koriste u vjetrenjačama, za pogon mlinova ili crpki za vodu.
2.Rotori s uzgonskim djelovanjem osnivaju se na djelovanju sila uzgona na lopatice rotora, pri čemu je njihova linearna brzina nekoliko puta veća od brzine vjetra. Brzine vrtnje pri tome su velike, a momenti na vratilu rotora mali. Zbog većih brzina vrtnje (1000 do 1500 min-1) i veće aerodinamičke učinkovitosti u pravilu se koriste u suvremenim vjetroelektranama.
Prema položaju vratila, odnosno osi vrtnje, rotori vjetroturbina mogu biti:
1.Rotori s vodoravnom osi (npr. kao kod propelera) su danas mnogo češći u primjeni i u pravilu se koriste u suvremenim vjetroelektranama.
2.Rotori s okomitom osi su se, zapravo, počeli koristiti prvi, ali su do danas pomalo napušteni. Ipak, imaju brojne prednosti: ne ovise o smjeru vjetra, a teški dijelovi postrojenja mogu se smjestiti na samom tlu, no imaju i nekih, osobito pogonskih, nedostataka pa je njihova primjena za sada još ograničena (npr. na tom načelu rade anemometri).
Prema brzini vrtnje, rotori vjetroturbina mogu biti:
1.Rotori s promjenjivom brzinom vrtnje najčešće se koriste za pogon crpki za vodu i vjetroelektrana za potrebe punjenja baterija, dok su za primjenu u VE koje se spajaju na električnu mrežu zahtijevaju pretvornik frekvencije.
2.Rotori s konstantnom brzinom vrtnje vrlo su prikladni za primjenu u vjetroelektranama za potrebe elektroenergetskog sustava (mreže) jer se time omogućava primjena jednostavnih generatora čija je brzina vrtnje polova određena frekvencijom mreže.
Osnovni dijelovi vjetroturbine:
■rotor vjetroturbine
■vratila s prijenosnikom
■električni generator i ostali dijelovi električnog sustava (spoj na mrežu, nužno napajanje i sl)
■regulacijski sustavi (aerodinamičko i zračno kočenje, zakretanje kućišta, nadzor i komunikacije itd)
■stup
■temelj.
Rotor vjetroturbine sastoji se od odgovarajućeg broja lopatica spojenih na vratilo preko jedne ili više glavina (posebice kod rotora s okomitom osi). Za primjenu u vjetroelektranama danas se najčešće (u gotovo 90% slučajeva) koriste tzv. propelerski rotori s tri lopatice (‘kraka’) na čijim se vrhovima postižu brzine od 50 do 70 m/s. Osim trokrakih, koji su se pokazali najučinkovitijima, postoje i dvokraki (čiji je stupanj djelovanja tek za 2 do 3% manji), a i jednokraki rotori (koji se moraju dodatno uravnotežavati).
Lopatica je dio na kojemu dolazi do pretvorbe kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje rotora. Broj i izvedba lopatica uvjetovani su ponajprije samom izvedbom rotora, odnosno turbine (s vodoravnom ili okomitom osi i sl) te brojnim drugim tehničkim i netehničkim čimbenicima. Primjerice, manji broj lopatica znači manje troškove proizvodnje, ali uzrokuje veće brzine vrtnje, a time i veću buku i eroziju ležajeva. Za primjenu kod vjetroturbina s vodoravnom osi najčešće se, zbog tehničkih, ali i estetskih razloga, najčešće koriste rotori s tri lopatice.
Glavina je dio rotora preko kojeg su lopatice kruto ili fleksibilno povezane s vratilom. Kod rotora s vodoravnom osi glavina je samo jedna, dok ih kod rotora s okomitom osi može biti više. U glavini se nalaze ležajevi zakretnih lopatica i sustav za zakretanje lopatica te priključci na instalacije (npr. za električne grijače na vrhu lopatice ili za hidraulički pogon zakretanja vrha lopatica i sl).
Dva su osnovna načina smještaja rotora (s vodoravnom osi) u odnosu na smjer strujanja zraka:
■sa zavjetrinske strane
■s privjetrinske strane.
Vratilo služi za prijenos okretnog momenta od glavine do električnog generatora. Na položaju njegove osi osniva se jedna od najvažnijih podjela vjetroturbina, odnosno njihovih rotora pri čemu vratila mogu biti s okomitom ili s vodoravnom osi. Pri tome se, zapravo, radi o dva vratila: sporohodnom i brzohodnom koja su međusobno povezana prijenosnikom (multiplikatorom).
Sporohodno vratilo je spojeno izravno na glavinu te preuzima okretni moment i cjelokupno radijalno i aksijalno opterećenje koje se preko ležajeva prenosi na nosivu konstrukciju: stup i temelj. Brzina vrtnje sporohodnog vratila uobičajeno je manja od 100 min-1.
Prijenosnik ili multiplikator se u pravilu izvodi kao zupčanički i služi za dovođenje brzine vrtnje rotora na vrijednost koju zahtijeva električni generator (> 1500 min-1), pri čemu su najčešći prijenosni omjeri od 1 : 30 do 1 : 50. Za prijenosnik je vrlo važno smanjiti vibracije od ležajeva i zupčanika na najmanju moguću mjeru. Uz njega se može nalaziti i spojka, kojom se prema potrebi prekida prijenos okretnog momenta.
Brzohodno vratilo služi za pogon električnog generatora i u pravilu ne prenosi opterećenje.
Električni generator služi za pretvaranje kinetičke energije vrtnje brzohodnog vratila u električnu energiju i predstavlja krajnji element pretvorbe energije u vjetroelektrani. Generatori koji se koriste u VE moraju imati posebnu konstrukciju jer se okretni momenti zbog promjene snage vjetra često mijenjaju. Za vjetroelektrane sa snagama većim od 150 kW u pravilu se koriste generatori izmjeničnog napona.
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )
HCOIE SOLARNA ENERGIJA osnove
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )
SOLARNA ENERGIJA
Sunčeva energija je obnovljiv i neograničen izvor energije od kojeg, izravno ili neizravno, potječe najveći dio drugih izvora energije na Zemlji. Sunčeva energija u užem smislu podrazumijeva količinu energije koja je prenesena Sunčevim zračenjem, a izražava se u J. Sunčeva se energija u svojem izvornom obliku najčešće koristi za pretvorbu u toplinsku energiju za sustave pripreme potrošne tople vode i grijanja (u europskim zemljama uglavnom kao dodatni energent) te u solarnim elektranama, dok se za pretvorbu u električnu energiju koriste fotonaponski sustavi.
Sunčevo zračenje je kratkovalno zračenje koje Zemlja dobiva od Sunca. Izražava se u W/m2, a ovisno o njegovom upadu na plohe na Zemlji može biti:
◦neposredno: zračenje Sunčevih zraka
◦difuzno zračenje neba: raspršeno zračenje cijelog neba zbog pojava u atmosferi
◦difuzno zračenje obzorja: dio difuznog zračenja koji zrači obzorje
◦okosunčevo difuzno (cirkumsolarno) zračenje: difuzno zračenje bliže okolice Sunčevog diska koji se vidi sa Zemlje
◦odbijeno zračenje: zračenje koje se odbija od okolice i pada na promatranu plohu.
Učin Sunčevog zračenja iznosi oko 3,8 · 1026 W, od čega Zemlja dobiva 1,7 · 1017 W. Zemlja od Sunca godišnje dobiva oko 4 · 1024 J energije što je nekoliko tisuća puta više nego što iznosi ukupna godišnja potrošnja energije iz svih primarnih izvora. Prosječna jakost Sunčevog zračenja iznosi oko 1367 W/m2 (tzv. solarna konstanta).
Spektar Sunčevog zračenja obuhvaća radio-valove, mikrovalove, infracrveno zračenje, vidljivu svjetlost, ultraljubičasto zračenje, X-zrake i Y-zrake. Najveći dio energije pri tome predstavlja IC zračenje (valne duljine > 760 nm), vidljiva svjetlost (valne duljine 400 - 760 nm) te UV zračenje. U spektru je njihov udio sljedeći: 51% čini IC zračenje, 40% UV zračenje, a 9% vidljiva svjetlost.
Pod pojmom iskorištavanja Sunčeve energije u užem se smislu misli samo na njezino neposredno iskorištavanje, u izvornom obliku, to jest ne kao, primjerice, energija vjetra ili fosilnih goriva. Sunčeva se energija pri tome može iskorištavati aktivno ili pasivno. Aktivna primjena Sunčeve energije podrazumijeva njezinu izravnu pretvorbu u toplinsku ili električnu energiju. Pri tome se toplinska energija od Sunčeve dobiva pomoću solarnih kolektora ili solarnih kuhala, a električna pomoću fotonaponskih (solarnih) ćelija. Pasivna primjena Sunčeve energije znači izravno iskorištavanje dozračene Sunčeve topline odgovarajućom izvedbom građevina (smještajem u prostoru, primjenom odgovarajućih materijala, prikladnim rasporedom prostorija i ostakljenih ploha itd).
SOLARNI SUSTAVI
Solarni sustavi su izvori topline za grijanje i pripremu PTV-a koji kao osnovni izvor energije koriste toplinu dozračenu od Sunca, odnosno Sunčevu energiju. Solarni se sustavi za grijanje u najvećem broju slučajeva koriste kao dodatni izvori topline, dok kao osnovni služe plinski, uljni ili električni kotlovi. Njihova je primjena kao osnovni izvori topline za sustave grijanja rijetka i ograničena na područja s dovoljnom količinom Sunčevog zračenja tijekom cijele godine, u kojima su ujedno i klimatski uvjeti povoljniji pa je sezona grijanja kratka. Solarni se sustavi stoga ponajviše koriste za pripremu PTV-a.
Osnovni dijelovi solarnih sustava su:
◦kolektor
◦spremnik tople vode s izmjenjivačem topline
◦solarna stanica s crpkom i regulacijom
◦razvod s odgovarajućim radnim (solarnim) medijem.
Kolektor je osnovni dio svakog solarnog sustava i u njemu dolazi do pretvorbe Sunčeve u toplinsku energiju. Dozračena Sunčeva energija prolazi kroz prozirnu površinu koja propušta zračenje samo u jednom smjeru te se pretvara u toplinu koja se predaje prikladnom prijenosniku topline: solarnom radnom mediju (najčešće smjesi vode i glikola).
U njihove najvažnije dijelove ubrajaju se:
◦kućište s odgovarajućom toplinskom izolacijom, priključcima, sabirnim vodovima i pričvrsnim elementima
◦apsorberske plohe koje služe za potpunu apsorpciju toplinskog (IC) dijela Sunčevog zračenja i njegovu pretvorbu u korisnu toplinu
◦pokrov koji se izrađuje od uobičajenog prozorskog ili vodenog bijelog stakla ili od polimernih materijala ojačanih staklenim vlaknima.
Dvije osnovne izvedbe kolektora:
Dvije osnovne izvedbe kolektora
Spremnik tople vode je dio solarnog sustava koji služi za izmjenu topline s ogrjevnim medijem sustava grijanja ili potrošnom toplom vodom te za njihovu pohranu.
Dvije osnovne izvedbe spremnika:
◦jednostavan - samo za pripremu PTV-a
◦kombiniran - za sustave grijanja (sastavljen od dva spremnika - jednog u drugom).
U oba slučaja, spremnik mora biti dobro izoliran.
Solarna stanica s crpkom predstavlja središnji dio cijelog solarnog sustava jer omogućava strujanje solarnog medija, dok automatska regulacija vodi računa o sigurnom pogonu cijelog sustava i uskla- đivanju njegovog rada sa sustavom grijanja i pripreme PTV-a, odnosno uvjetima u okolici kao što su promijenjene potrebe za toplinom, iznimno niske ili visoke vanjske temperature koje mogu oštetiti sustav i sl. Treba napomenuti da postoje i izvedbe solarnih sustava koje ne koriste crpku (tzv. termosifonski sustavi), već se u njima strujanje osniva na gravitacijskom djelovanju zbog razlike temperatura, odnosno gustoće solarnog medija.
Solarni medij je tvar koja struji (cirkulira) kroz sustav, odnosno cijevi razvoda solarnog kruga od kolektora do spremnika u kojemu dolazi do izmjene topline s potrošnom toplom vodom ili ogrjevnim medijem sustava grijanja. Kao solarni medij najčešće služi voda, odnosno njezina smjesa s glikolom ili drugim sredstvima za sprječavanje smrzavanja.
Tri osnovne izvedbe solarnih sustava za grijanje:
1.Solarni sustav s dva spremnika u cijelosti omogućava odvajanje sustava grijanja i pripreme PTV-a, a osnovna mu je prednost gotovo trenutačno postizanje potrebne temperaturne razine, a time i optimalnog rada kolektora. Na žalost, ugradnja dva spremnika povećava troškove, a zahtijeva i dodatni prostor.
2.Solarni sustav s kombiniranim spremnikom predstavlja najjednostavnije i cijenovno prihvatljivo rješenje. Kako bi se spriječilo pregrijavanje unutarnjeg spremnika, kod takvih sustava treba ugraditi povratni vod grijanja ponešto iznad donjeg dijela unutarnjeg sustava, odnosno izmjenjivača topline solarnog kruga.
3.Solarni sustav s dodatnim izmjenjivačem topline, odnosno s protočnim zagrijačem omogućava zagrijavanje ogrjevnog medija ili potrošne tople vode točno prema potrebi, o čemu se brine dodatna crpka.
SOLARNI FOTONAPONSKI SUSTAVI
Solarni fotonaponski pretvornici služe za izravnu pretvorbu (Sunčeve) svjetlosti u električnu energiju, a izvode se izvode kao fotonaponske ćelije koje mogu biti od:
◦monokristaličnog i polikristaličnog slicija
◦amorfnog silicija
◦kadmij-telurida i bakar-indij-diselenida.
Fotonaponski moduli mogu biti:
1.Samostojeći FN moduli mogu biti čisto istosmjerni (DC), kombinirani istosmjerno-izmjenični (DC/AC) ili hibridni s pomoćnim izvorima kao što su benzinski ili dizelski agregati, vjetroturbine, hidroturbine ili mali kogeneracijski izvori (npr. motor ili mikroturbina).
2.Umreženi FN moduli koriste mrežu kao spremnik u interaktivnom režimu rada. Tada se viškovi (najčešće danju za sunčanog vremena) predaju mreži, a noću i u uvjetima manje insolacije iz mreže se uzimaju manjkovi.
Fotonaponski sustavi predstavljaju integriran skup FN modula i ostalih komponenata, projektiran tako da primarnu Sunčevu izravno pretvara u konačnu električnu energiju kojom se osigurava rad određenog broja istosmjernih i/ili izmjeničnih trošila, samostalno ili zajedno s pričuvnim izvorom.
Ovisno o načinu rada, postoje dvije vrste FN sustava:
1.samostalni (autonomni), za čiji rad mreža nije potrebna
2.mrežni, spojeni na električnu mrežu:
◦pasivni, kod kojih mreža služi (samo) kao pričuvni izvor
◦aktivni (interaktivni), kod kojih mreža može pokrivati manjkove, ali i preuzimati viškove električne energije iz FN modula
3.hibridni, koji su zapravo samostalni povezani s drugim (obnovljivim) izvorima.
Samostalni (autonomni) sustavi za svoj rad ne zahtijevaju spoj na električnu mrežu. Kada kod njihove primjene električnu energiju treba isporučivati tijekom noći ili u razdobljima s malim intenzitetom Sunčevog zračenja nužan je akumulator (baterija) koji služi kao spremnik električne energije. Tom se sklopu mora dodati regulator za kontrolirano punjenje i pražnjenje baterije, a dodavanjem istosmjerno-izmjeničnog pretvornika (=12 V / (230 V) autonomni sustavi mogu zadovoljiti i sve vrste tipičnih mrežnih potrošača, kao što su perilice, hladnjaci, crpke, hidrofori, motori, televizori, radioaparati, računala, usisavači, mali kućni aparati i druga trošila.
Takvi su sustavi pogodni za osiguravanje potrebnih količina električne energije za udaljene (izolirane) potrošače kao što su ruralna (izolirana) ili primorska vikend-naselja te za brojne pojedinačne objekte različitih namjena (npr. razne vrste signalizacija i upozorenja, rasvjetu, telekomunikacijske releje, svjetionike, sustave nadgledanja itd).
Hibridni FN sustavi nastaju povezivanjem samostalnih (osobito većih) s drugim alternativnim (pričuvnim) izvorima električne energije, kao što su vjetroturbine, hidrogeneratori, pomoćni plinski ili dizelski agregati. Takva rješenja daju veću sigurnost i raspoloživost isporuke električne energije te omogućavaju manje kapacitete akumulatora kao spremnika električne energije. Kod rješenja koja koriste plinske i dizelske agregate sustavi se dimenzioniraju tako da se agregati koriste malo sati u godini čime se štedi gorivo, smanjuju troškovi održavanja i produljava vijek trajanja.
Pasivni mrežni FN sustavi električnu mrežu koriste samo uvjetno, u razdobljima kada FN moduli ne mogu proizvesti dovoljne količine električne energije, primjerice noću kada su istodobno akumulatori električne energije prazni.
Aktivni, odnosno interaktivni mrežni FN sustavi mrežu koriste interaktivno, uzimajući je u slučaju većih potreba ili vraćajući je u slučaju viškova električne energije proizvedene u FN modulima.
PASIVNA SOLARNA ENERGIJA
Pasivna primjena Sunčeve energije se osniva na primjeni tako izvedenih građevinskih elementa i materijala koji trebaju biti optimalno, a ne samo estetski, oblikovani i međusobno funkcionalno povezani. Geometrijski oblik, veličina i visina zgrade, toplinski kapacitet pojedinih zidova i prostorija, toplinska zaštita zgrade i, posebice, njezinih pojedinih dijelova, ostakljenost, zaštita od vjetra, kiše, vlage, ali i od Sunca ljeti, fizikalna svojstva korištenih građevinskih i konstruktivnih materijala te kvaliteta građenja u energetskom smislu značajno utječu na udobnost boravka u takvim zgradama, ali i na njihovu ukupnu energetsku potrošnju cijele godine, uz ostale vidove potrošnje, uključujući grijanje zimi i hlađenje ljeti. U širem kontekstu, na pasivnu energetiku zgrade ne utječu samo arhitekt i izvođač radova, već i urbanistički plan gradnje u naselju, raspored i međusobna udaljenost pojedinih zgrada, smjerovi glavnih prometnica u naselju u odnosu na dominantni smjer vjetra, lokalne klimatsko-meteorološke značajke, blizina mora, konfiguracija okolnog tla, blizina i smjer najbližih onečišćivača okoliša (npr. zastarjele industrije) i dr.
Načela aktivne i pasivne izvedbe zgrade mogu se podijeliti u tri skupine:
1.načela solarnog grijanja:
◦aktivna i pasivna pretvorba Sunčeve u toplinsku energiju
◦velik toplinski kapacitet zgrade
◦pohranjivanje i kasnija primjena pohranjene topline
◦distribucija pohranjene topline i njezino prikupljanje
◦sprječavanje nekontroliranih gubitaka konvekcijom, ventilacijom i zračenjem
◦solarna priprema PTV
2.načela solarnog hlađenja:
◦izvođenje aktivne i pasivne zaštite od Sunčevog zračenja ljeti
◦smanjenje unutarnjih toplinskih dobitaka ljeti
◦izvođenje aktivnih i pasivnih (konstruktivnih) sustava za dobro provjetravanje i hlađenje
3.načela korištenja dnevnog svjetla danju i hladne (štedljive) rasvjete noću
◦izvođenje zgrade tako da u svakoj prostoriji bude dovoljno dnevnog svijetla
◦izvođenje hladne energetski učinkovite noćne rasvjete
◦primjena FN modula za pokrivanje barem jednog dijela (primjerice oko 30%) dnevne (netoplinske) potrošnje električne energije.
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )
CCRES Potentials of Using Renewable Energy 2.
Potentials of Using Renewable Energy
Uploaded by 5minHome. - Videos of family and friends from around the world.
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )
CCRES Potentials of Using Renewable Energy 1.
Potentials of Using Renewable Energy
Uploaded by 5minHome. - Videos of family and friends from around the world.
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )
Sunday, February 27, 2011
Saturday, February 26, 2011
Friday, February 25, 2011
CCRES Efficiency in the Water Utility Sector
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES
Efficiency in the Water Utility Sector
Water utilities provide one of the greatest bargains of modern civilization: safe, available drinking water for household and commercial use at a cost to consumers of fractions of a penny per gallon. In the United States, thousands of community water utilities operate treatment and piping systems that provide over 34 billion gallons of drinking water per day. Water utilities have historically focused on safe water quality and continuous, on-demand supply; and are heavily regulated by national governments to ensure these high levels of service. Unfortunately, a similar focus has not been given to efficiency in the water supply process, and it is believed that many water utilities suffer considerable losses from leakage and poor accounting.
With water resources increasingly stressed due to climate change and growing populations, water utilities must become water-efficient throughout the entire supply process. By employing improved methods of water auditing and loss control, water utilities have potential to reduce the large volumes of treated water that are lost to leakage, as well as to provide incentives to customers to optimize their water consumption. Water Loss Control – water efficiency practices of water suppliers – is an emerging field of practice that should be better incorporated into the drinking water utility industry in order to ensure efficiency of safe drinking water, which is the backbone of civilized society.
Who supplies my drinking water and what is their level of water efficiency?
Unlike electric power, communications, and gas service, which are mostly provided by large national companies or corporations, water is supplied in North American by over 50,000 water utilities, most of which are small municipalities, each serving less than 10,000 customers. While a few large companies exist that operate water supply systems in many states, the majority of water utilities are owned and operated by local governments, as water departments or authorities. In some areas water districts that were established to provide water for agriculture also serve residential customers. All-in-all, the water utility sector is much more fragmented than other utility sectors.
Many water customers don’t know who their water utility is, and don’t know the source (river, lake, groundwater wells) of the water that is supplied to their community. Customers can look at their water bill to identify the name of the water utility, and telephone the utility to inquire about the source of their water and their utility’s efficiency. Ask how much of the annual volume of treated water is not billed to customers due to leakage and poor accounting. Unfortunately, you’ll most likely get the answer “we don’t know.”
While all water utilities in the United States and Canada fall under strict regulatory guidelines for monitoring and ensuring adequate water quality, much less regulatory structure and rigor exists to ensure that the water supplied by water utilities is managed efficiently. In some extreme cases a water utility may only bill for 50% (or less) of the water that they treat and pump to distribution. Since few requirements exist for water utilities to audit their supplies, it is difficult to identify the total amount of water lost by water utilities. However, the United States Geologic Survey (USGS) has estimated that as much as 6 billion gallons per day (22.7 billion Liters per day) of water is lost to leakage, poor accounting and other unbilled consumption. This is more than enough water to supply the ten largest cities of the United States, and greater efforts will be needed than in the past to recoup the large volumes of lost water that will be in very great need in the future.
Older and aging infrastructure often means higher water loss. In the United States, cities on the East Coast tend to have older infrastructure and hence higher water loss than newer cities in the West. In some cases the cost to repair leaks in water mains is so high that a utility with an ample water supply may chose not to repair the leaks in an effort to keep down costs and hence water rates for the customer. In some situations with high water pressure, a main leak can cause significant damage to neaby roads and property and must be repaired as soon as possible, regardless of the cost.
Water Utility Accountability and Efficiency
Running a water utility is a complex operation. Water utilities withdraw water from a reliable source such as a river or stream, or well field. They treat the water to quality standards and pump the water into extensive underground piping systems (water distribution systems) which provide safe water directly to homes, businesses and fire hydrants. Along the way water must be tested numerous times to ensure that it is safe to drink. Ideally, water utilities should also provide metering devices at multiple locations along the supply path (the water source, treatment plant and customer endpoint) but the actual extent of metering varies from system-to-system due to inconsistent regulations and enforcement. Measuring supply volumes and consumption via metering gives utilities the base data to “audit” their supply on a daily, monthly or annual basis. This helps manage the supply and also indicates to the manager how much water is lost to leakage or poor accounting. The water audit process is the foundation for accountability in the water utility. While it is possible for a water utility to be accountable in its structures, but not very efficient in its operations, it is unlikely that a water utility can be efficient if it is not accountable. In order to achieve efficient operations in the water utility sector, the industry must be:
•Accountable – by employing sound, reliable water auditing as a routine business practice, and
•Efficient – by practicing effective water loss control
The Water Audit Process
The water audit process is similar to financial audits conducted by accountants, the water audit compares volumes of water treated and pumped to volumes consumed by customers, and other uses such as fire fighting and community uses. Estimated volumes of losses due to leakage and poor metering and accounting can be quantified in the water audit process. Currently, there is no national requirement for routine water auditing in North America, although several states have taken the lead in requiring periodic water audits by water utilities.
Water Loss Control
Water loss control includes utility efforts to manage leakage to economically low levels, and reducing metering and billing errors such that reliable measures of customer consumption are attained and sufficient revenue is garnered by the water utility.
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )
CCRES - Taking a head start to create a low carbon world economy
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )
Thursday, February 24, 2011
CCRES - Electricity from all kinds of renewable sources
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )
CCRES - promote EE & RES BOOKS
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES
promote EE and RES BOOKS
1)
Photovoltaic Systems 2nd Edition
By: Dunlop, James P.
Publisher: American Technical Publishers, Inc.
Demand for renewable energy technologies is growing rapidly. This comprehensive new text is a guide to the installation of several types of PV systems.
Content Highlights
Introduction to Photovoltaic Systems
Solar Radiation
Site Surveys and Preplanning
System Components and Configurations
Cells, Modules, and Arrays
Batteries
Charge Controllers
Inverters
Features
Photovoltaics, along with other renewable-energy technologies, is a rapidly growing sector of the energy market. Photovoltaic Systems is a comprehensive guide to the design, installation, and evaluation of residential and commercial photovoltaic (PV) systems. The textbook covers the principles of photovoltaics and how to effectively incorporate PV systems into stand-alone or interconnected electrical systems. The content includes system advantages and disadvantages, site evaluation, component operation, system design and sizing, and installation requirements and recommended practices. Common scenarios and procedures are discussed throughout. Specified electrical requirements are in accordance with the National Electrical Code®.
The Photovoltaic Systems CD-ROM included at the back of the book features interactive resources for independent study and to enhance learning, including Quick Quizzes®, an Illustrated Glossary, Media Clips, several solar resources, and Reference Material. The Quick Quizzes® provide an interactive review of key topics covered in each chapter. The Illustrated Glossary is a helpful reference to textbook definitions, with select terms linked to illustrations and media clips that augment the definition provided.
The solar resources are electronic resources for evaluating potential installation sites and for sizing PV systems, and include the following:
Solar Radiation Data Sets, which include the National Renewable Energy Laboratory’s complete solar radiation data for 239 sites around the United States in easily printable PDF format.
Sun Path Charts, which are printable PDF charts of solar positions for selected latitudes. The related sun path chart spreadsheet can calculate additional charts as needed.
Forms and Worksheets, including a sample site survey form and a set of sizing worksheets, all in PDF format. The sizing worksheets are also included in a spreadsheet file that automatically performs sizing calculations.
Solar Time Calculator, which facilitates the conversion between standard time and solar time that is required for some solar analyses.
2)
Planning and Installing Photovoltaic Systems
A Guide for Installers, Architects and Engineers Second Edition
396 pages, 8 1/3″ × 11 7/8", January 2008
Spiral Bound
ISBN: 978 1 84407 442 6
Growth in photovoltaic (PV) manufacturing worldwide continues its upward trajectory. This bestselling guide has become the essential tool for installers, engineers and architects, detailing every subject necessary for successful project implementation, from the technical design to the legal and marketing issues of PV installation.
Beginning with resource assessment and an outline of the core components, this guide comprehensively covers system design, economic analysis, installation, operation and maintenance of PV systems. The second edition has been fully updated to reflect the state of the art in technology and concepts, including:
1. new chapters on marketing and the history of PV
2. new information on the photovoltaic market
3. new material on lightning protection
4. a new section on building integrated systems and new graphics, data, photos and software.
3)
SEI Photovoltaics Design and Installation Manual
Producing electricity from the sun using photovoltaic (PV) systems has become a major industry worldwide. But designing, installing and maintaining such systems requires knowledge and training, and there have been few easily accessible, comprehensive guides to the subject.
Now, with Photovoltaics: Design and Installation Manual, a world-class solar energy training and education provider-Solar Energy International (SEI)-has made available the critical information to successfully design, install and maintain PV systems.
The book contains an overview of photovoltaic electricity and a detailed description of PV system components, including PV modules, batteries, controllers and inverters. It also includes chapters on sizing photovoltaic systems, analyzing sites and installing PV systems, as well as detailed appendices on PV system maintenance, troubleshooting and solar insolation data for over 300 sites around the world.
Used worldwide as the textbook in SEI’s PV Design & Installation workshops, topics covered include:
The basics of solar electricity PV applications
system components
Solar site analysis and mounting
Stand-alone and PV/generator hybrid system sizing
Utility-interactive PV systems
Component specification,
system costs and economics
Case studies and safety issues
Photovoltaics guarantees that those wanting to learn the skills of tapping the sun’s energy can do so with confidence.
Solar Energy International (SEI) has the nonprofit mission to respond to the need for renewable energy education. Based in Carbondale, Colorado, and active around the world, SEI is a link betweenpeople and renewable energy resources, providing information, education and training to people who want to shape a sustainable future.
SEI is recognized by the National Board of Certified Energy Practitioners (NABCEP) as dedicated independent provider of PV training programs that may be used toward attaining PV certification. Also, SEI is recognized as an Accredited Institution to offer PV training by the Institute for Sustainable Power (ISP).
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )
promote EE and RES BOOKS
1)
Photovoltaic Systems 2nd Edition
By: Dunlop, James P.
Publisher: American Technical Publishers, Inc.
Demand for renewable energy technologies is growing rapidly. This comprehensive new text is a guide to the installation of several types of PV systems.
Content Highlights
Introduction to Photovoltaic Systems
Solar Radiation
Site Surveys and Preplanning
System Components and Configurations
Cells, Modules, and Arrays
Batteries
Charge Controllers
Inverters
Features
Photovoltaics, along with other renewable-energy technologies, is a rapidly growing sector of the energy market. Photovoltaic Systems is a comprehensive guide to the design, installation, and evaluation of residential and commercial photovoltaic (PV) systems. The textbook covers the principles of photovoltaics and how to effectively incorporate PV systems into stand-alone or interconnected electrical systems. The content includes system advantages and disadvantages, site evaluation, component operation, system design and sizing, and installation requirements and recommended practices. Common scenarios and procedures are discussed throughout. Specified electrical requirements are in accordance with the National Electrical Code®.
The Photovoltaic Systems CD-ROM included at the back of the book features interactive resources for independent study and to enhance learning, including Quick Quizzes®, an Illustrated Glossary, Media Clips, several solar resources, and Reference Material. The Quick Quizzes® provide an interactive review of key topics covered in each chapter. The Illustrated Glossary is a helpful reference to textbook definitions, with select terms linked to illustrations and media clips that augment the definition provided.
The solar resources are electronic resources for evaluating potential installation sites and for sizing PV systems, and include the following:
Solar Radiation Data Sets, which include the National Renewable Energy Laboratory’s complete solar radiation data for 239 sites around the United States in easily printable PDF format.
Sun Path Charts, which are printable PDF charts of solar positions for selected latitudes. The related sun path chart spreadsheet can calculate additional charts as needed.
Forms and Worksheets, including a sample site survey form and a set of sizing worksheets, all in PDF format. The sizing worksheets are also included in a spreadsheet file that automatically performs sizing calculations.
Solar Time Calculator, which facilitates the conversion between standard time and solar time that is required for some solar analyses.
2)
Planning and Installing Photovoltaic Systems
A Guide for Installers, Architects and Engineers Second Edition
396 pages, 8 1/3″ × 11 7/8", January 2008
Spiral Bound
ISBN: 978 1 84407 442 6
Growth in photovoltaic (PV) manufacturing worldwide continues its upward trajectory. This bestselling guide has become the essential tool for installers, engineers and architects, detailing every subject necessary for successful project implementation, from the technical design to the legal and marketing issues of PV installation.
Beginning with resource assessment and an outline of the core components, this guide comprehensively covers system design, economic analysis, installation, operation and maintenance of PV systems. The second edition has been fully updated to reflect the state of the art in technology and concepts, including:
1. new chapters on marketing and the history of PV
2. new information on the photovoltaic market
3. new material on lightning protection
4. a new section on building integrated systems and new graphics, data, photos and software.
3)
SEI Photovoltaics Design and Installation Manual
Producing electricity from the sun using photovoltaic (PV) systems has become a major industry worldwide. But designing, installing and maintaining such systems requires knowledge and training, and there have been few easily accessible, comprehensive guides to the subject.
Now, with Photovoltaics: Design and Installation Manual, a world-class solar energy training and education provider-Solar Energy International (SEI)-has made available the critical information to successfully design, install and maintain PV systems.
The book contains an overview of photovoltaic electricity and a detailed description of PV system components, including PV modules, batteries, controllers and inverters. It also includes chapters on sizing photovoltaic systems, analyzing sites and installing PV systems, as well as detailed appendices on PV system maintenance, troubleshooting and solar insolation data for over 300 sites around the world.
Used worldwide as the textbook in SEI’s PV Design & Installation workshops, topics covered include:
The basics of solar electricity PV applications
system components
Solar site analysis and mounting
Stand-alone and PV/generator hybrid system sizing
Utility-interactive PV systems
Component specification,
system costs and economics
Case studies and safety issues
Photovoltaics guarantees that those wanting to learn the skills of tapping the sun’s energy can do so with confidence.
Solar Energy International (SEI) has the nonprofit mission to respond to the need for renewable energy education. Based in Carbondale, Colorado, and active around the world, SEI is a link betweenpeople and renewable energy resources, providing information, education and training to people who want to shape a sustainable future.
SEI is recognized by the National Board of Certified Energy Practitioners (NABCEP) as dedicated independent provider of PV training programs that may be used toward attaining PV certification. Also, SEI is recognized as an Accredited Institution to offer PV training by the Institute for Sustainable Power (ISP).
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )
Wednesday, February 23, 2011
7th Southeast European Exhibition on Energy Efficiency and Renewable Energy Sources
7th Southeast European Exhibition on
Energy Efficiency and Renewable Energy
13-15 April 2011, IEC-Sofia, Bulgaria
The Congress
34 speakers from 28 countries will participate. The main topics include: EE & Renewable Financing, Energy Efficiency and Decentralized Energy, RES Electricity & Smart Grid Platform. Special accent will be put on the Waste-to-Energy.
Early-Bird Registration till 13 March
Parallel Events
- ‘Low-Carbon Communities - Mayors Meet Opportunities’ - it is a free workshop for local and regional authorities organized by LG Action. It provides an update on local energy action in Central and Eastern Europe and presents the trends, opportunities and achievements of local governments to meet the vision of 100% renewable energy future by 2050.
- The First Business Forum ‘Solar Balkans 2011’ - it will show the opportunities for investment and production of solar devices and plants in the region of South-East Europe.
The Exhibition
There will be group participations from Austria, China, Finland, Germany, Poland, Slovenia, and the USA. Among the exhibitors are well known names: Fronius International, Phono Technologies Switzerland, Eurosol, Solea, Sun Energy Europe, Hyundai, KPV, juwi, Alex Solar, Solar Integrated Technologies, Solarzentrum Allgaeu, Gehrlicher Solar, QXSolar, Linuo Photovoltaic, Vestas, Enercon, Global Wind Power, Siemens, Franki Grundbau, PowerWind and many other Bulgarian companies.
Organizer: www.viaexpo.com
Croatian Center of Renewable Energy Sources is one of the partners on the 7th South-East European Congress and Exhibition on Energy Efficiency and Renewable Energy Sources
PARTNERS
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES
Željko Serdar
Head of association
Tuesday, February 22, 2011
CCRES - To Our Leaders: Give Us 100% Clean Electricity in 10 Years
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES
CCRES - THE USAGE OF BIOMASS
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES
THE USAGE OF BIOMASS
Fuels, power production, heat generation which are all currently done by electricity or by direct burning of fossil fuels can all be replaced successfully by Biomass. Mentioned below are a few benefits of using biomass as a fuel.
•Biomass helps in reducing the global warming to a large extent While growing plants use and store carbon monoxide. They then release it back when they are dead or when they start decaying. By replanting new plants in the vicinity, the newly planting saplings can make use of the carbon-monoxide emitted by the decaying plants. In this way, the carbon-monoxide cycle is contained. However, if the replanting is not done adequately enough, the usage of biomass can indeed contribute to the global warming instead of decreasing it.
•The usage of biomass brings down the dependency on oils and fuels imported from other countries, saves a lot of money and time and increases a country’s or an entity’s self sufficiency.
•Biomass Industry per se directly supports the country’s agricultural departments and such like because most of the matter that eventually finds itself as biomass is usually from this sector. A sheer variety of crops and vegetable produce forms as the basis for biomass technology.
New ways of using biomass are being discovered now a days. For instance, it is used in producing ethanol which could be used in environment friendly cars.
Apart from the regular fact that the biomass fuels are renewable, clean, efficient, burn easily and are easy to produce are all strong points in favor of this new age organic fuel. Proper implementation of this technology and prudent application to everyday utilities can go long way in commercializing the future of this fuel’s future.
While it is unknown if it can fully and completely replace the more popular fossil fuel cousins or even the fuel cells and hydrogen of this world, but it is sure a secure, clean and easy way to have another alternative around. Biomass is still being tested for its feasibility as an automotive fuel, though reports have shown that it can indeed do so, it can’t be a reality until proven evidence exists.
A possible biomass future would mean that everything will begin to work, survive and exist on pure, simple waste which is found in abundance on this planet. Talk about abundance, reliability and access nothing can beat biomass and the biomass technology. Even more popular sources like solar and nuclear power sources do not stand a chance if the true power of the biomass technology is unleashed.
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )
Energy Efficiency & RES Congress for SE Europe
Energy Efficiency & RES Congress for SE Europe Event name: South East European Congress on Energy Efficiency /EE/ & Renewable Energy Sources /RES/
Parallel Events
- ‘Low-Carbon Communities - Mayors Meet Opportunities’ - it is a free workshop for local and regional authorities organized by LG Action. It provides an update on local energy action in Central and Eastern Europe and presents the trends, opportunities and achievements of local governments to meet the vision of 100% renewable energy future by 2050.
- The First Business Forum ‘Solar Balkans 2011’ - it will show the opportunities for investment and production of solar devices and plants in the region of South-East Europe.
The Exhibition
There will be group participations from Austria, China, Finland, Germany, Poland, Slovenia, and the USA. Among the exhibitors are well known names: Fronius International, Phono Technologies Switzerland, Eurosol, Solea, Sun Energy Europe, Hyundai, KPV, juwi, Alex Solar, Solar Integrated Technologies, Solarzentrum Allgaeu, Gehrlicher Solar, QXSolar, Linuo Photovoltaic, Vestas, Enercon, Global Wind Power, Siemens, Franki Grundbau, PowerWind and many other Bulgarian companies.
Organizer: www.viaexpo.com
Brochure :
See Via Expo :
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES
Željko Serdar
Head of association
CCRES - NEW ENERGY USAGE
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES
NEW ENERGY USAGE
Energy has evolved from wood, to whale oil, to coal, to petroleum and to nuclear, and now the global economy desperately needs to move towards the vast promise of continuous renewable energy. There are many who believe that wind and solar, in particular, are the next step in the evolution of energy.
The strength of the economic recovery holds the key to how energy markets will evolve over the next few years. With the inevitable expiration of workable fossil fuel supplies and the escalating costs of providing energy from them, renewable energy is the only logical and economical solution.
“The energy world is facing unprecedented uncertainty,” said Nobuo Tanaka, Executive Director of the International Energy Agency (IEA). “We need to use energy more efficiently and we need to wean ourselves off fossil fuels by adopting technologies that leave a much smaller carbon footprint.”
According to the IEA’s New Policies Scenario – which takes account of the commitments and plans announced by countries around the world — world primary energy demand increases by 36% between 2008 and 2035, or 1.2% per year on average. The assumed policies make a tangible difference to energy trends: demand grew by 2% per year over the previous 27-year period.
“We have taken governments at their word, in assuming that they will actually implement the policies and measures, albeit in a cautious manner, to ensure that the goals they have set are met,” Tanaka said.
China Leads Efforts in New Energy Usage
China is at the forefront of efforts to increase the share of new low-carbon energy technologies, including alternative vehicles, which will help to drive down their costs through faster rates of technology learning and economies of scale, and boost their deployment worldwide.
“It is hard to overstate the growing importance of China in global energy. How the country responds to the threats to global energy security and climate posed by rising fossil-fuel use will have far-reaching consequences for the rest of the world,” said IEA’s Mr. Tanaka.
Non-OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development) countries account for 93% of the projected increase in world primary energy demand. China – which IEA data suggests overtook the United States in 2009 to become the world’s largest energy user despite its low per capita energy use – contributes 36% to the projected growth in global energy use.
Globally, fossil fuels remain dominant over the next 30 years, though their share of the overall usage falls due to the introduction of renewable energy sources and nuclear power.
Oil Still King
Oil nonetheless remains the leading fuel in the energy mix by 2035, followed by coal. Of the three fossil fuels, gas consumption grows most rapidly, its share of total energy use almost reaching that of coal.
Oil prices are set to rise, reflecting the growing insensitivity of both demand and supply to price. According to IEA statistics, crude oil prices rise from just over $60 in 2009 to $113 per barrel (in year-2009 dollars) in 2035. Oil demand continues to grow steadily, reaching about 99 million barrels per day (mb/d) by 2035, 15 mb/d higher than in 2009.
“Renewable energy can play a central role in reducing carbon-dioxide emissions and diversifying energy supplies, but only if strong and sustained support is made available”, Mr. Tanaka said.
Mr. Tanaka points out that global primary energy use triples between 2008 and 2035 and their combined share in total primary energy demand increases from 7% to 14%.
Rising demand for fossil fuels will continue to drive up energy-related carbon-dioxide (CO2) emissions through to 2035, making it all but impossible to achieve the 2°C goal, as the required reductions in emissions after 2020 would be too steep.
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )
Monday, February 21, 2011
CCRES - SOLAR DRY FACTS
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES
SOLAR DRY FACTS
Solar technology
Concentrating solar power technologies use mirrors to reflect and concentrate sunlight onto receivers that collect the solar energy and convert it to heat. This thermal energy can then be used to produce electricity via a steam turbine or heat engine driving a generator.
Another solar generating technology uses photovoltaic cells (PV) to convert sunlight directly into electricity. PV cells are made of semiconductors, such as crystalline silicon or various thin-film materials. Photovoltaics can provide tiny amounts of power for watches, large amounts for the electric grid, and everything in between.
Solar Power can be used almost anywhere at a variety of scales
Low-temperature solar collectors also absorb the sun’s heat energy, but instead of making electricity, use the heat directly for hot water or space heating in homes, offices, and other buildings.
Even larger plants than exist today are proposed for construction in the coming years. Covering 4% of the world’s desert area with photovoltaics could supply the equivalent of all of the world’s electricity. The Gobi Desert alone could supply almost all of the world’s total electricity demand.
Solar Photovoltaic
Photovoltaic Cells Convert Sunlight into Electricity
A photovoltaic cell, commonly called a solar cell or PV, is the technology used to convert solar energy directly into electrical power. A photovoltaic cell is a nonmechanical device usually made from silicon alloys.
How Photovoltaic Systems Operate
The photovoltaic cell is the basic building block of a photovoltaic system. Individual cells can vary in size from about 0.5 inches to about 4 inches across. However, one cell only produces 1 or 2 watts, which isn’t enough power for most applications.
To increase power output, cells are electrically connected into a packaged weather-tight module. Modules can be further connected to form an array. The term array refers to the entire generating plant, whether it is made up of one or several thousand modules. The number of modules connected together in an array depends on the amount of power output needed.
Weather Affects Photovoltaics
The performance of a photovoltaic array is dependent upon sunlight. Climate conditions (such as clouds or fog) have a significant effect on the amount of solar energy received by a photovoltaic array and, in turn, its performance. Most modern modules are about 10% efficient in converting sunlight. Further research is being conducted to raise this efficiency to 20%.
Commercial Applications of Photovoltaic Systems
The success of PV in outer space first generated commercial applications for this technology. The simplest photovoltaic systems power many of the small calculators and wrist watches used every day. More complicated systems provide electricity to pump water, power communications equipment, and even provide electricity to our homes.
Some advantages of photovoltaic systems are:
•Conversion from sunlight to electricity is direct, so that bulky mechanical generator systems are unnecessary.
•PV arrays can be installed quickly and in any size.
•The environmental impact is minimal, requiring no water for system cooling and generating no by-products.
Photovoltaic cells, like batteries, generate direct current (DC), which is generally used for small loads (electronic equipment). When DC from photovoltaic cells is used for commercial applications or sold to electric utilities using the electric grid, it must be converted to alternating current (AC) using inverters, solid state devices that convert DC power to AC.
Solar Thermal Collectors
Heating With the Sun’s Energy
Solar thermal (heat) energy is often used for heating water used in homes and swimming pools and for heating the insides of buildings (“space heating”). Solar space heating systems can be classified as passive or active.
Passive space heating is what happens to your car on a hot summer day. The sun’s rays heat up the inside of your car. In buildings, the air is circulated past a solar heat surface and through the building by convection (meaning that less dense warm air tends to rise while denser cool air moves downward). No mechanical equipment is needed for passive solar heating.
Active heating systems require a collector to absorb and collect solar radiation. Fans or pumps are used to circulate the heated air or heat absorbing fluid. Active systems often include some type of energy storage system.
Solar Collectors Are Either Nonconcentrating or Concentrating
Nonconcentrating collectors — The collector area (the area that intercepts the solar radiation) is the same as the absorber area (the area absorbing the radiation).Flat-plate collectors are the most common type of nonconcentrating collector and are used when temperatures below about 200°F are sufficient. They are often used for heating buildings.
There are many flat-plate collector designs but generally all consist of:
•A flat-plate absorber that intercepts and absorbs the solar energy
•A transparent cover(s) that allows solar energy to pass through but reduces heat loss from the absorber
•A heat-transport fluid (air or water) flowing through tubes to remove heat from the absorber, and a heat insulating backing
Concentrating collectors — The area intercepting the solar radiation is greater, sometimes hundreds of times greater, than the absorber area.
Solar Power Applications
Solar Electricity (PV)
Photovoltaic systems convert sunlight into electricity to power your home or business. PV is quickly becoming popular as a reliable, low-maintenance, clean, low-cost energy alternative. Solar electricity allows you to be as energy independent as you choose, while lowering your utility bills and carbon emissions. It’s particularly popular with our customers in Florida, Georgia and the Caribbean where there’s an abundance of free sunlight. Solar panels come in a variety of styles for mounting on the ground or on rooftops.
Solar Water Heaters
Our customers love their solar hot water systems. Solar thermal technology has been perfected over many decades to provide a greater abundance of hot water than possible with electric or gas heaters – all with the sun’s free energy. Because the initial investment is small and the monthly savings are large (reducing the average electric bill by 25%), solar water heaters provide a quick return on investment. A popular option for homes, offices and factories, solar water heaters offer low-cost, low-maintenance hot water year-round.
Solar Pool Heaters
Compared to gas or electric heaters, solar pool heaters offer the only affordable option for homeowners who want to enjoy their pools year-round. Pool owners throughout the Southeast and Caribbean swim comfortably ten months of the year, or more, with solar-heated water. Still greatly misunderstood, solar energy can easily heat your pool in the high 80s and low 90s – and yes, that’s how most of our customers like their pool water. Most homeowners simply can’t afford to maintain such temperatures using gas or electric heaters.
Solar Lighting
“Day-lighting” is a common term for harnessing natural light to illuminate internal spaces. By designing windows and other openings to work with reflective surfaces, we can bring in sunlight to maximize your visual comfort and reduce energy use. “Solar tubes” are a popular day-lighting product for both new construction and remodeled homes to dramatically brighten dim internal spaces. SunWorks also offers solar landscaping products for night-lighting in exterior spaces using free energy.
Solar Attic Fans
Proper attic ventilation is vital for reducing your heating/cooling costs and for releasing trapped moisture. Passive vents that rely on wind to circulate attic air have been a requirement in building codes for many years. Solar attic vents provide more effective results because they harness the sun’s free energy to assure constant air circulation with little maintenance.
Solar Power Benefits and Savings
Is it not time to start letting the sun work for you??
Under our climatic conditions (Europe) a properly installed solar hot water system should provide at least 80% of household’s hot water supply!! With ever increasing electricity and gas prices. This proves to be a huge a saving over the mid-term. Local authorities also have very attractive grant schemes in place. Depending on the area and the kind of installation, home owners can expect between thirty and forty percent of the total cost back.
Care needs to be taken before undertaking any project and it is very important to deal only with a company that is authorized to carry out the installation and the grant application on your behalf.
Ways You Save With Solar
•Lower your electric bill
•Reduce your carbon footprint
•Stabilize your utility costs
•Increase your property value
•Reduce utility power dependence
•Enjoy decades of free hot water
•Extend your swimming seasons
•Power your home pollution-free
•Maintain power during utility outages
•Decades of low maintenance energy
•Be as energy independent as you like
•Less use of fossil fuels and foreign oil
Environmental Impact
Although Solar energy is considered to be one of the cleanest and renewable sources of energy among the available sources but is has some environmental impacts too. Solar energy uses photovoltaic cells to produce solar power. However, manufacturing the photovoltaic cells to produces that energy requires silicon and produce some waste products. Inappropriate handling of these materials may lead to hazardous exposure to humans and the environment. Installing solar power plants may require large piece of land, which may impact existing ecosystems. Solar energy does not pollute the air when converted to electricity by solar panels. It is found in abundance and does not help in global warming.
Solar Power Calculations
You, too, can size your solar array, or solar panels, in just two easy steps!
To estimate the size of your solar array, you’ll need to know:
•The number of Watt-hours (Wh) you plan to produce in one day.
•The insolation value at your location.
Watt-hours
A Watt-hour is a measure of energy. Identifying your Watt-hours goal is the most crucial part of accurately estimating how big a system–or we might say, how many Watts of solar panel generating capacity–you will need. If you plan to tie your solar array directly to the utility grid to offset your costs, start by looking at your electric utility bill for the kilowatt-hours (abbreviated “kWh”) you use in one month. Since your electricity usage probably changes throughout the year, you might want to calculate your average monthly usage from the historical information found on most bills these days. People often choose to offset a certain portion of their average electricity usage based on their budget.
Calculations
We are trying to obtain the number of Watts, in solar panels, we need to produce a given amount of Watt-hours (or kWh) for our project in our location.
Step 1:
Take the number of Watt-hours (or kWh) you want to produce in one day and divide it by the insolation value, in hours. Example: 8 kWh / 4 hours = 2 kilowatts (kW)
Step 2:
Allow for the normal energy losses and inefficiencies in a solar electric system. Do this by increasing the number of Watts (or kilowatts) you found in Step 1 by 30%. Example: 2 kW x 1.3 = 2.6 kW
Now you know you can look for a 2.6 kW (or 2,600 Watt) system in order to produce, on average, 8 kWh per day (240 kWh per month) in our example location with its average of 4 hours of insolation. Expect an installed cost of approximately eg. 15 Euro per Watt; this system would cost about 39.000 Euro installed.
CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )
HCOIE - ODJEL ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Odjel za OIE
Odjel za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost (Odjel OIEU) je ustrojstvena jedinica unutar Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Misija Odjela OIEU je donošenje i primjena složenih politika, procedura i strateških inicijativa u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
Odjel za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost obavlja upravne i stručne poslove u svezi s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitošću kao važnim dijelovima energetske politike Republike Hrvatske. Odjel OIEU izrađuje prijedloge zakona i propisa iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti; predlaže i prati ekonomske instrumente za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti; prati i analizira ostvarivanje politike i strategije u segmentu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, osobito ispunjavanje ciljeva (udjela); utvrđuje prepreke i predlaže mjere za uklanjanje prepreka za provedbu politike i mjera za korištenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti; analizira i ocjenjuje planove razvoja energetskog sektora u segmentu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti; obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na obnovljive izvore energije i kogeneraciju; izdaje prethodna i energetska odobrenja za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača; vodi propisan Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača; koordinira, prati, usklađuje i surađuje u provedbi mjera za korištenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u okviru sektorskih politika (zaštita okoliša-posebice ublažavanje klimatskih promjena, poljoprivreda, industrija, promet, šumarstvo, graditeljstvo, upravljanje državnom imovinom i dr.); obavlja stručne poslove u svezi s međunarodnim i bilateralnim ugovorima u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te obavlja i druge poslove iz svog djelokruga.
U Odjelu OIEU ustrojene su slijedeće ustrojstvene jedinice:
I. ODSJEK ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
Odsjek za obnovljive izvore priprema nacionalne programe za korištenje obnovljivih izvora energije u području električne i toplinske/rashladne energije i usklađuje njihovu provedbu; prati aktivnosti za implementaciju i sustave potpore za korištenje obnovljivih izvora energije u području električne i toplinske/rashladne energije; predlaže nacionalne programe i mjere za korištenje obnovljivih izvora i novih tehnologija te mjere za uklanjanje prepreka prati njihovu provedbu; priprema, prati i predlaže korekciju sustava poticajnih cijena za povlaštenu proizvodnju električne i toplinske/rashladne energije; sudjeluje u aktivnostima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te u aktivnostima vezanim uz sporazume Republike Hrvatske s drugim državama i međunarodnim organizacijama na području obnovljivih izvora energije; organizira promotivne aktivnosti za korištenje obnovljivih izvora energije u području električne i toplinske/rashladne energije te obavlja druge poslove iz svog djelokruga.
II. ODSJEK ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST
Odsjek za energetsku učinkovitost priprema nacionalne programe za učinkovitije korištenje energije i usklađuje njihovu provedbu; prati aktivnosti za učinkovitije korištenje energije, predlaže nacionalne programe i mjere za učinkovitije korištenje energije i novih tehnologija te mjere za uklanjanje prepreka, prati njihovu provedbu; sudjeluje u aktivnostima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te u aktivnostima vezanim uz sporazume Republike Hrvatske s drugim državama i međunarodnim organizacijama na području energetske učinkovitosti; predlaže i provodi mjere za učinkovitije korištenje energije u sustavu javnom sektoru, a posebno u sustavu državne uprave; organizira promotivne aktivnosti za poboljšanje energetske učinkovitosti te obavlja druge poslove iz svog djelokruga.
III. ODSJEK ZA BIOGORIVA
Odsjek za biogoriva priprema programe i mjere za stavljanje biogoriva na tržište motornih goriva i korištenje biogoriva za potrebe prijevoza; usklađuje njihovu provedbu sa sektorima poljoprivrede i zaštite okoliša; prati aktivnosti za implementaciju i sustave potpore za korištenje biogoriva, predlaže nacionalne programe i mjere za korištenje bigoriva i novih tehnologija te mjere za uklanjanje prepreka, prati njihovu provedbu, sudjeluje u aktivnostima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te u aktivnostima vezanim uz sporazume Republike Hrvatske s drugim državama i međunarodnim organizacijama na području biogoriva; organizira promotivne aktivnosti za korištenje biogoriva te obavlja druge poslove iz svog djelokruga .
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )
HCOIE - Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP)
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP)
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u Odjelu za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost vodi Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) koji su u sustavu poticanja odnosno u procesu stjecanja statusa povlaštenog proizvođača. Registar OIEKPP je jedinstvena i aktualna evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Republici Hrvatskoj, postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske.
U Registru OIEKPP se vodi evidencija o nositelju projekta, povlaštenom proizvođaču električne energije i postrojenju, koji uključuju podatke o lokaciji i tipu postrojenja, tehničko-tehnološkim značajkama i uvjetima korištenja ovisno o primijenjenoj tehnologiji, osnovnim pogonskim podacima (instalirana snaga postrojenja te planirana proizvodnja električne energije i toplinske energije) te drugim podacima iz prethodnog energetskog odobrenja i energetskog odobrenja, prethodnog rješenja i rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (lokacija, geodetske točke, rokovi, dužnosti i sl). Registar je javno objavljen na stranicama Ministarstva u obliku strukturiranih izvještaja-tablica i grafičkom obliku .
Podnošenje zahtijeva za prethodno energetsko odobrenje i energetsko odobrenje, upis u Registar OIEKPP i izmjenu podataka moguće je i preporuča se izvršiti i pomoću odgovarajućih eObrazaca Registra OIEKPP . Nositelj projekta eObrasce popunjava i šalje Ministarstvu „on-line“ a nakon toga ih tiska i šalje potpisane i uz potrebnu dokumentaciju na adresu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Upravu za energetiku, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb. Obrada u Ministarstvu započinje nakon službenog zaprimanja pismenog zahtijeva. eObrasci služe da olakšaju unos podataka i osiguraju njihovu kvalitetu.
Registar OIEKPP podržava poslovni proces propisan Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije kao i funkcionalnosti koje olakšavaju upravljanje podacima u praksi djelatnika Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Ministarstvo tijekom cijele godine zaprima zahtjeve za izdavanje prethodnog energetskog odobrenja (PEO), energetskog odobrenja (EO) ili zahtjeve za upis izgrađenog postrojenja u Registar OIEKPP. Prvi dio procesa pokriven je sustavom eObrasci, čime će svi elektronički ispunjeni obrasci sadržavati podatke koji će unaprijed biti validni i dobro strukturirani, uz mogućnost automatskog prijenosa podataka u bazu. Odgovorne osobe u Ministarstvu zatim provode proces odobravanja zahtjeva i unosa projekta u Registar Projekata. Projekti se u ovom registru prate kroz cijeli proces ishođenja potrebnih dozvola i rješenja. Rješenja vezana uz stjecanje statusa povlaštenog proizvođača prate se kroz Registar Povlaštenih proizvođača, u kojem se nalaze nositelji projekata koji su stekli ovaj status. Podaci vođeni u Registru OIEKPP koriste se za generiranje predefiniranih izvještaja za potrebe Ministarstva ili šire javnosti, kao i za prikaz sumarnih podataka i lokacija postrojenja na interaktivnoj karti na javnom web portalu.
Komponenta A
Komponenta (A) Projekta OIE odnosi se na potporu razvoju tržišta, odnosno potporu tržišnom okviru i ostalim tržišnim uvjetima za razvoj obnovljivih izvora energije. Potpora se ostvaruje kroz omogućavanje tehničke podrške (savjetničkih usluga i školovanja) dionicima tržišta kao što su:
•Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP)
•Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA)
•Hrvatski operator tržišta energije (HROTE)
•Operator prijenosnog sustava (HEP OPS)
•Operator distribucijskog sustava (HEP ODS)
Rezultati savjetničkih usluga omogućuju dionicima podršku u
•Provedbi politike
•Uspostavi i provedbi administrativnih procedura
•Pripremi legislative
•Tehničkim aspektima
U razdoblju trajanja projekta ostvarene su slijedeće savjetničke usluge kao potpora razvoju tržišta:
•Podrška MINGORP-u: Tehnička podrška za autorizaciju projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te razvoj Registra projekata i povlaštenih proizvođača iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
•Podrška MINGORP-u: Pravna podrška za autorizaciju projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije, te razvoj Registra projekata i povlaštenih proizvođača iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
•Podrška MINGORP-u: Tehnička podrška u nadogradnji Registra projekata i povlaštenih proizvođača iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
•Podrška MINGORP-u: Potpora izradi pravne regulative za proizvodnju toplinske/rashladne energije iz obnovljivih izvora.
•Podrška MINGORP-u: Tehnička podrška u nadogradnji Registra projekata i povlaštenih proizvođača za projekte proizvodnje toplinske/rashladne energije iz obnovljivih izvora.
•Podrška MINGORP-u: Revizija tarifnog sustava obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
•Podrška MINGORP-u: Pravna podrška u reviziji podzakonskih akata OIEiK i provođenju administrativnih procedura.
•Podrška MINGORP-u: Razvoj politike i mjera za povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora i ostvarenje dugoročnih obvezujućih ciljeva.
•Podrška HROTE-u: Podrška razvoju sustava jamstva podrijetla električne energije.
•Podrška OPS-u: Razvoju software-a za predviđanje proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana priključenih na elektroenergetski sustav.
•Podrška OPS-u: Revizija „Dodatnih tehničkih uvjeta za priključenje vjetroelektrana i rad na prijenosnoj mreži“, te razvoj software-a za predviđanje, u ultra-kratkom vremenu, proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana priključenih na elektroenergetski sustav.
•Podrška ODS-u: Detaljna razrada tehničkih uvjeta za priključenje vjetroelektrana na distribucijski sustav, kao i mjere za siguran rad, pogon i eksploataciju vjetroelektrana unutar distribucijskog sustava (tzv. „wind code“).
•Podrška svima: Pružanje savjetničkih usluga za potporu razvoju učinkovitijeg procesa ishođenja dozvola za projekte obnovljivih izvora energije
Komponenta B
Komponenta (B) Projekta OIE odnosi se na pripremu pojedinih projekata i ima kao primarni cilj osigurati niz dobro pripremljenih i bankarski isplativih projekata, kroz usluge identifikacije i savjetovanja te direktnu financijsku potporu za razvojni kapital.
B1. Podrška pripremi projekata
Podrška pripremi projekata se usredotočila na potporu nositeljima razvoja (developerima), pružanjem savjeta i znanja o financiranju, dozvolama, studijama izvedivosti i ostalim razvojnim aktivnostima. Ova je komponenta koordinirana s MINGORP, a uspješna provedba rezultira s povećanim i poboljšanim tijekom projekata obnovljivih izvora energije prijavljenih u Registar. U tu svrhu, pri MINGORP, unutar Uprave za energetiku u Odjelu za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost osnovano je:
•Savjetništvo za projekte obnovljivih izvora – SPOI
Također, pružena je potpora savjetništvu kroz savjetničku uslugu:
•Podrška SPOI-u: Primjeri najbolje prakse za kogeneraciju na drvnu biomasu iz drvne industrije i šumarstva.
B2. Krediti za pripremu projekata OIE
Krediti za pripremu projekata OIE (tzv. Contingent Loan Facility – CLF) namijenjeni su za pripremu projektne dokumentacije i studije izvodljivosti u ranoj fazi razvoja nekog projekta OIE, što znači izradu potrebne pripremne dokumentacije za ishođenje potrebnih dozvola temeljem kojih je moguća daljnja implementacija svakog pojedinog projekta.
Krediti su odobravani putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) uz suradnju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a kroz kreditni Program za pripremu projekata OIE. Navedenim kreditima financiralo se do 50% ukupnih prihvatljivih troškova projektne dokumentacije. Kamatna stopa kredita iznosila je 4% godišnje, a povrat kredita je jednokratan, 12 mjeseci nakon isteka roka korištenja od 3 godine.
Za navedena kredite utrošena su sva raspoloživa sredstva iz Darovnice Svjetske banke (2 mil USD) te je sklopljeno 15 ugovora o kreditiranju za različite vrste OIE
Korisne adrese
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zagreb, Republike Austrije 20
Uredi županija nadležni za prostorno planiranje i graditeljstvo
Grad Zagreb
Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet
Trg Stjepana Radića 1/I, Zagreb
Bjelovarsko – bilogorska županija
Upravni odjel za graditeljstvo i komunalnu infrastrukturu
Ante Starčevića 8, Bjelovar
Brodsko – posavska županija
Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje
Trg pobjede bb, Slavonski Brod
Dubrovačko-neretvanska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo
Branitelja Dubrovnika 41, Dubrovnik
Istarska županija
Odsjek za prostorno uređenje i gradnju
Sergijevaca 2 (nova adresa), p.p. 198, Pula
Karlovačka županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša
Križanićeva 11, Karlovac
Koprivničko – križevačka županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
Nemčićeva 5, Koprivnica
Krapinsko-zagorska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju
Magistratska ulica 1, Krapina
Ličko–senjska županija
Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode, te komunalno gospodarstvo
Ulica dr. Franje Tuđmana 4, Gospić
Međimurska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
Ruđera Boškovića 2, Čakovec
Osječko – baranjska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Europske avenije 11, Osijek
Požeško – slavonska županija
Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo
Županijska 11, Požega
Primorsko – goranska županija
Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša
Riva 10/1, Rijeka
Sisačko-moslavačka županija
Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo
Stjepana i Antuna Radića 30, Sisak
Splitsko – dalmatinska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje
Vukovarska 1, Split
Šibensko – kninska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju
Kralja Zvonimira 16, Šibenik
Varaždinska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo
Franjevački trg 7, Varaždin
Virovitičko-podravska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša
Trg Ljudevita Patačića 1, Virovitica
Vukovarsko-Srijemska županija
Zavod za prostorno uređenje
Županijska 9, Vukovar
Zadarska županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove
B. Petranovića 8, Zadar
Zagrebačka županija
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
Ulica grada Vukovara 72/III, Zagreb
Uredi velikih gradova i gradova sjedišta županija nadležni za prostorno planiranje i graditeljstvo
Bjelovar
Upravni odjel za komunalne djelatnosti i uređenje prostora
Trg Eugena Kvaternika 2
Čakovec
Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo
Kralja Tomislava 15
Dubrovnik
Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja
Zeljarica 3
Gospić
Gradski upravni odjel za komunalnu djelatnost, stanovanje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Budačka 55
Karlovac
Upravni odjel za prostorno planiranje i graditeljstvo
Ivana Banjavčića 11
Koprivnica
Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša
Zrinski trg 1/1
Krapina
Jedinstveni upravni odjel
Magistratska 30
Osijek
Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje
Šetalište kardinala Franje Šepera 12, prvi kat
Pazin
Upravni odjel za komunalni sustav i prostorno planiranje
Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10
Požega
Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarenje
Trg svetog Trojstva 1
Pula
Upravni odjel za prostorno uređenje
Forum 2
Rijeka
Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje
Trpimirova 2/II (Riječki neboder)
Samobor
Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Zagorska 41
Sisak
Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Rimska 26
Slavonski Brod
Služba za izdavanje dozvola i akata u provedbi dokumenata prostornog uređenja
Vukovarska 1
Split
Upravni odjel za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Obala kneza Branimira 17
Šibenik
Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju
Petra Grubišića 1
Varaždin
Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja
Trg kralja Tomislava 1
Velika Gorica
Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo
Trg kralja Tomislava 34, kat II
Vinkovci
Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
Bana Jelačića 1
Virovitica
Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju
Trg Ljudevita Patačića 1
Vukovar
Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i uređenje grada
Dr. Franje Tuđmana 1
Zadar
Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja
Brne Krnarutića 13
Hrvatska energetska regulatorna agencija, Zagreb, Ulica grada Vukovara 14;
Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Zagreb, Miramarska 23;
HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o., Zagreb, Kupska 4
HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 37
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )
HCOIE - STJECANJE STATUSA POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Stjecanje statusa povlaštenog proizvođača
Sve europske države bez izuzetka opredijelile su se da u svoje strategije energetskog razvitka ugrade planove značajnog povećanja korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije i da implementiraju zakonodavni okvir u kojem će ti planovi biti ostvareni. Sve zemlje Europske unije imaju vlastitu strategiju u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije.
Korištenjem obnovljivih izvora energije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području energetike. Kako bih se ostvario sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije donesen je niz zakonskih i podzakonskih propisa od kojih su najvažniji:
•Zakon o energiji („Narodne novine”, broj: 68/2001, 177/2004, 76/2007, 152/2008),
•Zakon o tržištu električne energije („Narodne novine”, broj: 177/2004, 76/2007, 152/2008),
•Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine”, broj: 177/2004, 76/2007),
•Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine”, broj: 33/2007, 133/2007, 155/08, 155/09 i 8/2011),
•Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče („Narodne novine”, broj: 33/2007),
•Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine”, broj: 33/2007 i 8/2011),
•Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine”, broj: 67/2007),
•Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije („Narodne novine”, broj: 67/2007).
Prema Zakonu o energiji povlašteni proizvođač je energetski subjekt koji u pojedinačnom proizvodnom objektu istodobno proizvodi električnu energiju i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen sa zaštitom okoliša.
Prema Uredbi o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče Operator tržišta sklapa ugovore o otkupu električne energije s povlaštenim proizvođačima električne energije, koji prema posebnim propisima imaju pravo na poticajnu cijenu za proizvodnju električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, sve dok ukupna planirana proizvodnja električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja ne dosegne minimalni udio.
Planirano je da do 31. prosinca 2010. godine minimalni udio električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije čija se proizvodnja potiče, iznosi 5,8 % u ukupnoj potrošnji električne energije. Svu električnu energiju koju proizvedu povlašteni proizvođači električne energije iz postrojenja koja koriste OIEK a čija se proizvodnja potiče, otkupljuje operator tržišta, odnosno preuzima svaki pojedini opskrbljivač na način i pod uvjetima propisanim Uredbom.
Tarifnim sustavom određuje se pravo povlaštenog proizvođača električne energije na poticajnu cijenu električne energije koju operator tržišta plaća za isporučenu električnu energiju proizvedenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja. Tarifnim sustavom utvrđene su tarifne stavke i visina tarifnih stavki za električnu energiju proizvedenu iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, ovisno o vrsti izvora, snazi i drugim elementima isporučene energije, kao i način i uvjeti primjene tih elemenata.
Pravo na poticajnu cijenu stječe proizvođač električne energije koji koristi obnovljive izvore energije, odnosno kogeneraciju za proizvodnju električne energije pod uvjetom da je:
•ishodio rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, te
•sklopio s operatorom tržišta (HROTE) ugovor o otkupu električne energije.
Povlašteni proizvođač električne energije svoje pravo na poticajnu cijenu prema Tarifnom sustavu ostvaruje ispunjenjem uvjeta iz ugovora o otkupu električne energije kojeg je sklopio s Operatorom tržišta. Radi sklapanja ugovora o otkupu električne energije energetski subjekt podnosi operatoru tržišta, zahtjev uz koji mora priložiti:
•predugovor ili ugovor o priključenju na elektroenergetsku mrežu
•prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije.
Ugovor o otkupu električne energije se sklapa se na rok važenja od 12 godina. Postojeća postrojenja koja koriste OIE za proizvodnju električne energije starija od 12 godina nemaju pravo na poticajnu cijenu. Operator tržišta sklapat će ugovore o otkupu električne energije uz poticajnu cijenu s povlaštenim proizvođačima električne energije dok ukupna planirana proizvodnja električne energije iz postrojenja koja koriste OIE ne ispuni minimalni udjel električne energije utvrđen propisom.
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )
Željko Serdar
Voditelj udruženja
HCOIE - OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTIMA OIE
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Sustavom poticanja obuhvaćena je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije iz slijedećih grupa:
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Grupa 1. Postrojenja priključena na distribucijsku mrežu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije instalirane električne snage do uključivo 1 MW.
Tip postrojenja
a. sunčane elektrane
a.1. sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 10 kW
a.2. sunčane elektrane instalirane snage veće od 10 kW do uključivo 30 kW
a.3. sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kW
b. hidroelektrane
c. vjetroelektrane
d. elektrane na biomasu
d.1. kruta biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (granjevina, slama, koštice…)
d.2. kruta biomasa iz drvno-prerađivačke industrije (kora, piljevina, sječka…)
e. geotermalne elektrane
f. elektrane na bioplin
g. elektrane na tekuća biogoriva
h. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda
i. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka…)
Za postrojenja OIE do uključivo 1 MW propisane su tarife za isporučenu električnu energiju koje se godišnje korigiraju pa se aktualne tarife mogu naći na stranicama HROTE d.o.o.
Grupa 2.Postrojenja priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije instalirane električne snage veće od 1 MW.
Tip postrojenja
a. hidroelektrane
b. vjetroelektrane
c. elektrane na biomasu
c.1. kruta biomasa iz šumarstva i poljoprivrede (granjevina, slama, koštice…)
c.2. kruta biomasa iz drvno-prerađivačke industrije (kora, piljevina, sječka…)
d. geotermalne elektrane
e. elektrane na bioplin
f. elektrane na tekuća biogoriva
g. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda
h. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka…).
Za postrojenja OIE veća od 1 MW propisane su tarife za isporučenu električnu energiju koje se godišnje korigiraju pa se aktualne tarife mogu naći na stranicama HROTE d.o.o.
KOGENERACIJE NA FOSILNA GORIVA
Grupa 3. Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage do uključivo 1 MW, priključena na distribucijsku mrežu:
Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage
a. do uključivo 50 kW, tzv. mikro-kogeneracije
b. veće od 50 kW do uključivo 1 MW, tzv. male kogeneracije
Grupa 4. Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage veće od 1 MW, priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu:
Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage
a. veće od 1 MW do uključivo 35 MW, tzv. srednje kogeneracije, priključene na distribucijsku mrežu
b. veće od 35 MW, tzv. velike kogeneracije, te sva kogeneracijska postrojenja priključena na prijenosnu mrežu
Za kogeneracijska postrojenja propisane su tarife za isporučenu električnu energiju koje se korigiraju vezano uz prosječnu proizvodnu cijena električne energije i prodajnu cijenu prirodnog plina pa se aktualne tarife mogu naći na stranicama HROTE d.o.o.
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )
Željko Serdar
Voditelj udruženja
Subscribe to:
Posts (Atom)