Unlocking the Secrets of Passive House

The benefits of Passive House design are numerous, spanning energy efficiency, comfort, environmental impact, and even economic advantages.

Here's a brief overview to start:

A Passive House is a rigorous, voluntary standard for energy-efficient building design and construction. It originated in Germany in the 1990s and focuses on creating buildings that require minimal energy for heating and cooling. Key features include superior insulation, airtight construction, high-performance windows, and a ventilation system with heat recovery. The goal is to drastically reduce energy consumption while maintaining comfort.

 Here’s a detailed breakdown:

1. Exceptional Energy Efficiency

Low Energy Use: Passive Houses use up to 90% less energy for heating and cooling compared to conventional buildings. They typically require less than 15 kWh/m² per year for heating, versus 100-150 kWh/m² for standard homes.

Reduced Utility Bills: With such minimal energy demands, occupants save significantly on electricity, gas, or other heating/cooling costs over time.

2. Superior Comfort

Consistent Indoor Temperatures: Thick insulation, airtight construction, and triple-glazed windows eliminate drafts and cold spots, maintaining a stable, comfortable temperature year-round (usually 20-22°C / 68-72°F).

Improved Air Quality: A mechanical ventilation system with heat recovery ensures a constant supply of fresh, filtered air, reducing pollutants, allergens, and humidity issues like mold.

3. Environmental Benefits

Lower Carbon Footprint: By slashing energy consumption, Passive Houses significantly reduce greenhouse gas emissions, making them a key player in combating climate change.

Sustainable Design: They often incorporate eco-friendly materials and align with renewable energy systems (like solar panels), further minimizing environmental impact.

4. Economic Advantages

Long-Term Savings: Although upfront construction costs can be 5-15% higher than conventional buildings, the energy savings often offset this over time, especially as energy prices rise.

Increased Property Value: As demand for energy-efficient homes grows, Passive Houses often command higher resale values.

5. Health and Well-Being

Noise Reduction: High-performance windows and thick walls provide excellent sound insulation, creating a quieter, more peaceful living environment—especially beneficial in urban areas.

No Overheating or Freezing: The design prevents temperature extremes, enhancing occupant comfort and reducing health risks tied to poor indoor conditions.

6. Resilience

Climate Adaptability: Passive Houses perform well in diverse climates—keeping cool in hot summers and warm in harsh winters—thanks to their insulation and ventilation systems.

Power Outage Durability: Their thermal efficiency means they retain heat or coolness longer during outages, offering a buffer in extreme weather.

7. Future-Proofing

Compliance with Regulations: As governments tighten energy efficiency standards (e.g., EU’s Nearly Zero-Energy Building requirements), Passive Houses already exceed many mandates, avoiding costly retrofits later.

Here are some real-world examples of Passive House projects that demonstrate their benefits in action. These showcase how the standard is applied across different climates, building types, and regions, delivering energy savings, comfort, and resilience.

1. Darmstadt Kranichstein - Darmstadt, Germany

Overview: Built in 1991, this was the world’s first Passive House, a row of four terraced homes designed by architects Bott, Ridder, and Westermeyer. It’s located in a cold Central European climate.

Benefits in Action: Extensive monitoring showed it uses 90% less heating energy than typical buildings of its time (about 10 kWh/m²/year vs. 100 kWh/m²/year). Residents enjoy consistent indoor temperatures (around 20°C) even in harsh winters, with no traditional heating system—just a small post-air heater in the ventilation system.

Real-World Impact: This project proved the concept works, sparking the global Passive House movement. It’s still occupied and performing as designed over 30 years later.

2. Wallingford Passive Solar House - Pennsylvania, USA

Overview: Completed in 2017 by Wyant Architecture, this 4,500-square-foot single-family home in a temperate climate uses passive solar strategies and local materials like Douglas fir and Pennsylvania bluestone.

Benefits in Action: It achieves Passive House certification with geothermal heating/cooling, triple-pane windows, and super-insulation, slashing energy use by up to 90% compared to standard homes. The large windows and airtight envelope cut noise from nearby roads, while a rainwater capture system boosts sustainability.

Real-World Impact: Owners report near-zero heating costs and a quiet, comfortable interior despite its expansive, open design—showing Passive House can scale to larger homes without sacrificing efficiency.

3. Brooklyn Brownstones Retrofit - New York, USA

Overview: A set of historic brownstones renovated in the late 2010s to Passive House standards (EnerPHit, the retrofit version) in an urban, mixed climate.

Benefits in Action: Post-renovation, heating bills dropped to near zero, and street noise was virtually eliminated thanks to airtight construction and high-performance windows. The ventilation system filters out city pollutants, improving indoor air quality.

Real-World Impact: Residents save thousands annually on energy costs, and the project demonstrates how older buildings can be upgraded to modern efficiency standards, preserving heritage while cutting carbon emissions.

4. Bolueta Tower - Bilbao, Spain

Overview: At 289 feet (88 meters), this 171-unit social housing high-rise, completed in 2018, is the world’s tallest Passive House-certified building, located in a mild, humid climate.

Benefits in Action: It uses 75-90% less energy than comparable conventional towers, with residents reporting stable indoor temperatures (no overheating in summer or chill in winter) and excellent air quality via heat-recovery ventilation. Construction costs were offset by smaller HVAC systems.

Real-World Impact: Affordable housing tenants benefit from low utility bills, proving Passive House can serve lower-income communities at scale while reducing environmental impact.

5. Gaobeidian Railway City - Gaobeidian, China

Overview: Unveiled in 2019, this massive apartment complex is dubbed the "world’s largest Passive House project," built in a cold, polluted region near Beijing.

Benefits in Action: Energy use for heating is cut by up to 90%, critical in a coal-reliant area. The airtight design and ventilation keep out heavy smog, protecting residents’ health, while thick insulation ensures comfort during extreme winters.

Real-World Impact: It showcases Passive House scalability in a rapidly urbanizing, pollution-challenged country, with occupants noting significant health improvements and energy savings.

6. Outhouse - Forest of Dean, UK

Overview: A modernist single-family Passive House completed in rural southwest England, nominated for the Stirling Prize for architecture, built in a cool, damp climate.

Benefits in Action: It maintains a steady 20°C in winter and 25°C in summer with minimal energy input, using super-insulation and triple-glazed windows. The corrugated iron exterior hides a quiet, draft-free interior, reducing noise from the surrounding forest.

Real-World Impact: Owners enjoy low running costs and a luxurious yet eco-friendly home, proving Passive House can blend aesthetics with performance.

7. Fort Collins Passive House - Colorado, USA

Overview: Architect Greg Fisher’s personal home, built in a semi-arid climate with wildfire risks, completed in the 2010s.

Benefits in Action: During wildfires, the airtight envelope and filtration system kept smoke out, maintaining clean indoor air. Energy use is a fraction of typical homes (around 1 BTU/sq ft per heating degree day vs. 5-15 for standard builds), and it stays comfortable without active heating.

Real-World Impact: Fisher highlights its resilience—key as climate change increases wildfire frequency—while saving on energy costs and enhancing occupant health.

These examples illustrate how Passive House delivers on its promises: drastic energy savings, superior comfort, health benefits, and durability, tailored to local conditions. 

100% hrvatska pasivna kuća

100% hrvatska pasivna kuća

Zagreb, 09. prosinca 2011. - Poziv za prikupljanje ponuda zainteresiranih ulagača u projekt industrijske proizvodnje pasivnih kuća za Fazu I (kataloški broj ponude 08122011).

Hrvatska tvrtka koja je razvila inovativnu tehnologiju industrijske proizvodnje pasivnih građevina kreće u realizaciju projekta. Investicijska studija temelji se na patentu pod nazivom "Konstrukcija modula zida visokih izolacijskih svojstava za pasivne zgrade, postupak njegove tvorničke izrade za jednostavnu montažu na mjestu gradnje".

Posebnost ove inovativne tehnologije je u kombinaciji odabira i spoju više različitih materijala, osmišljenosti tehnologije za proizvodnju elemenata kuća i zgrada poput automobilske industrije, a posebno u maksimalnoj debljini konstrukcijskih zidova koji udovoljavaju uvjetima pasivne gradnje. Inovativnost proizvoda omogućava učinkovitu i brzu proizvodnju, a inovativnost u konstrukciji omogućava brzinu i točnost spajanja gotovih elemenata na gradilištu. Takav proizvodni proces omogućava 100 postotnu gotovost zidnih elemenata u proizvodnom pogonu pod punim nadzorom kontrole kvalitete proizvoda.

S tehničkog stanovišta riječ je o kompozitnom zidu koji se sastoji od 3 osnovne vrste materijala - čeličnog skeleta od "C" profila koji osigurava statičke karakteristike, vanjska i unutarnja obloga zida od vatrootpornih i vodootpornih ploča također dobrih akustičnih i toplinskih karakteristika te izolaciona ispuna koja osigurava kompaktnost i toplinske karakteristike zida.

Unutar zida je izvedena kompletna infrastruktura potrebnih instalacija. Primjena izolacijskog punila daje proizvodu odlične toplinske karakteristike max. U=0,14 W/m²K u maksimalnoj debljini zida do 30 cm što povećava veličinu netto korisnog stambenog prostora minimalno 10% u odnosu na druge sustave pasivnog građenja. Osim što tehnologija zadovoljava standarde pasivne gradnje također statičke karakteristike osnovnog sustava omogućavaju gradnju stambenih i poslovnih građevina do 20 m visine, a sa dodatnom čeličnom konstrukcijom moguće je izvoditi i pasivne građevine do 200 m visine.

Svojim karakteristikama tehnologija odgovara zacrtanim ciljevima EU na području energetske učinkovitosti i smanjenja emisije CO2 te uštedi energije u zgradarstvu. Tehnologija proizvodnje dopušta izvedbu raznih arhitektonskih stilova gradnje. Godišnji kapacitet proizvodnje jednog proizvodnog pogona je do 200.000 m² jedinica stambenog, poslovnog ili proizvodnog prostora sa ukupno 300 zaposlenika. Učinkovitost sustava industrijske proizvodnje pasivnih građevina čini gradnju konkurentnom današnjim cijenama standardne gradnje, a investitorima jamči značajnu dobit.

Mogući oblici ulaganja: ulagačka partnerstva, programi bespovratnih sredstava i financiranje projekata iz pretpristupnih fondova Europske unije, općenito otvorenih ili zatvorenih fondova i kredita.

Predmetnu investicijsku studiju, visinu ulaganja i ekonomsko-financijsku analizu odnosno kontakt podatke Investitora možete dobiti slanjem upita na info@croenergo.eu s obveznom naznakom kataloškog broja ponude 08122011 ili ispunjavanjem obrasca na linku http://www.croenergo.eu/100-hrvatska-pasivna-kuca-4000.aspx.

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)

Passive Solar Home Design

CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES

Passive Solar Home Design

Direct Gain

This photo shows a mountain home in Colorado that uses passive solar heating, i.e., direct gain.
Photo credit: Dave Parsons

Direct gain is the simplest passive solar home design technique. Sunlight enters the house through the aperture (collector)—usually south-facing windows with a glazing material made of transparent or translucent glass. The sunlight then strikes masonry floors and/or walls, which absorb and store the solar heat. The surfaces of these masonry floors and walls are typically a dark color because dark colors usually absorb more heat than light colors. At night, as the room cools, the heat stored in the thermal mass convects and radiates into the room.

Some builders and homeowners have used water-filled containers located inside the living space to absorb and store solar heat. Water stores twice as much heat as masonry materials per cubic foot of volume. Unlike masonry, water doesn't support itself. Water thermal storage, therefore, requires carefully designed structural support. Also, water tanks require some minimal maintenance, including periodic (yearly) water treatment to prevent microbial growth.

The amount of passive solar (sometimes called the passive solar fraction) depends on the area of glazing and the amount of thermal mass. The glazing area determines how much solar heat can be collected. And the amount of thermal mass determines how much of that heat can be stored. It is possible to undersize the thermal mass, which results in the house overheating. There is a diminishing return on oversizing thermal mass, but excess mass will not hurt the performance. The ideal ratio of thermal mass to glazing varies by climate.

Another important thing to remember is that the thermal mass must be insulated from the outside temperature. If the thermal mass is not insulated, the collected solar heat can drain away rapidly. Loss of heat is especially likely when the thermal mass is directly connected to the ground or is in contact with outside air at a lower temperature than the desired temperature of the mass.

Even if you simply have a conventional home with south-facing windows without thermal mass, you probably still have some passive solar heating potential (this is often called solar-tempering). To use it to your best advantage, keep windows clean and install window treatments that enhance passive solar heating, reduce nighttime heat loss, and prevent summer overheating.

Indirect Gain (Trombe Walls)

An indirect-gain passive solar home has its thermal storage between the south-facing windows and the living spaces.

Download high-resolution diagram:
JPG (ZIP 49 KB) | EPS (ZIP 469 KB)

Using a Trombe wall is the most common indirect-gain approach. The wall consists of an 8–16 inch-thick masonry wall on the south side of a house. A single or double layer of glass is mounted about 1 inch or less in front of the wall's surface. Solar heat is absorbed by the wall's dark-colored outside surface and stored in the wall's mass, where it radiates into the living space.

The Trombe wall distributes or releases heat into the home over a period of several hours. Solar heat migrates through the wall, reaching its rear surface in the late afternoon or early evening. When the indoor temperature falls below that of the wall's surface, heat begins to radiate and transfer into the room. For example, heat travels through a masonry wall at an average rate of 1 hour per inch. Therefore, the heat absorbed on the outside of an 8-inch-thick concrete wall at noon will enter the interior living space around 8 p.m.

Isolated Gain (Sunspaces)

This sunspace incorporates masonry thermal mass to store heat for later release when needed.
Photo credit: Donald Aitken.

The most common isolated-gain passive solar home design is a sunspace. A sunspace—also known as a solar room or solarium—can be built as part of a new home or as an addition to an existing one.

The simplest and most reliable sunspace design is to install vertical windows with no overhead glazing. Sunspaces may experience high heat gain and high heat loss through their abundance of glazing. The temperature variations caused by the heat losses and gains can be moderated by thermal mass and low-emissivity windows. For more information, see sunspace orientation and glazing angles.

The thermal masses that can be used include a masonry floor, a masonry wall bordering the house, or water containers. The distribution of heat to the house can be accomplished through ceiling and floor level vents, windows, doors, or fans. Most homeowners and builders also separate the sunspace from the home with doors and/or windows so that home comfort isn't overly affected by the sunspace's temperature variations. For more information, see sunspace heat distribution and control.

Sunspaces may often be called and look a lot like "greenhouses." However, a greenhouse is designed to grow plants while a sunspace is designed to provide heat and aesthetics to a home. Many elements of a greenhouse design that are optimized for growing plants, such as overhead and sloped glazing, are counterproductive to an efficient sunspace. Moisture-related mold and mildew, insects, and dust inherent to gardening in a greenhouse are not especially compatible with a comfortable and healthy living space. Also, it is difficult to shade sloped glass to avoid overheating, while vertical glass can be shaded by a properly sized overhang.

Passive Solar Home Design for Summer Comfort

It makes little sense to save money on winter heating just to spend it on summer cooling. So in most climates, a passive solar home design must provide summer comfort as well. The solar heat in the summer must be blocked by an overhang or other devices, such as awnings, shutters, and trellises.

Overhangs

The physical dimensions of an overhang are an important element because overheating will occur unless the overhang provides enough shade. Many variables—including latitude, climate, solar radiation transmittance, illuminance levels, and window size and type—need to be considered for properly sizing an overhang in a specific locale. Therefore, it's best to have an experienced solar designer or builder calculate the proper overhang dimensions. For more information, see roof overhangs for shading building elements.

CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES (CCRES)

CCRES PASSIVE SOLAR HOUSE

CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES

Većina tehnologije obnovljivih izvora energije se na direktan ili indirektan način napaja iz Sunca. Sustav Zemljine atmosfere je uravnotežen tako da je toplinsko zračenje u svemir jednako pristiglom sunčevom zračenju što rezultira određenim energetskim stupnjem unutar Zemljinog atmosferskog sustava što u grubo možemo opisati kao Zemljina klima.

Hidrosfera (voda) upije veći udio dolazećeg zračenja. Najviše zračenja se apsorbira pri maloj geografskoj širini u području oko ekvatora, ali se ta energija raspršuje u obliku vjetrova i morskih struja po cijelom planetu. Gibanje valova moglo bi imati važnu ulogu u procesu pretvorbe mehaničke energije između atmosfere i oceana kroz opterećenje uzrokovano vjetrom. Sunčeva energija je također odgovorna za distribuciju padalina, koje su stvarane hidroelektričnim projektima, i za uzgoj biljaka koje su potrebne za proizvodnju biogoriva.

Strujanje obnovljive energije uključuje prirodne fenomene kao što su: sunčeva svjetlost, vjetar, valovi, geotermalna toplina kao što Internacionalna Agencija za Energiju objašnjava: "Obnovljiva energija je dobivena iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju. U svojim različitim oblicima, dobiva se direktno iz sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. To još uključuje električnu struju i toplinu dobivenu iz izvora poput sunčeve svjetlosti, vjetra, oceana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena dobivenog iz obnovljivih izvora." Svaki od ovih izvora ima jedinstvene karakteristike koje utječu na to kako i gdje su korišteni.

Snaga vjetra



Protok zraka može se upotrebljavati za pokretanje vjetroturbina. Novije vjetroturbine imaju raspon snage od 600 kW do 5 MW premda su turbine sa izlaznom snagom od 1.5 do 3 MW postale tipične za komercijalne svrhe; izlazna snaga turbine je funkcija kubne brzine vjetra, tako se s povećanjem brzine vjetra dramatično poveća izlazna snaga.

Područja gdje su vjetrovi snažniji i učestaliji, poput priobalja i mjesta velike nadmorske visine, preporučljiva su za izgradnju vjetroparkova. Budući da brzina vjetra nije konstantna, proizvedena energija vjetroparka u godini nije nikad velika kao zbroj nazivnih vrijednosti generatora pomnoženih sa brojem radnih sati. Omjer stvarno proizvedene energije na godinu do teorijskog maksimuma se naziva faktor kapaciteta.

Uobičajeni faktor kapaciteta iznosi od 20% do 40% sa vrijednostima u gornjim granicama na pogodnim mjestima proizvodnje. Na primjer, turbina snage 1 MW sa faktorom kapaciteta od 35% neće proizvoditi 8760 MWh na godinu već samo 0,35x24x365=3066 MWh, što u prosjeku iznosi 0.35 MW.

Uz pomoć podataka dostupnih na Internetu za neke lokacije, faktor kapaciteta se može izračunati na temelju godišnje izlazne snage. Globalno gledajući, smatra se da dugoročni tehnički potencijal energije vjetra je zapravo pet puta veći od konačne svjetske proizvodnje energije, tj. da je 40 puta veći od trenutne potražnje energije.

To bi moglo zahtijevati veliku količinu tla za izgradnju vjetroturbina, posebno u područjima s većim izvorima vjetra. Iskustva s priobalnim izvorima ukazuju na to da je tamo brzina vjetra ~90% veća od one na kopnu, pa bi tako priobalni izvori mogli pridonijeti znatno više energije.

Taj broj bi se također mogao povećati s povećanjem nadmorske visine vjetroturbina smještenih na kopnu ili u zraku. Snaga vjetra je obnovljiva i ne uzrokuje stakleničke plinove (ugljikov dioksid i metan) tijekom rada.

Snaga vode

Snaga vode (u obliku kinetičke energije, temperaturne razlike ili gradijenta slanosti) može se sakupljati i koristiti. S obzirom da je voda 800 puta gušća od zraka, čak i spori vodeni tok ili umjereni val može pridonijeti razmotrivu količinu energije.

Postoji mnogo oblika snage vode:

1. Hidroelektrična energija je izraz rezerviran za brane velikih dimenzija poput Grand Coulee Dam u državi Washington i Akosombo Dam u Ghani.

2. Mikro hidro sustavi su uređaji hidroelektrične energije koji inače proizvode do 100 kW snage. Često se upotrebljavaju u područjima bogatim vodom kao Remote Area Power Supply (RAPS). Diljem svijeta je mnogo takvih hidroelektrana uključujući i one od 50 kW na Solomonskim otocima.

3. Sustavi bez brane koriste kinetičku energiju samih rijeka ili oceana bez korištenja brana.

4. Energija oceana opisuje sve tehnologije za prikupljanje energije oceana i mora.

5. Snaga morskih struja: slično kao plimno-osečka snaga, koristi kinetičku energiju morskih struja.

6. Pretvorba toplinske energije oceana (PTEO) koristi temperaturnu razliku između toplije površine oceana i hladnijih dubina, te se na kraju primjenjuje ciklički generator topline. PTEO još nije testiran na terenu u velikim razmjerima.

7. Snaga morskih mijena obuhvaća energiju plime i oseke. Trenutno postoje dva različita načina proizvodnje energije iz plime i oseke:

7.1. Plimno-osečko kretanje u vertikalnom smjeru - plima uđe, razina vode u bazenu poraste i zatim dođe oseka. Prilikom oseke, razina vode pada i ona protječe kroz turbinu i tako se iskorištava potencijalna energija pohranjena u vodi.

7.2. Plimno-osečko kretanje u horizontalnom smjeru - morska struja. Zbog velike gustoće vode, koja je 800 puta veća od gustoće zraka, morske struje mogu imati puno kinetičke energije. Nekoliko komercijalnih prototipova je izgrađeno, a mnogi se tek razvijaju.

8. Snaga valova koristi energiju pohranjenu u valovima. Valovi inače pomiču velike pontone gore-dolje u vodi, ostavljajući dio sa smanjenom visinom vala u "sjeni". Snaga valova je dosegla komercijalizaciju.

9. Snaga gradijenta slanosti, ili još snaga osmoze, je energija dobivena iz razlike u slanosti između slane, morske vode i slatke, riječne vode. Obrnuta elektrodijaliza i pritiskom odgođena osmoza su u procesu istraživanja i testiranja.

10. Hlađenje u dubokom jezeru, iako zapravo nije prava metoda stvaranja energije, može uštedjeti puno novaca tijekom ljeta. Ono koristi potopljene slavine i cijevi kao hladnjak za kontrolu klime. Dno jezera ima godišnju konstantu od 4°C

Uporaba solarne energije



U ovom kontekstu, pod nazivom "solarna energija" smatra se energija prikupljena od sunčeva svjetla. Solarna energija može biti primijenjena na mnogo načina, uključujući slijedeće:

• Proizvodnja električne energije uporabom fotovoltnih solarnih ćelija

• Proizvodnja vodika uporabom fotoelektrokemijskih ćelija

• Proizvodnja električne energije uporabom koncentrirane solarne energije

• Proizvodnja električne energije zagrijavanjem uhvaćenog zraka koji okreće turbine u solarnom tornju

• Zagrijavanje zgrada, direktno kroz konstrukciju pasivne solarne zgrade

• Zagrijavanje prehrambenih proizvoda uz pomoć solarnih pećnica

• Zagrijavanje vode ili zraka za kućanstva zbog tople vode i topline prostora pomoću solarno toplinskih panela

• Zagrijavanje i hlađenje zraka kroz uporabu solarnih kamina

• Proizvodnja električne energije u geosinkronoj orbiti pomoću solarnih satelita

• Solarne klimatizacijske jedinice

Biogorivo

Biljke upotrebljavaju fotosintezu za rast i proizvodnju biomase. Poznata kao biomaterija, biomasa se može direktno upotrebljavati kao gorivo ili za proizvodnju tekućeg biogoriva.

Biogorivo proizvedeno u poljoprivredi, poput biodiezela, etanola ili bioplina (često kao nusprodukt kultivirane šečerne trske), mogu biti sagorena u motorima s unutarnjim izgaranjem ili bojlerima.

Uobičajeno je da biogorivo sagorjeva kako bi oslobodilo pohranjenu kemijsku energiju u sebi. Aktivno se radi na istraživanju učinkovitijih načina pretvaranja biogoriva i ostalih goriva u električnu energiju koristeći gorive ćelije.

Tekuće biogorivo

Tekuće biogorivo je inače ili bioalkohol, poput etanolnog goriva, ili bioulje, poput biodizela i čistog biljnog ulja. Biodizel se može upotrijebiti u modernim dizel vozilima s malo ili bez preinaka na motoru te može biti proizvedeno od ostataka ili čistih biljnih ili životinjskih ulja i masti (lipidi).

Cisto biljno ulje može se upotrebljavati u modificiranom dizel motoru. Ustvari, dizel motor je u orginalu zamišljen s pogonom na biljno ulje, a ne s pogonom na fosilna goriva. Glavna prednost biodizela je malo zracenje (emisija). Uporabom biodizela emisija ugljikovog monoksida i ostalih ugljikovodika smanjena je za 20% do 40%.

U nekim područjima kukuruz, stabljika kukuruza, šećerna repa ili proso posebno su uzgajani za proizvodnju etanola (poznatog kao "zrnati alkohol" ili "alkohol od zrna"), tekućine koja se može upotrijebiti u motorima s unutarnjim izgaranjem i gorivim ćelijama.
Etanol se postepeno upotrebljava u postojećoj energetskoj infrastrukturi. E85 je gorivo sastavljeno od 85% etanola i 15% benzina koje se prodaje potrošačima.
Biobutanol se razvija kao alternativa bioetanolu. Povećava se međunarodno krizitiranje biogoriva proizvedenih iz usjeva hrane zbog poštovanja prema temama kao što su: osiguravanje hrane, utjecaj na okoliš (krčenje šuma) i energetska ravnoteža.

Kruta biomasa

Kruta biomasa je najčešće uobičajeno upotrebljavana direktno kao sagorljivo gorivo, proizvodeći 10-20 MJ/kg topline. Njeni oblici i izvori sadrže gorivo dobiveno iz drva, biogeni udio iz komunalnog krutog otpada ili neiskorišteni udio ratarskih kultura.

Ratarske kulture mogu i ne moraju se uzgajati namjerno kao energetski usjev, a ostatak biljke se upotrebljava kao gorivo. Većina vrsta biomase sadrže energiju. Čak i kravlje gnojivo sadrži dvije trećine izvorne energije koju je krava upotrijebila.
Sakupljanje energije pomoću bioreaktora je isplativije rješenje za raspolaganje otpadom s kojim su suočeni mljekari i moguće je proizvesti dovoljno bioplina za pokretanje takve farme. S trenutnom tehnologijom, ono nije idealno prikladno za uporabu kao transportno gorivo.

Većina transportnih vozila zahtijeva izvore energije sa visokom gustoćom snage poput onih koji se koriste u motorima s unutarnjim izgaranjem. Ti motori inače zahtijevaju čisto sagorljivo gorivo koje je obično u tekućem obliku i manjih dimenzija, kompresirane plinovite faze. Tekućine su više prenosive zato što imaju visoku energetsku gustoću te mogu biti pumpane što omogućava lakše rukovanje. To je razlog zašto je većina transportnih goriva tekuća.

Netransportna primjena inače može tolerirati gustoću niske snage motora s vanjskim izgaranjem koji se mogu pogoniti direktno sa manje skupim krutim biomasenim gorivima za kombinirano grijanje i pogonjenje. Jedna vrsta biomase je drvo, koje je upotrebljavano tisućljećima u različitim količinama, a u novije doba njegov pronalazak je povećao uporabu. Dvije milijarde ljudi trenutno kuha svaki dan i zagrijava svoje domove za vrijeme zime upotrebljavajući sagorljivu biomasu koja je glavni pridonositelj klimatskim promjenama globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskom rukom. Crna čađa koja se prenosi iz Azije na polarne krajeve uzrokuje njihovo brže topljenje ljeti. U devetnaestom stoljeću, parni motori pogonjeni izgaranjem drva bili su česti, doprinoseći tako zagađenosti zraka u industrijskoj revoluciji. Ugljen je oblik biomase koji se kompresirao tisućljećima za proizvodnju neobnovljivog, visoko zagađujućeg fosilnog goriva.

Drvo i njegovi nusprodukti sada mogu biti pretvoreni kroz procese poput uplinjavanja u biogoriva kao što su plin dobiven iz drva, bioplin, metanolno ili etanolno gorivo; iako daljnje razvijanje može zahtijevati da se te metode učine dostupnima i praktičnima. Ostatak šećerne trstike, otpaci pšenice, kukuruzni klip i druga biljna materija može biti i jest uspješno gorljiva. Čiste emisije ugljikovog dioksida koje su dodane u atmosferu tim procesom dolaze jedino iz fosilnih goriva koja su upotrebljavana za sadnju, gnojenje, sakupljanje i prijevoz biomase.

Proces sakupljanja biomase iz sezonskih jablana i vrba te trajne trave poput divljeg prosa, vodene svijetlice i azijske trstike zahtijevaju manje učestalu kultivizaciju i manje dušika nego tipični godišnji usjevi. Pravljenje kuglica od azijske trstike i njeno spaljivanje se proučava i moglo bi postati ekonomski održivo.

Geotermalna energija




Geotermalna energija je energija dobivena odvajanjem topline od same zemlje, obično kilometrima duboko u Zemljinoj kori. Skupo je sagraditi elektranu, ali troškovi rada su jeftini što rezultira niskom cijenom energije za pogodne lokacije. Konačno, ova energija se dobiva iz topline Zemljine jezgre. Vlada Islanda kaže:" Treba naglasiti da geotermalni izvori nisu nužno obnovljivi u istom smislu kao i vodeni izvori." Procjenjuje se da bi Islandova geotermalna energija mogla pružiti 1700 MW za 100 godina, u usporedbi sa trenutnom proizvodnjom od 140 MW.

Internacionalna Agencija za Energiju smatra geotermalnu energiju obnovljivom.

Tri tipa elektrane se upotrebljavaju za proizvodnju energije iz geotermalnih izvora: suha para, "flash" i binarna (mješana). Elektrane suhe pare uzimaju paru iz dijelova u zemlji i upotrebljavaju je za direktni pogon turbine koja okreće generator. "Flash" elektrane uzimaju vruću vodu, obično temperature od 200 °C, iz zemlje, i omogućavajući vrenje i izviranje na površinu te razdvajajući parni dio u parno vodene faze separatorima kroz izmjenjivače topline, kuhajući organski fluid koji okreće turbinu. Kondenzirana para i ostatak geotermalne tekućine u sva tri tipa elektrane su ubačene nazad u tople stijene kako bi prikupile više topline.

Geotermalna energija Zemljine kore je u nekim područjima bliža površini nego u drugim. Na mjestima vruće unutrašnjosti gdje para ili voda mogu biti odvojeni i dovedene na površinu to se može iskoristiti za proizvodnju električne energije. Takvi izvori geotermalne energije postoje u određenim geološki nestabilnim dijelovima svijeta poput: Čilea, Islanda, Novog Zelanda, Sjedinjenih Američkih Država, Filipina i Italije. Dva takva najznačajnija područja u Sjedinjenim Američkim Državama su u zaljevu Yellowstonea i u sjevernoj Kaliforniji. Island je proizveo 170 MW geotermalne energije i zagrijao 80% svojih kućanstava u 2000. godini pomoću geotermalne energije. Dio od 8000 MW kapaciteta proizvodi u cijelosti.

Također postoji potencijal da se geotermalna energija dobije iz vrućih i suhih stijena. Probušene su rupe minimalno 3 km u Zemlju. Neke od ovih rupa pumpaju vodu u zemlju, dok druge pumpaju vruću vodu van. Izvori topline sastoje se od vrućih podzemnih radiogenih granitnih stijena koje se zagrijavaju kada postoji dovoljno sedimenta između stijena i zemljine površine. Nekoliko tvrtki u Australiji istražuje tu tehnologiju.



PASSIVE SOLAR HOUSE PART 1.
[youtube=http://www.youtube.com/watch?v=Prx6rJPZFIE&w=640&h=390]




PASSIVE SOLAR HOUSE PART 2.

http://www.youtube.com/watch?v=N1hos0futH0




PASSIVE SOLAR HOUSE PART 3.
http://www.youtube.com/watch?v=755RSDawiHA




PASSIVE SOLAR HOUSE PART 4.

http://www.youtube.com/watch?v=V2pL6lSAZus




PASSIVE SOLAR HOUSE PART 5.

http://www.youtube.com/watch?v=XFROIPXaGjE





PASSIVE SOLAR HOUSE PART 6.

[youtube=http://www.youtube.com/watch?v=eP6Y5-rDIY4&w=640&h=390]


CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCREW )

CCRES Going Green: Supernews

CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )

HCOIE osnove BIOMASE, BIOPLINA, ALKOHOLNA GORIVA, BIODIZELA

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE



BIOMASA

Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97): ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'

Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:
■drvna biomasa (ostaci iz šumarstva, otpadno drvo)
■drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće)
■nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave)
■ostaci i otpaci iz poljoprivrede
■životinjski otpad i ostaci.

Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima. Postoje razne procjene potencijala i uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budućnosti, no u svim se scenarijima predviđa njezin značajan porast i bitno važnija uloga (tablica 6.1, il. 1). Za usporedbu može poslužiti podatak kako je 1990. godine potrošnja energije u svijetu iznosila 376,8 EJ, a 2050. godine se prema raznim scenarijima očekuje potrošnja od 586 do 837 EJ.

DRVNA MASA
Osnovne su značajke pri primjeni šumske ili drvne biomase kao energenta jednake kao kod svakog goriva:
■kemijski sastav
■ogrjevna vrijednost (ogrjevnost)
■temperatura samozapaljenja
■temperatura izgaranja
■fizikalna svojstva koja utječu na ogrjevnost (npr. gustoća, mokrina i dr).

Temeljna veličina za proračun energije iz određene količine drva jest njegova ogrjevnost (ogrjevna vrijednost). Najveći utjecaj na nju ima mokrina (vlažnost, udio vlage), potom kemijski sastav, gustoća i zdravost drva. Za naše podneblje i vrste drveća važno je za njegovu ogrjevnost utvrditi ubraja li se ono u listače ili četinjače, odnosno u meko ili tvrdo drvo, jer je udio pojedinih sastojaka pri tome različit, a različita je i tvar koja se može koristiti kao gorivo.

Jedan od problema koji se pojavljuje pri određivanju toplinske energije dobivene iz šumske biomase predstavlja pretvorba prostornih u kubične metre.

NEDRVNA MASA

Na ogrjevne vrijednosti nedrvne biomase podjednako utječu udio vlage i pepela. Udio pepela u nedrvenim biljnim ostacima može iznositi i do 20% pa značajno utječe na ogrjevnost. Općenito, supstance koje čine pepeo nemaju nikakvu energetsku vrijednost.Osim ostale nedrvne biomase, u Hrvatskoj bi osobitu važnost mogli imati ostaci žitarica. Iskustva iz razvijenih zemalja, u Europi osobito Danske, pokazuju kako se radi o vrijednom izvoru energije koji se ne bi trebao zanemariti. Ilustrativan je stoga sljedeći primjer. Nakon berbe kukuruza na obrađenom zemljištu ostaje kukuruzovina, stablijika s lišćem, oklasak i komušina. Budući da je prosječni odnos zrna i mase (tzv. žetveni omjer) 53% : 47%, proizlazi kako biomase približno ima koliko i zrna. Ako se razluče kukuruzovina i oklasak, tada je njihov odnos prosječno 82% : 18%, odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0,89 t biomase kukuruza što čine 0,71 t kukuruzovine i 0,18 t oklaska. Iako je neosporno kako se nastala biomasa mora prvenstveno vraćati u zemlju, preporučuje se zaoravanje između 30 i 50% te mase, što znači da za energetsku primjenu ostaje najmanje 30%.

BIOPLIN

Bioplin (eng. biogas, njem. Biogas) nastaje procesom anaerobnog truljenja biomase i najčešće se sastoji od oko 60% metana, 35% CO 2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare. Dobiveni se bioplin najčešće koristi za dobivanje toplinske i/ili električne energije izgaranjem u kotlovima, plinskim motorima ili turbinama.

Njegova su svojstva kao goriva u uskoj vezi s udjelom metana. Ogrjevna je vrijednost izravno proporcionalna količini metana, a zbog ugljičnog dioksida manja je količina zraka potrebnog za izgaranje. Ogrjevna vrijednost bioplina kreće se od 25 do 26 MJ/m 3 normnom.

ALKOHOLNA GORIVA

Etanol se može proizvoditi od tri osnovne vrste biomase:
■šećera (od šećerne trske, melase)
■škroba (od kukuruza)
■celuloze (od drva, poljoprivrednih ostataka).

Sirovine bogate šećerima vrlo su pogodne za proizvodnju etanola, budući da već sadržavaju jednostavne šećere glukozu i fruktozu koji mogu fermentirati izravno u etanol. Sirovine bogate škrobom sadržavaju velike molekule ugljikovodika koje treba razložiti na jednostavne šećere procesom saharifikacije. To zahtijeva još jednu fazu u procesu proizvodnje što povećava troškove. Ugljikovodici u sirovinama bogatim celulozom sastavljeni su od još većih molekula i trebaju se konvertirati u šećere koji mogu fermentirati kiselom ili enzimatskom hidrolizom. Najznačajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju etanola su šećerna trska, slatki sirak, cassava i kukuruz.

Osnovne faze u procesu proizvodnje etanola su:
■priprema sirovine
■fermentacija
■destilacija etanola.

Priprema sirovine je zapravo hidroliza molekula škroba enzimima u šećer koji može fermentirati. Uobičajena tehnologija za proizvodnju etanola je fermentacija u peći s običnim kvascem za proizvodnju 8 do 10%-tnog alkohola nakon 24 do 72 h fermentacije. Nakon toga slijedi destilacija tog alkohola u nekoliko faza čime se dobiva 95%-tni etanol. Za proizvodnju posve čistog etanola, kakav se koristi za miješanje s benzinom, dodaje se benzen i nastavlja destilacija te se dobiva 99,8%-tni etanol.

Vodeća zemlja u proizvodnji i primjeni etanola za vozila je Brazil, u kojem se svake godine proizvede više od 15 milijardi l. Oko 15% brazilskih vozila se kreće na čisti etanol, dok preostala koriste 20%-tnu smjesu s benzinom. Etanol se počeo proizvoditi kako bi se smanjila brazilska ovisnost o inozemnoj nafti i otvorilo dodatno tržište domaćim proizvođačima šećera. U SAD-u etanolske smejse čine oko 9% ukupne godišnje prodaje benzina i pretpostavlja se kako su američka vozila od 1979. godine do danas prešla približno 3 trilijuna km koristeći etanolske smjese.

Za proizvodnju metanola mogu se koristiti sirovine s visokim udjelom celuloze kao što je drvo i neki ostaci iz poljoprivrede. Tehnologija je posve različita od one za proizvodnju etanola. Proizvodnja se odvija u dvije faze. U prvoj se sirovina konvertira u plinoviti međuproizvod iz kojeg se sintetizira metanol. Faza sinteze metanola je dobro poznata i komercijalno dokazana, dok je faza rasplinjavanja još u razvoju. Takva istraživanja se provode u zemljama s velikim drvnim potencijalom kao što su Švedska i Brazil, a primjena takvih postrojenja se očekuje uskoro.

Po mnogim su svojstvima etanol i metanol vrlo slični benzinu. Etanol se može koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem uz dodavanje benzinu ili kao njegova potpuna zamjena. Za dodavanje do 20% etanola u benzin nisu potrebne nikakve preinake ni zahvati na motoru, dok za dodavanje većeg udjela ili za pogon samo na etanol treba djelomično modificirati motor što poskupljuje cijenu takvih vozila za oko 5 do 10%. Slično kao etanol, metanol se može koristiti kao dodatak benzinu ili kao posebno gorivo. Zbog ponešto drukčijeg načina izgaranja nego benzin mogu se pojaviti određene poteškoće koje se rješavaju dodavanjem određenih dodataka.

BIODIZEL

Metilni ester repičinog ulja , poznatiji pod trgovačkim nazivom biodizel, dobiva se od ulja uljane repice ili recikliranog otpadnog jestivog ulja. Kemijski se opisuje kao monoalkoholni ester. Kroz proces esterifikacije, biljno ulje reagira s metanolom i natrijevim hidroksidom kao katalizatorom te nastaje ester masnih kiselina zajedno s ostalim nusproduktima: glicerolom, gliceridskim talogom i sapunom. Biodizel pripada skupini derivata srednje dugih, C 16 - C 18 lančanih masnih kiselina. Te molekule pokazuju strukturnu sličnost s molekulama mineralnog dizelskog goriva.

Biodizel je gorivo za motorna vozila koje se dobiva od repičinog ulja ili drugih biljnih ulja esterifikacijom s metanolom. Pri tome nastaje gorivo koje ima svojstva jednaka onima klasičnog dizela iz mineralnog ulja. Može se koristiti u potpunosti kao zamjena za mineralni dizel ili kao smjesa s njim u različitim omjerima. Visoka mazivost biodizela u usporedbi s mineralnim uzrokuje manje trošenje klipova, brtvenih prstenova, stijenki cilindara i preciznih dijelova crpke za ubrizgavanje. Pri primjeni ponajviše treba na umu imati sljedeća osnovna svojstva:
■biodizel se može primijeniti gotovo u svakom dizelskom motoru, pri čemu za sam pogon vozilo ne zahtijeva nikakve izmjene
■cijevi za gorivo i za povrat goriva iz crpke te brtve koje dolaze u dodir s gorivom treba zamijeniti materijalima prikladnima za biodizel kao što je fluor-kaučuk (trgovački naziv Viton), poznat i kao FPM-ECO-ECO, jer agensi u biodizelu, pogotovo pri povišenoj temperaturi, u roku od 6 do 10 mjeseci mogu uzrokovati propuštanje cijevi
■biodizel je agresivan prema laku za karoserije pa pri ulijevanju goriva treba odmah obrisati poškropljene površine
■ako se prethodno koristilo samo konvencionalno dizelsko gorivo, nakon prvih 1 do 2 punjenja spremnika biodizelom treba zamijeniti filtar za gorivo, zbog toga što biodizel može otopiti nečistoće zadržane u njemu
■u pojedinim slučajevima može doći do razrjeđivanja motornog ulja i to kada je motor dulje vrijeme bio vožen samo s malim opterećenjem jer kao i kod konvencionalnog dizela, dolazi do prodora neizgorenog goriva u motorno ulje te slijedi razrjeđivanje, a tada treba skratiti rokove za izmjenu ulja koje proizvođač inače preporučuje
■moguće je smanjenje snage motora za 3 do 5%, što povlači i proporcionalni porast potrošnje goriva
■biodizel je bez aditiva zimi prikladan za primjenu na temperaturama ne nižima od -8 °C.

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )

CCRES A guide to renewable energy

CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )

CCRES Energy efficient house

CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )

CCRES Vampire Energy

CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES)

CCRES U.S. Department of Energy's Builders Challenge

CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES

CCRES - Energy 101: Home Energy Assessment

CROATIAN CENTER OF RENEWABLE ENERGY SOURCES ( CCRES )

MICRO HYDRO POWER

CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES

MICRO HYDRO POWER


Hydro electricity can be one of the cheapest methods of providing off-grid renewable electricity, but it is also very site specific. The best sites are on steep hills, with fast flowing water. One advantage is that on a good site you may not need batteries or an inverter (to step from DC to AC voltage), as the turbine will produce 240 volts AC and can just be turned on when needed.

The capital cost of hydro power schemes is quite high, but if you have a suitable site it can be a good investment. As of Spring 2010, ‘feed-in tariffs’ give a good price for electricity generated - a reasonable size scheme can recoup costs in 5 years or so.

To learn more about this technology, take a look at our blogs
http://solarserdar.blogspot.com/
and
http://solarserdar.wordpress.com/

Related questions


Do I need permission to install a micro hydro system?

If you are planning to remove or abstract more than 20m2 (20,000 litres or approx. 4,400 gallons) of water per day from a watercourse you will need an abstraction licence, even if the water is later put back into the watercourse. This means that virtually all micro hydro projects will require such a license, as even a flow rate of 1 litre per second amounts to 86m2 per day.

The license must be sought from the Environment Agency, who will assess effects on river ecology and flooding, prior to installation. The Environment Agency recommends that you contact them as early as possible as it can take around 3 months to get the license. For further information, consult the Environment Agency's document "Abstracting water - A guide to getting your licence".


It's also worth discussing details with local planning officials, as the powerhouse ans pipework may require planning permission.

If you don't own the land involved you'll need to seek permission from the landowners.

Can I convert an old watermill to generate electricity?

Old watermill sites are not usually good for generating electricity. A large, slow-moving body of water gives a high torque (turning force) and waterwheels make use of this to operate machinery directly. Low rotational speeds makes it difficult to use them for electricity generation; it’s easier to make electricity with a fast flow of water that can be channelled to hit a turbine at high pressure. Waterwheels are also expensive to construct compared to water turbines and need lots of maintenance. However, some 8,000 mills or mill sites are recorded in Britain, and as a small number may be suitable for generating electricity, it may be worth looking into. A hydro turbine installed at Gants Mill in Somerset generates up to 12kW of electricity and feeds into the local grid.

Another example is a waterwheel adapted to generate electricity at Pedley Wood in Cheshire.

The most suitable type of waterwheel for conversion to electricity production is the overshot style, as it has the highest head. It often proves worthwhile to increase the head by raising the headrace and/or lowering the tailrace. Some types of waterwheel can operate at a very low fall of only a few metres – you’d then need large flows of water to get reasonable amounts of power out of them.

Generators operate most efficiently at high speeds. Motors or generators that run at very low rpm (revolutions per minute) are large and expensive - a 1000rpm motor is much bigger than a 1500rpm one. Therefore, it may be more practical to gear up to a faster turbine, or consider installing a micro-hydro turbine instead.

How much will a micro hydro system earn?

The feed-in tariff (FiT) scheme for renewable electricity generation can make micro-hydro a very attractive option. Under this scheme, a generator receives a certain payment (19.9 p/kWh for systems installed in 2010/11) for every unit of electricity generated from micro-hydro power, whether you use it yourself (and save on bills) or sell it to the grid (for another 3 p/kWh).

For a 5 kW hydro scheme, this could work out to annual payments of £5,000 to £10,000, guaranteed for 20 years. However, to be eligible for FiT income, the hydro scheme has to be installed by a professional accredited under, and using turbines registered with, the Microgeneration Certification Scheme.

How much electricity can a micro hydro system produce?

A good hydro site depends on the 'head' of water (the vertical drop) and the flow rate. To estimate the energy in a water source, multiply the flow (in litres per second) by the head (in metres) by 10 (acceleration due to gravity). Halve the result, to account for losses and inefficiencies, to get an idea of potential power generation (in watts).

Flow x Head x 10 x 0.5 = Potential power generation in Watts

As this equation makes clear, a greater head will provide more power. Also, as a high head turbine will spin very quickly, there may be no need for complex gearboxes or belts.

Most micro-hydro schemes are ‘run-of-river’ - they don’t have a reservoir and only take water from the stream when it is available. You usually need a drop of over 10 metres for a scheme to be viable. Highhead ‘Pelton’ turbines are comparatively cheap, easy to install and work well in fluctuating flow. Crossflow turbines are more suitable for lower heads. Other turbines are available; suitability depends on a combination of the available head and flow of water.

Free, independent and impartial advice on renewable energy and sustainable living provided by the CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES

Željko Serdar
Head of business association


solarserdar@gmail.com
solarserdar@yahoo.com

SOLAR SERDAR promote IREDA

CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES promote IREDA 

 Renewable Energy in India Energy is a basic requirement for economic development. Every sector of the national economy – agriculture, industry, transport, commercial and domestic – needs inputs of energy. The economic development plans implemented since independence have necessarily required increasing amounts of energy. As a result, consumption of energy in all forms has been steadily rising all over the country. The growing consumption of energy has also resulted in the country becoming increasingly dependent on fossil fuels such as coal and oil and gas. Rising prices of oil and gas and potential shortages in future lead to concerns about the security of energy supply, which is needed to sustain our economic growth. Increased use of fossil fuels also causes environmental problems both on local and global scales. In this background, there is urgent need for the country to develop a sustainable path of energy development. Promotion of energy conservation and increased use of renewable energy sources are the twin planks of sustainable energy. The Ministry of Non-Conventional Energy Sources has been implementing comprehensive programmes for the development and utilisation of various renewable energy sources in the country. As a result of efforts made during the past quarter century, a number of technologies and devices have been developed and have become commercially available. As against the estimated 80000 MW renewable energy based grid connected power generation potential in the country, so far only about 6000 MW installed capacity has been realized, giving vast opportunity for exploitation of renewable energy sources for power generation. The renewable energy based power generation capacity presently constitutes 5% of the total installed capacity in the country for power generation from all sources. The country is aiming to achieve upto 10% of additional installed capacity to be set up till 2012 to come from renewable energy sources. Indian Renewable Energy Development Agency Ltd Indian Renewable Energy Development Agency Limited (IREDA) was established on 11th March, 1987 as a Public limited Government Company under the Companies Act, 1956 and it promotes, develops and extends financial assistance for Renewable Energy and Energy Efficiency/Conservation Projects. IREDA has been notified as a “Public Financial Institution” under section 4 ‘A’ of the Companies Act, 1956 and registered as Non-Banking Financial Company (NFBC) with Reserve Bank of India (RBI). IREDA’s mission is “Be a pioneering, participant friendly and competitive institution for financing and promoting self-sustaining investment in energy generation from Renewable Sources, Energy Efficiency and Environmental Technologies for sustainable development.” IREDA’s Motto is “Energy for Ever.” The main objectives of IREDA are : To give financial support to specific projects and schemes for generating electricity and / or energy through new and renewable sources and conserving energy through energy efficiency. To maintain its position as a leading organization to provide efficient and effective financing in renewable energy and energy efficiency / conservation projects. To increase IREDA`s share in the renewable energy sector by way of innovative financing. Improvement in the efficiency of services provided to customers through continual improvement of systems, processes and resources. To strive to be competitive institution through customer satisfaction. QUALITY POLICY IREDA is committed to maintain its position as a leading organization to provide innovative financing in Renewable Energy & Energy Efficiency/Conservation and Environmental Technologies through efficient system & processes for providing total satisfaction and transparency to its customers. IREDA shall strive for continual improvement in the quality of services to its customers through effective quality management system. QUALITY OBJECTIVES i. Drive towards total customer satisfaction. ii. Continual upgradation of capability and improvement in the professional skills of employees. iii. Improvement in efficiency of services provided to customers. iv. Continual improvement of systems, process and services. All concerned shall implement the Quality Policy & Quality Objectives with full devotion & dedication to achieve IREDA’s Mission. More info at http://solarserdar.wordpress.com/ IREDA has many projects in RENEWABLE ENERGY BACKGROUND IREDA has launched the Renewable Energy-Energy Efficiency Umbrella Financing Scheme for those organisations who have good existing network to serve individual/retail customers who do not fulfil IREDA’s legal eligibility criteria and are scattered over large rural/semi-urban areas. OBJECTIVES 1. To supplement IREDA’s current lending operations by spreading the customers/user base through the development of an appropriate Micro financing Network. 2. To facilitate the Micro Lending capabilities of IREDA. ELIGIBILITY State Financial Corporations (SFCs), Industrial Development Corporations (IDCs), Technical Consultancy Organisations (TCOs), Non Banking Financing Companies (NBFCs), State Nodal Agencies (SNAs), Business Development Associates (BDAs) , Scheduled banks and Non-Governmental Organisations (NGOs) which are otherwise legally eligible to borrow from IREDA and fulfil the other eligibility norms detailed in Financing guidelines. LENDING TERMS AND CONDITIONS Line of credit : Minimum Rs. 25.00 lakhs and maximum Rs. 1 crore. PROCEDURE FOR APPLICATION The eligible applicant will submit an application in the prescribed format of IREDA along with business plan and other enclosures. Applications for a line of credit will be appraised based upon the criteria prescribed by IREDA. IREDA will review application and sanction the line of credit based on the qualification criteria: or reject the application, if not found suitable. CONCESSUIONS/REBATE/PROVISIONS 1. Front end Fee, Inspection charges, Legal charges (other than incurred for recovery), expenditure on Nominee Directors are not applicable to this scheme. 2. Please refer to IREDA’s Financing Guidelines for further details. DISBURSEMENT 1. IREDA will disburse 50% of the line of credit as Mobilisation advance after signing of Loan Agreement and creation of security. 2. Balance 50% will be disbursed after evidence of proper utilisation of Mobilisation Advance already released. ON-LENDING TERMS AND CONDITIONS To be decided by the Borrower SPECIAL CONDITIONS If the borrower conducts no business (submits no evidence of utilisation of mobilisation advance to IREDA) within a period of 12 months from the date of disbursement of mobilisation advance, then the line of credit sanctioned would automatically be cancelled. In that event, Mobilisation advance drawn from IREDA along with interest shall be refunded within 30 days of expiry of said one year.More info at http://solarserdar.blogspot.com/ Indian Renewable Energy Development Agency Limited (A Government of India Enterprise) Corporate Office 3rd Floor, August Kranti Bhawan, Bhikaiji Cama Place, New Delhi – 110 066. Tel: +91 11 26717400 - 26717413 Fax: +91 11 26717416 Email: cmd@ireda.in Registered Office India Habitat Centre, East Court Core-4A, 1st Floor, Lodhi Road New Delhi - 11 00 03 Debashish Majumdar Chairman and Managing Director Tel. (O:) +91 11 26717414 / 26717415 Extn. 113 Fax : +91 11 26717416 S. P. Reddi Director (Finance) Tel. (O:) +91 11 26717417 Fax : +91 11 26717418 Extn. 136 K. S. Popli Director (Technical) Tel. (O:) +91 11 26717419 Fax : +91 11 26717420 Extn. 130 Abdul Aziz Khatana Chief General Manager ( Technical Services) Tel. (O:) +91 11 26717421 Extn. 105 B. Venkateswara Rao General Manager (Technical Services) Tel. (O:) +91 11 26717422 Extn. 301 B. M. Chauhan General Manager (Technical Services) Tel. (O:) +91 11 26717424 Extn. 356 S. K. Bhargava General Manager (F & A) & Company Secretary Tel. (O:) +91 11 26717425 Extn. 115 Abhilakh Singh Deputy General Manager (TS) Tel. (O:) +91 11 26717428 Extn. 223 S. M. Bhajantri Assistant General Manager (HR) Tel. (O:) +91 11 26717435 Extn. 270 

  CROATIAN CENTER of  RENEWABLE ENERGY (CCRES) 

 Željko Serdar Head of business association solarserdar@gmail.com www.solar-serdar.com

RENEWABLE ENERGY CENTER SOLAR SERDAR promote GREEN PRODUCT - BIOMASS (croatian text)

SOLAR serdar
RENEWABLE ENERGY CENTER SOLAR SERDAR
promote
GREEN PRODUCT - BIOMASS

Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) je u raznim izvornicima različito određena, ali se kao osnovna može navesti odrednica prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97): ‘Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.'

Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati:

drvna biomasa (ostaci iz šumarstva, otpadno drvo)
drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće)
nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave)
ostaci i otpaci iz poljoprivrede
životinjski otpad i ostaci.
Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potiče uvažavajući načelo održivog razvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima. Postoje razne procjene potencijala i uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budućnosti, no u svim se scenarijima predviđa njezin značajan porast i bitno važnija uloga .Za usporedbu može poslužiti podatak kako je 1990. godine potrošnja energije u svijetu iznosila 376,8 EJ, a 2050. godine se prema raznim scenarijima očekuje potrošnja od 586 do 837 EJ.
Više informacija na www.solar-serdar.com

BIODIZEL
Metilni ester repičinog ulja , poznatiji pod trgovačkim nazivom biodizel, dobiva se od ulja uljane repice ili recikliranog otpadnog jestivog ulja. Kemijski se opisuje kao monoalkoholni ester. Kroz proces esterifikacije, biljno ulje reagira s metanolom i natrijevim hidroksidom kao katalizatorom te nastaje ester masnih kiselina zajedno s ostalim nusproduktima: glicerolom, gliceridskim talogom i sapunom. Biodizel pripada skupini derivata srednje dugih, C 16 - C 18 lančanih masnih kiselina. Te molekule pokazuju strukturnu sličnost s molekulama mineralnog dizelskog goriva.

Biodizel je gorivo za motorna vozila koje se dobiva od repičinog ulja ili drugih biljnih ulja esterifikacijom s metanolom. Pri tome nastaje gorivo koje ima svojstva jednaka onima klasičnog dizela iz mineralnog ulja. Može se koristiti u potpunosti kao zamjena za mineralni dizel ili kao smjesa s njim u različitim omjerima. Visoka mazivost biodizela u usporedbi s mineralnim uzrokuje manje trošenje klipova, brtvenih prstenova, stijenki cilindara i preciznih dijelova crpke za ubrizgavanje. Pri primjeni ponajviše treba na umu imati sljedeća osnovna svojstva:

biodizel se može primijeniti gotovo u svakom dizelskom motoru, pri čemu za sam pogon vozilo ne zahtijeva nikakve izmjene
cijevi za gorivo i za povrat goriva iz crpke te brtve koje dolaze u dodir s gorivom treba zamijeniti materijalima prikladnima za biodizel kao što je fluor-kaučuk (trgovački naziv Viton), poznat i kao FPM-ECO-ECO, jer agensi u biodizelu, pogotovo pri povišenoj temperaturi, u roku od 6 do 10 mjeseci mogu uzrokovati propuštanje cijevi
biodizel je agresivan prema laku za karoserije pa pri ulijevanju goriva treba odmah obrisati poškropljene površine
ako se prethodno koristilo samo konvencionalno dizelsko gorivo, nakon prvih 1 do 2 punjenja spremnika biodizelom valja zamijeniti filtar za gorivo, zbog toga što biodizel može otopiti nečistoće zadržane u njemu
u pojedinim slučajevima može doći do razrjeđivanja motornog ulja i to kada je motor dulje vrijeme bio vožen samo s malim opterećenjem jer kao i kod konvencionalnog dizela, dolazi do prodora neizgorenog goriva u motorno ulje te slijedi razrjeđivanje, a tada treba skratiti rokove za izmjenu ulja koje proizvođač inače preporučuje
moguće je smanjenje snage motora za 3 do 5%, što povlači i proporcionalni porast potrošnje goriva
biodizel je bez aditiva zimi prikladan za primjenu na temperaturama ne nižima od -8 °C.
Više informacija na http://solarserdar.blogspot.com/

BIOPLIN
Bioplin (eng. biogas, njem. Biogas) nastaje procesom anaerobnog truljenja biomase i najčešće se sastoji od oko 60% metana, 35% CO 2 te 5% smjese vodika, dušika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare. Dobiveni se bioplin najčešće koristi za dobivanje toplinske i/ili električne energije izgaranjem u kotlovima, plinskim motorima ili turbinama.

Njegova su svojstva kao goriva u uskoj vezi s udjelom metana. Ogrjevna je vrijednost izravno proporcionalna količini metana, a zbog ugljičnog dioksida manja je količina zraka potrebnog za izgaranje. Ogrjevna vrijednost bioplina kreće se od 25 do 26 MJ/m 3 normnom. Više informacija na http://solarserdar.wordpress.com/

ALKOHOLNA GORIVA
Etanol se može proizvoditi od tri osnovne vrste biomase:

šećera (od šećerne trske, melase)
škroba (od kukuruza)
celuloze (od drva, poljoprivrednih ostataka).
Sirovine bogate šećerima vrlo su pogodne za proizvodnju etanola, budući da već sadržavaju jednostavne šećere glukozu i fruktozu koji mogu fermentirati izravno u etanol. Sirovine bogate škrobom sadržavaju velike molekule ugljikovodika koje treba razložiti na jednostavne šećere procesom saharifikacije. To zahtijeva još jednu fazu u procesu proizvodnje što povećava troškove. Ugljikovodici u sirovinama bogatim celulozom sastavljeni su od još većih molekula i trebaju se konvertirati u šećere koji mogu fermentirati kiselom ili enzimatskom hidrolizom. Najznačajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju etanola su šećerna trska, slatki sirak, cassava i kukuruz.

Osnovne faze u procesu proizvodnje etanola su:

priprema sirovine
fermentacija
destilacija etanola.
Priprema sirovine je zapravo hidroliza molekula škroba enzimima u šećer koji može fermentirati. Uobičajena tehnologija za proizvodnju etanola je fermentacija u peći s običnim kvascem za proizvodnju 8 do 10%-tnog alkohola nakon 24 do 72 h fermentacije. Nakon toga slijedi destilacija tog alkohola u nekoliko faza čime se dobiva 95%-tni etanol. Za proizvodnju posve čistog etanola, kakav se koristi za miješanje s benzinom, dodaje se benzen i nastavlja destilacija te se dobiva 99,8%-tni etanol.

Vodeća zemlja u proizvodnji i primjeni etanola za vozila je Brazil, u kojem se svake godine proizvede više od 15 milijardi l. Oko 15% brazilskih vozila se kreće na čisti etanol, dok preostala koriste 20%-tnu smjesu s benzinom. Etanol se počeo proizvoditi kako bi se smanjila brazilska ovisnost o inozemnoj nafti i otvorilo dodatno tržište domaćim proizvođačima šećera. U SAD-u etanolske smejse čine oko 9% ukupne godišnje prodaje benzina i pretpostavlja se kako su američka vozila od 1979. godine do danas prešla približno 3 trilijuna km koristeći etanolske smjese.
Za proizvodnju metanola mogu se koristiti sirovine s visokim udjelom celuloze kao što je drvo i neki ostaci iz poljoprivrede. Tehnologija je posve različita od one za proizvodnju etanola. Proizvodnja se odvija u dvije faze. U prvoj se sirovina konvertira u plinoviti međuproizvod iz kojeg se sintetizira metanol. Faza sinteze metanola je dobro poznata i komercijalno dokazana, dok je faza rasplinjavanja još u razvoju. Takva istraživanja se provode u zemljama s velikim drvnim potencijalom kao što su Švedska i Brazil, a primjena takvih postrojenja se očekuje uskoro.

Po mnogim su svojstvima etanol i metanol vrlo slični benzinu. Etanol se može koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem uz dodavanje benzinu ili kao njegova potpuna zamjena. Za dodavanje do 20% etanola u benzin nisu potrebne nikakve preinake ni zahvati na motoru, dok za dodavanje većeg udjela ili za pogon samo na etanol treba djelomično modificirati motor što poskupljuje cijenu takvih vozila za oko 5 do 10%. Slično kao etanol, metanol se može koristiti kao dodatak benzinu ili kao posebno gorivo. Zbog ponešto drukčijeg načina izgaranja nego benzin mogu se pojaviti određene poteškoće koje se rješavaju dodavanjem određenih dodataka. Više informacija na http://solarserdarblogspot.com/

DRVNA MASA
Osnovne su značajke pri primjeni šumske ili drvne biomase kao energenta jednake kao kod svakog goriva:

kemijski sastav
ogrjevna vrijednost (ogrjevnost)
temperatura samozapaljenja
temperatura izgaranja
fizikalna svojstva koja utječu na ogrjevnost (npr. gustoća, mokrina i dr).
Temeljna veličina za proračun energije iz određene količine drva jest njegova ogrjevnost (ogrjevna vrijednost). Najveći utjecaj na nju ima mokrina (vlažnost, udio vlage), potom kemijski sastav, gustoća i zdravost drva. Za naše podneblje i vrste drveća važno je za njegovu ogrjevnost utvrditi ubraja li se ono u listače ili četinjače, odnosno u meko ili tvrdo drvo, jer je udio pojedinih sastojaka pri tome različit, a različita je i tvar koja se može koristiti kao gorivo.

Jedan od problema koji se pojavljuje pri određivanju toplinske energije dobivene iz šumske biomase predstavlja pretvorba prostornih u kubične metre. Više informacija na www.solar-serdar.com

NEDRVNA MASA
Na ogrjevne vrijednosti nedrvne biomase podjednako utječu udio vlage i pepela. Udio pepela u nedrvenim biljnim ostacima može iznositi i do 20% pa značajno utječe na ogrjevnost. Općenito, supstance koje čine pepeo nemaju nikakvu energetsku vrijednost.

Osim ostale nedrvne biomase, u Hrvatskoj bi osobitu važnost mogli imati ostaci žitarica. Iskustva iz razvijenih zemalja, u Europi osobito Danske, pokazuju kako se radi o vrijednom izvoru energije koji se ne bi trebao zanemariti. Ilustrativan je stoga sljedeći primjer. Nakon berbe kukuruza na obrađenom zemljištu ostaje kukuruzovina, stablijika s lišćem, oklasak i komušina. Budući da je prosječni odnos zrna i mase (tzv. žetveni omjer) 53% : 47%, proizlazi kako biomase približno ima koliko i zrna. Ako se razluče kukuruzovina i oklasak, tada je njihov odnos prosječno 82% : 18%, odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0,89 t biomase kukuruza što čine 0,71 t kukuruzovine i 0,18 t oklaska. Iako je neosporno kako se nastala biomasa mora prvenstveno vraćati u zemlju, preporučuje se zaoravanje između 30 i 50% te mase, što znači da za energetsku primjenu ostaje najmanje 30%.

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
SOLAR SERDAR

Željko Serdar
Voditelj poslovnog udruželja
solarserdar@gmail.com
www.solar-serdar.com

Croatian Center of Renewable Energy Sources - PARTNERSHIP (croatian text)

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije - PARTNERI




Detaljnom analizom stanja gospodarskih sektora i osluškivanjem potreba poduzetnika, nastojimo zadržati fleksibilnost poslovanja prilagođavajući svoje programe zahtjevima tržišta, u cilju optimizacije poslovnih rezultata.

Kvalitetnim jamstvenim programima, formiranjem mreže kompetentnih poslovnih savjetnika, subvencioniranjem istraživanja i savjetovanja u području zaštite okoliša i očuvanja energije te promocijom i privlačenjem investicija u obnovljive izvore i poduzetništvo, želimo potaknuti ravnomjerni razvoj regija u RH te utjecati na brži rast malog i srednjeg poduzetništva kao i cjelokupnog nacionalnog gospodarstva.
Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)


Aedilis d.o.o.

Prodaja i najam građevinskih alata, opreme i strojeva, rabljene opreme; servis i prodaja rezervnih dijelova; montaža i demontaža građevinske opreme; domaći i međunarodni transport /dostava robe na gradilište.
www.aedilis.hr

Akzo Nobel Boje Hrvatska d.o.o.

Proizvodnja građevinskog materijala, trgovina i usluge. Veleprodaja: boje, lakovi te ostali materijali za završne radove u graditeljstvu. Savjetovanje u primjeni istih, pružanje tehničke podrške.
www.dulux.com.hr

Armirač Inženjering d.o.o.

Dobava, izrada i montaža armature za armiranobetonske konstrukcije u visokogradnji, niskogradnji i hidrogradnji. Prodaja betonskog čelika i armaturnih mreža.
www.armirac.hr

Baumit građevinski materijali d.o.o.

Prodaja građevinskih materijala: žbuke, završni slojevi, ljepila, mortovi, fasadne ploče od stiropora, kamena vuna i pluto, specijalni materijali za sanaciju vlage. Savjetovanje o primjeni materijala.
www.baumit.hr

Betafence Hrvatska d.o.o.

Proizvodnja, prodaja i ugradnja ograda i ogradnih sustava. Vodeći smo europski proizvođač svih vrsta ograda: elektrovarene pocinčane i plastificirane industrijske ograde. Ogradni paneli različitih visina i boja. Pletene i elektrovarene žičane ograde u rolama.
www.betafence.hr

Beton Lučko d.o.o.

Graditeljstvo, proizvodnja, transport i trgovina. Visokogradnja, proizvodnja i prodaja betona i betonske galanterije od vibriranog betona, usluge voznog i strojnog parka. Proizvodnja betonskih ploča za zatvaranje tramvajskih kolosjeka.
www.betonlucko.hr

Bramac pokrovni sistemi d.o.o.

Proizvodnja i prodaja: crijep i krovna oprema (jednostrešni krov, rubni crijep, sljeme/greben, snjegobrani, ozračivanje krova, krovni proboji, osvjetljivanje krova, uvala, opšavi, učvršćenje krova, krovne folije, krovni žljebovi), usluge besplatnog izračuna pokrova...
www.bramac.hr

Centrometal d.o.o.

Proizvođač termotehničke opreme. Proizvodnja komponenata za centralno grijanje i pripremu potrošne tople vode, bilo uz pomoć plina, loživog ulja, krutog goriva, biogoriva ili solarne energije.
www.centrometal.hr

Chromos boje i lakovi d.d.

Proizvodnja: boje, lakovi, ljepila te praškasti proizvodi za graditeljstvo.
www.chromos.org

Comet d.o.o.

Veleprodaja, maloprodaja i servis proizvoda namijenjenih industriji, građevinarstvu i obrtništvu. Zastupnik je i ovlašteni distributer renomiranih europskih proizvođača alata i pribora - ručni alati UNIOR, brusni materijal COMET, električni alati MAKITA...
www.comet.hr

Diminox

Proizvodnja najmodernijom tehnologijom: dimovodne cijevi i elementi (priključci) svih vrsta i promjera iz inox limova. Primjena: od kućanstva stambenih zgrada...

Domprojekt d.o.o.

Zidane i montažne kuće - projektiranje, proizvodnja i gradnja.
www.domprojekt.hr

EKO Međimurje d.d.

Proizvodnja i prodaja: opekarski proizvodi, dijelovi za građevinske strojeve, proizvodnja plinske tehnike. Opeka (nosivi zidovi EKOBLOK i EKOTHERM, pregradni zidovi, NF opeka, fasadna opeka, stropna ispuna, zračnici). Dijelovi za građevinske strojeve...
www.eko.hr

Famy d.o.o.

Trgovina, graditeljstvo i vanjsko trgovinsko poslovanje. Veleprodaja i maloprodaja građevinskog materijala sa vlastitog skladišta u Sesvetama; valovite bitumenske pokrovne ploče, bitumenska šindra, PVC valovite i trapez ploče, krovne folije, čepaste trake za zaštitu...
www.famy.hr

FEAL Hrvatska d.o.o.

Proizvodnja i prodaja aluminijskih profila: građevinski profili (za izradu prozora, vrata, zimskih vrtova, fasada - ventilirajuće (kamena, keramička), alucobond fasade, brisoleji za fasade), trgovački profili (ograde, prometni znakovi...), industrijski profili prema narudžbi...
www.feal.ba

Fermacell GmbH

Prodaja kompletnog sustava suhe gradnje za unutarnje uređenje stropova, podova i zidova. FERMACELL ploče dimenzionirane za jednu osobu vrlo su praktično rješenje za promet/prolaz koji se odvija uskim stepenicama. Idealne su za strop i potkrovne nagibe.
www.xella.hr/html/cro/hr/fermacell_aktualno.php

GP Krk d.d.

Niskogradnja, visokogradnja, montažna gradnja te betonska galanterija. Vlastita proizvodnja: kameni agregati, betonski proizvodi (betonski rubnjaci, rigoli, šahtovi, omnia ploče) i asfaltne mješavine. Montažna gradnja: hale, tipske trafostanice, autobusne čekaonice...
www.gp-krk.hr

Gutta Hrvatska d.o.o.

Prodaja: Bitumenski pokrovi - gutta bitumenske valovite ploče i bitumenska šindra; Guttabeta zaštita izolacije - čepaste membrane; Guttagliss prozirne plastike za interijer, eksterijer, krov i zid - trapezne i valovite ploče, višeslojne ploče od polikarbonata...
www.gutta.com

Hauraton Hrvatska d.o.o.

NISKOGRADNJA - Kompletna odvodnja, stabilna, brza i modularna ugradnja; UREĐENJE OKOLIŠA - Kanalice za odvodnju kod uređenja okoliša, vrtova, pješačkih površina, pločnika... AQUA - Obrada vode i infiltracija; SPORT - Kanalice za odvodnju sa staza i terena...
www.hauraton.com/hr

Henkel Croatia d.o.o.

Prodaja ljepila i masa za brtvljenje za široku potrošnju i primjenu u kućanstvu, za "uradi sam" majstore, obrtnike, te za primjenu u građevinskoj industriji.
www.henkel.hr

HERC uslužni obrt

Prodaja: ulazni otirači renomiranih svjetskih proizvođača 3M i EMCO. Usluge: iznajmljivanje otirača, održavanje, dostave i podopolaganja otirača. Prodaja i postava zaštitnih folija za stakla, prodaja protukliznih traka, iznajmljivanje uredskih prostora, usluge čišćenja...
www.herc.hr

Holcim Hrvatska d.o.o.

Proizvodnja cementa, betona i agregata (drobljeni kamen, pijesak, šljunak) transportni beton i asfalt. Vrste cementa koje proizvodimo: Cement u vrećama: Holcim Majstor, Holcim Ekspert; Rasuti cement: Holcim Majstor, Holcim Ekspert, Holcim Lumen, Holcim Primus.
www.holcim.hr

I.T.V. d.o.o.

Proizvodnja Spezi hidratiziranog vapna, gašenog vapna i malta fine, proizvodnja ljepila za keramiku, finih žbuka, završnih mokrih žbuka i masa za zaglađivanje, prodaja Murexin proizvoda - ljepila za keramiku, hidroizolacija, mase za fugiranje, silikoni, predpremazi...
www.itv-murexin.hr

Ingra d.d.

GRADITELJSTVO: kompletna niskogradnja, istraživanje i studija izvedivosti, projektiranje i visokogradnja; ENERGETIKA: izgradnja hidroelektrana, termoelektrana, trafostanica i dr.; INDUSTRIJA projekti vezani uz industriju građevinskog materijala, naftna...
www.ingra.hr

Inker industrija keramike i porculana d.d.

Proizvodnja sanitarne keramike: WC školjke, umivaonici, bidei, keramički kotlići, stalci za umivaonike i pripadajuća oprema.
www.inker.hr

Italserrande Rolovrata Proizvodnja d.o.o.

Proizvodnja i ugradnja: garažna vrata, industrijska vrata te zaštitne rešetke. Rolo vrata, sekcijska vrata, brzopodizna vrata. Automatika za vrata i ograde. Motori za tende, rolete. Rampe i parking stupići za čuvanje parking mjesta.
www.rolovrata.com

Iveta d.o.o.

Proizvodnja i ugradnja PVC i ALU stolarije različitih oblika i boja: prozori, vrata (ulazna i balkonska), ukrasni paneli za vrata, rolete, grilje, klizne stijene, harmo stijene, zimski vrtovi. Prodaja stanova.
www.iveta.hr

Jedinstvo d.d.

Proizvodnja: stambeni i sanitarni kontejneri, kontejneri za smještaj telekomunikacijske i elektroopreme, kontejnerski objekti; proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirani aluminijski i pocinčani limovi; oprema za ceste: ograde za zaštitu od vjetra...
www.jedinstvo.com

Jub d.o.o.

PROIZVODI ZA INTERIJERE: temeljni premazi, mase za izravnavanje, unutarnje boje, proizvodi za dekorativnu obradu, JUFIX tapete od staklenih vlakana, proizvodi za problematične površine, proizvodi za betonske površine, sredstva za nijansiranje, proizvodi za drvo...
www.jub.si/hr

Kaeser Kompressoren d.o.o.

Kompresori - proizvodnja, prodaja, održavanje. Projektiranje i izvođenje sustava komprimiranog zraka.
www.kaeser.hr

Kemenović d.o.o.

Proizvodnja i prodaja: ekspandirani polistiren (stiropor, EPS) za sve namjene u graditeljstvu - toplinska i zvučna izolacija podova, zidova, fasada, ravnih krovova i potkrovlja, ploče za drenažu, stiropor za lagani beton, profilli od stiropora - štukature, vijenci za fasade...
www.kemenovic.com

Knauf Insulation d.o.o.

Industrija termičkih, akustičkih i protupožarnih izolacija. Proizvodnja: kamena vuna robne marke TERVOL® za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu, industriji i brodogradnji. Proizvodnja staklene vune Knauf Insulation a to su Classic 040...
www.knaufinsulation.hr

KONČAR - Kućanski aparati d.o.o.

Proizvodnja električnih aparata za kućanstvo, veleprodaja i maloprodaja kuhinja i ugostiteljske opreme.
www.koncar-ka.hr

Kutrilin TPV d.o.o.

Kutrilin TPV preko svoje Radne jedinice Graniti vrši izradu, prodaju i ugradnju kamenih ploča od granita i mramora. Izrada gotovih proizvoda od kamena (nadgrobni spomenici, stepenice, prozorske klupice, kuhinjske radne plohe, šankovi, stepenice, kupaonski elementi itd.).
www.graniti.com.hr

Lacuna d.o.o.
Distribucija, proizvodnja, te prodaja opreme za zaštitu na radu: zaštita ruku, zaštita glave, zaštita sluha, zaštita očiju, jednokratna zaštita tijela, odjeća visoke vidljivosti, oprema za rad na visini... Vatrogasni aparati te ostala oprema…
www.lacuna.hr

Lesnina Inženjering d.o.o.

Generalni zastupnik tvrtke AHI ROOFING koja je najveći proizvođač prefabriciranih limenih krovnih ploča GERARD. GERARD KROVOVI: GERARD KLASIK (oblik klasičnog pokrova); GERARD BIBER (oblik biber crijepa); GERARD MEDITERAN (oblik kanalice)...
www.lesnina-i.hr

Lindab d.o.o.

Tvrtka Lindab bavi se proizvodnjom i prodajom proizvoda i proizvodnih sustava namijenjenih sektoru građevinarstva. Spektar proizvoda uključuje sustav drenaže krova Rainline, krovni/zidni sustav Coverline, lako konstruktivni sustav Construline te sustave za ventilaciju.
www.lindab.hr

Lipovica d.o.o.

Proizvodnja: aluminijski radijatori i odljevci u tlačnom i kokilnom lijevu, te ukrasni stupovi (kokilni lijev od aluminijske legure) za uređenje okoliša - pločnici, parkirališta, prolazi...
www.lipovica.hr

M SORA ZAGREB d.o.o.

Proizvodnja, prodaja i montaža drvene i drvo-aluminij stolarije: prozori, panoramske stijene (preklopne stijene, podizno klizne stijene, klizno otklopne stijene), vrata (unutarnja, vanjska), ugradnja prozora, dodaci za prozore i vrata...
www.m-sora.si/hr

M-Profil d.o.o.

Građenje objekata od čelika, čelične konstrukcije, krovni i zidni sendvič paneli, profilirani limovi, PVC i AL prozori i vrata, profili za suhu gradnju, armaturne mreže, netkani tekstili, kontejneri, strojevi za obradu lima...
www.m-profil.hr

Magrad d.o.o.

Najam i servis EKO mobilnih WC kabina, stambeno - poslovnih kontejnera za gradilišta, uredskih kontejnera i sanitarnih kontejnera. Najam ekskluzivnih sanitarnih prikolica te prodaja komunalne opreme (ekološki WC, plastični WC, kemijski WC...
www.magrad.hr

NATURA STUDIO d.o.o. - centar energetske efikasnosti

Gradnja pasivnih i niskoenergetskih kuća, montažnih kuća. Gradnja stambenih i nestambenih zgrada, montaža kuća visoke kvalitete, gradnja niskoenergetskih naselja, gradnja po principu ključ u ruke (od projekta do faze ključ u ruke).
www.naturastudio.hr

Nexe Grupa d.d.

Proizvodnja i prodaja građevinskog materijala: Beton: svježi plastični i pumpani beton od MB 10 do MB 40, lagani beton, cementna stabilizacija i cementne glazure s dodatkom aditiva...
www.nexe.hr

Nivogradnja d.o.o.

Investiranje, projektiranje, nadzor nad gradnjom, izgradnja stambeno poslovnih objekata, prodaja stanova i poslovnih prostora, prodaja građevinskog materijala.
www.nivogradnja.hr

Novoferm d.o.o.

Garažna vrata, protupožarna vrata, protuprovalna vrata, sobna vrata, metalni dovratnici, motori za ograde. Veleprodaja i maloprodaja.
www.novoferm.hr

Novolit d.d.

Proizvodnja: kombi ploče za toplinsku i zvučnu izolaciju i apsorpciju zvuka - NOVOLIT, KOMBIVOL, KOMBIPOR te ekspandirani polistiren - NOVOLIT STIROPOR. Izrada: fasadni profili, dekorativne štukature i plastika za vanjske i unutrašnje dekoracije.
www.novolit.com/hr

Okipor d.o.o.

Prerada ekspandiranog polistirena i proizvodnja toplinsko izolacijskih materijala i ambalaže te distribucija hidroizolacija na bazi bitumena i ostale trgovačke robe.
www.okipor.hr

Otis dizala d.o.o.

Dizala, pokretne stepenice, pokretne trake. Projektiranje, konzalting, servis, održavanje, ugradnja, modernizacije: dizala, pokretnih stepenica i pokretnih traka.
www.otis.com

PBZ Nekretnine d.o.o.

Promet nekretninama, graditeljstvo i usluge. Kupoprodaja nekretnina, posredovanje u kupoprodaji nekretnina, iznajmljivanje nekretnina, usluge građevinskog vještačenja, procjena vrijednosti nekretnina, izrada elaborata za investicijska ulaganja, etažiranje...
www.pbz-nekretnine.hr

Peri oplate i skele d.o.o.

Proizvodnja oplatnih sistema i sistema skela: nosači oplata, oplata stupova, penjajući sistemi, nosive skele, skele, radni podesti, stepeništa, oplate za mostogradnju i tunelogradnju, spojni pribor, usluge...
www.peri.com.hr

Petrokov d.o.o.

Generalni zastupnik i ovlašteni serviser za kotlove, bojlere i opremu Vaillant. U svojoj ponudi imamo kotlove i plamenike "CTC", kotlove na plinsko, tekuće i kruto gorivo Ferolli i Centrometal te ostalu opremu za grijanje proizvođača Giersch, Rotex, Grundfos, Herz...
www.petrokov.hr

Phoenix Capitis d.o.o.

PhoenixLifestyle je najveći hrvatski lanac kvalitetnog namještaja i opreme za uređenje interijera. Veleprodaja i maloprodaja: namještaj za stanovanje (dnevni boravci, blagovaonice, kuhinje, spavaće sobe, dječje sobe), namještaj za urede, namještaj za ugostiteljstvo...
www.phoenixlifestyle.com.hr

Pipelife - Hrvatska cijevni sustavi d.o.o.

Proizvodnja i prodaja plastičnih cijevi i cijevnih sustava za primjenu u distribuciji vode, plina, tople sanitarne vode, tople vode za grijanje, odvodnji i kabelskoj zaštiti. Opskrba kupaca cijevima i cjevovodnom opremom, što uključuje i nabavu...
www.pipelife.hr

PREFA Aluminiumprodukte Ges.m.b.H. Zastupstvo za RH

Proizvodnja i prodaja: aluminijska krovna i fasadna rješenja te savjetovanje. Aluminijska krovna rješenja od gotovih elemenata raznih oblika: Prefa krovne ploče, Prefa krovne šindre, Prefa krovni rombovi; Aluminijska krovna rješenja za falcane krovove Prefalz...
hr.prefa.com

Rabalux Rasvjeta d.o.o.

Proizvodnja i veleprodaja rasvjetnih tijela. Veliki izbor klasične i moderne rasvjete: reflektori (spotovi), stolne i podne lampe, visilice i lusteri, zidne i stropne (plafonjere) svjetiljke, fluorescentna rasvjeta, vanjska rasvjeta.
www.rabalux.hu

Robert Bosch d.o.o. Toplinska tehnika

Proizvodni program obuhvaća: solarne sustave, dizalice topline, kotlove na kruta goriva, visokoučinkovite sustave grijanja na osnovi fosilnih goriva, kao i inteligentnu regulaciju.
www.bosch-climate.com.hr

Rockwool Adriatic d.o.o.

Rockwool Adriatic je dio Rockwool Grupe, vodećeg svjetskog dobavljača negorive za okoliš prihvatljive kamene vune. Proizvodnja i prodaja: kamena vuna i proizvodi bazirani na kamenoj vuni namijenjeni za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju.
www.rockwool.hr

SCHIEDEL - proizvodnja dimnjaka d.o.o.

Proizvodnja: dimovodni kanali svih profila, ventilacijski sustavi i šamotna opeka, INOX dimnjaci za novogradnju te sistemi sanacija postojećih dimovodnih kanala, vanjskih i unutarnjih kamina.
www.schiedel.hr

Schomburg d.o.o.

ZASTUPSTVO PROIZVODNOG PROGRAMA TVRTKE SCHOMBURG GmbH: brtvljenje građevina / sanacije, postavljanje pločica i prirodnog kamena, izrada glazura/industrijski podovi, vrtovi i okućnice/ostali materijali...
www.schomburg.hr

Semmelrock Stein + Design d.o.o.

Proizvodnja i prodaja: betonski opločnici i ploče za garažne prilaze, vrtne staze, terase, pločnike, parkirališta, šetališta, trgove itd.; Cestovni i parkovni rubnjaci, kanalice, travne rešetke, vrtne ploče, betonski cvjetnjaci; Sredstva za čišćenje, održavanje...
www.semmelrock.hr

Spačva d.d.

Proizvodnja građevinske stolarije i elemenata. Prerada drveta, proizvodnja: parketi, ulazna i sobna vrata, rezani furnir, spajani furnir, drvni elementi, piljena građa, vrtne garniture i ljepljene ploče.
www.spacva.hr

Tapo d.o.o.

Proizvodnja: ergonomske stolice. Zastupanje najvećih svjetskih proizvođača ergonomskog namještaja, korporacije Okamura iz Japana i nizozemskog Ahrenda i američke multinacionalne kompanije Herman Miller.
www.tapo.hr

Teknoxgroup d.o.o.

Teknoxgroup je ovlašteni zastupnik proizvoda tvrtke Caterpillar, također, tvrtka je i ovlašteni zastupnik za rudarske lopate Terex, dizalice Locatelli te građevinske i industrijske gume tvrtke Michelin.
www.teknoxgroup.com

Tepih Centar d.o.o.

Maloprodaja i veleprodaja: tepisi, tepisoni, staze, PVC obloge, laminati i ostale podne obloge i pribor.
www.tepih-centar.hr

Termosan d.o.o.

Grijanje, klimatizacija, sanitarije - prodaja, savjeti, izvedba, održavanje. GRIJANJE: aluminijski radijatori, gusnati radijatori, plinski bojleri, plinski kotlovi, uljni kotlovi... SANITARIJE: kade, akrilne kade, gusnate kade, tuš-kade, tuš kabine i niše...
www.termosan.hr

Tondach d.d.

Proizvodnja i prodaja: glineni crijep i pripadajuća oprema za krov.
www.tondach.hr

Trimo građenje d.o.o.

Visokogradnja, građenje objekata, čelične konstrukcije, čelične hale, kontejneri, krovne konstrukcije, krovni paneli, fasadni paneli, trapezni limovi, pokrovi za privatne objekte.
www.trimo.hr

Ursa Zagreb d.o.o.

Prodaja toplinske i zvučne izolacije od mineralne - staklene vune i ekstrudiranog polistirena.
www.ursa.com.hr

VAILLANT GmbH, Predstavništvo u RH

Proizvođač zidnih i samostojećih uređaja za centralno grijanje i pripremu potrošne tople vode (bojleri i kotlovi) na sve vrste energenata - plin, struja, ulje, solar, obnovljivi izvori energije. Proizvođač pripadajuće regulatorne tehnologije kao i klima uređaja.
www.vaillant.hr

Werkos d.o.o.

Inženjering, projektiranje i izvođenje specijalnih radova u graditeljstvu. Proizvodnja i distribucija svih vrsta geosintetičkih materijala i rješenja u niskogradnji te sanacija prometnica...
www.werkos.com

Wienerberger Ilovac d.d.

Opeka i opekarski proizvodi. Proizvodnja: POROTHERM pregradni zidovi, POROTHERM opečni nadvoji, stropni sustav POROTHERM, elementi za vertikalni serklaž.
www.wienerberger.hr

Xella porobeton HR d.o.o.

YTONG građevinski elementi za energetski učinkovitu gradnju.
www.xella.hr

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije


Željko Serdar
Voditelj poslovnog udruželja
solarserdar@gmail.com