Global fertilizer prices have risen to a record high in recent months driven by surging prices for natural gas which accounts for a large proportion of production costs in products such as ammonium nitrate.
A sharp rise in the cost of conventional fertilizers driven by soaring natural gas prices may accelerate a move towards greener alternatives.
Sectors along the entire food supply chain in Croatia have contacted us highlighting serious concerns over the unprecedented rise in input costs, the lack of availability of fertilizer and maize, and the rising fuel costs as prime examples.
Compounding this, we are still dealing with the labor shortage crisis. Arable crops generally take nitrogen out of the soil and conventional fertilizers are used to replenish it.
We have the potential like transporting slurry - a mixture of farm animal excrement combined with other discharges. It was all done by our ancestors. If you could, create a whole new manufacturing sector in which you make use of slurry, currently regarded as a problematic waste product, as a fertilizer in arable lands in the east, that would be a game-changer.
Croatia's arable crops such as wheat are largely grown in the drier eastern half of Croatia ( Slavonia) while livestock thrives in wetter western regions. Farmers must reduce the use of mineral fertilizers to achieve the net-zero goal, and survive all this.
Every one of us, even in cities, can play our part in helping alleviate pressure on the agri-food industry and this can simply be done by reducing our food waste.
We all buy too much food at times, some of which will end up in recycling. So by reducing the amount of food we waste we can all contribute and help the planet at the same time.
Zeljko Serdar, CCRES.
Globalne cijene gnojiva posljednjih su mjeseci porasle na rekordno visoku razinu potaknute porastom cijena prirodnog plina koji čini veliki udio troškova proizvodnje u proizvodima kao što je amonijev nitrat.
Oštar porast cijene konvencionalnih gnojiva potaknut rastućim cijenama prirodnog plina mogao bi ubrzati kretanje prema zelenijim alternativama.
Sektori duž cijelog lanca opskrbe hranom u Hrvatskoj kontaktirali su nas, ističući ozbiljnu zabrinutost zbog neviđenog povećanja ulaznih troškova, nedostatka gnojiva i kukuruza te rastućih troškova goriva kao glavne primjere. Uz to, još uvijek se nosimo s krizom nedostatka radne snage.
Obradive usjeve općenito uzimaju dušik iz tla, a za njegovo nadopunjavanje koriste se konvencionalna gnojiva. Imamo potencijal poput transporta gnojnice - mješavine izmeta domaćih životinja u kombinaciji s drugim ispustima. Sve su to radili naši preci.
Kad biste mogli, stvoriti potpuno novi proizvodni sektor u kojem koristite gnojnicu, koja se trenutno smatra problematičnim otpadnim proizvodom, kao gnojivo u obradivim površinama na istoku, to bi promijenilo igru.
Hrvatske ratarske kulture poput pšenice uglavnom se uzgajaju u sušnoj istočnoj polovici Hrvatske (Slavonija), dok stočarstvo uspijeva u vlažnijim zapadnim krajevima. Poljoprivrednici moraju smanjiti upotrebu mineralnih gnojiva kako bi postigli net-zero cilj i sve to preživjeti.
Svatko od nas, čak i u gradovima, može odigrati svoju ulogu u ublažavanju pritiska na poljoprivredno-prehrambenu industriju, a to se jednostavno može učiniti smanjenjem bacanja hrane. Svi mi ponekad kupujemo previše hrane, od kojih će neka završiti u recikliranju. Dakle, smanjenjem količine hrane koju bacamo, svi možemo pridonijeti i pomoći planetu u isto vrijeme.
Željko Serdar, CCRES.
