Turbine zauzimaju veliki dio zemljišta !?
Površina koju prosječna turbina zauzima je izuzetno mala - cca. 30 m2.
Površina na koju se turbine postavljaju su veoma često nepristupačna i nisu poljoprivredna zemljišta.
Zemljište između turbina može se bez ikakvog problema koristiti za poljoprivredu.
U mnogim zemljama vjetroparkovi su turistička atrakcija, te se prema stupnju uređenosti i čistoće mogu mjeriti sa nacionalnim parkovima.
Vjetroparkovi su nepopularni !?
Ispitivanja pokazuju upravo suprotno.
90% pučanstva u npr. Velikoj Britaniji vjeruje kako bi vlada trebala poduprijeti iskorištavanja obnovljivih izvora energije.
80% populacije podupire u Britaniji plan Vlade za drastičnim povećanjem broja vjetroturbina.
66% ispitanika odobrava izgradnju novih vjetroparkova u svojim područjima.
Turbine su opasne !?
Vjetroparkovi ne proizvode štetne plinove, zagađenja ili opasan otpad.
U proteklih 25 godine širom svijeta je instalirano preko 68,000 vjetroturbinskih generatora, i niti na jednoj se nije dogodila havarije opasna za zdravlje ljudi.
Postoje brojne studije koje odgovaraju na potvrđuju kako buka iz vjetroparkova nije štetna ili opasna za ljude.
Svaki vjetropark mora zadovoljiti po pitanju buke nivo koji je propisan temeljem zakona o zaštiti okoliša. Primjerice, nivo vibracije na udaljenosti 100 metara od turbine je za faktor 10 manji od onog koji je propisan za rad u modernim laboratorijima.
Zbog vjetroparka pada cijena kuća u blizini !?
Mnoge studije širom Europe dokazuju kako vjetroparkovi nemaju nikakav utjecaj na prosječnu cijenu kuća.
Nakon dvije godine rada vjetroparka cijena kuća se počinje naglo podizati.
Ankete pokazuju kako su oni koji žive blizu vjetroparkova njihovi najveći zagovaratelji.
Vjetroparkovi tjeraju turiste !?
Mnogi vjetroparkovi su turistička atrakcija.
Samo jedan vjetropark u Škotskoj (Scroby Sands) godišnje posjeti preko 30.000 turista.
90% ispitanih turista koji su posjetili taj Škotski vjetropark izjavilo je kako su bili veoma zadovoljni kako su iskoristili izlet.
Lopatice turbine opasne su za ptice !?
Vjetroparkovi se ne izgrađuju na mjestima gdje su migracijski putovi ptica.
Najveća opasnost za ptice i njihovu populacija su klimatske promjene.
Ne postoje činjenice da je i jedna vjetropark izazvala bilo koji veći štetan efekt po ptice, veći od neke zgrade ili npr. aerodroma.
Pri projektiranju i izgradnji vjetroparka sudjeluju i znanstvenici kojima se time omogućuju bolje razumijevanje ekologije ptica.
Vjetroparkovi proizvode malo energije !?
Samo jedna turbina snage 2 MW na dobroj lokaciji proizvodi dovoljno energije za opskrbu do 2000 domaćinstava.
Hrvatska uvozi između 20 i 30% električne energije.
Očekuje se kako će cijena električne energije dobivene iz vjetroparkova oko 2010. godine biti konkurentna električnoj energiji dobivenih iz drugih izvora.
Na prostorima poput npr. otoka, vjetroparkovi doprinose sigurnijoj opskrbi.
Na otocima vjetroparkovi se veoma efikasno mogu koristiti za desalinizaciju vode.
Predviđa se kako će glavni izvor za dobivanje goriva budućnosti (vodika) biti vjetar.
Energija iz vjetra ne doprinosi smanjenju klimatskih promjena !?
Proizvodnjom energije iz vjetra smanjuje se prizvodnja CO2.
Proizvodnjom od 10% električne energije iz obnovljivih oblika energije do 2010. smanjiti će drastično emisiju CO2.
Svaka dodatna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora smanjuje potrošnju fosilnih goriva, čime se smanjuju onečišćenja.
Projekti izgradnje se provode bez odobrenja lokalne zajednice !?
Zakonom je strogo propisano kako se vjetroparkovi ne mogu izgrađivati bez odobrenja lokalne zajednice i u sklopu urbanističkog plana.
Svaki vjetropark mora zadovoljiti strogo propisane zakone i procedure vezane za zaštitu okoliša, prostorni plan i uređenje.
Za vjetropark veći od 50 MW dozvolu mora izdati Vlada.
Kod projektiranja vjetroparka mora se zadovoljiti i sačuvati prirodni okoliš.
Vjetroparkovi su u konačnici skuplji od drugih obnovljivih izvora !?
Vjetroparkovi su trenutno najekonomičnija tehnologija iskorištavanja obnovljivih izvora energije, u usporedbi sa solarnom, energijom valova i biomasom.
Vjetroparkovi predstavljaju tehnologiju koja trenutno ima najveću stopu rasta i to u proteklih nekoliko godina od oko 30%.
Danska trenutno zadovoljava oko 21% svoje potrošnje električne energije iz vjetroparkova, a planovi se do 2030 dostigne iznos od 50%.
Razvoj vjetroparkova u Danskoj doprinio je razvoju industrije koja proizvodi generatore i turbine, te danas ta industrija zapošljava preko 20.000 ljudi.
Danska industrija vjetrogeneratora 90% svoje proizvodnje izvozi.
SOLAR SERDAR
solarserdar@gmail.com
No comments:
Post a Comment