U suvremenom svijetu, gdje se tehnološki napredak odvija brzinom svjetlosti, umjetna inteligencija (AI) postaje središnji stup promjena. Ona ne samo da mijenja način na koji živimo, radimo i komuniciramo, već i postavlja duboka pitanja o ekonomiji, geopolitici, energiji, financijama i etici. U ovom postu razmotrit ću ključne aspekte AI-a, od njegovog ekonomskog utjecaja do budućnosti patenata u AI-dominiranom svijetu, povezujući ih u cjelinu koja odražava kompleksnost naše digitalne ere. Kroz ovu analizu, za moje prijatelje, nastojat ću prikazati kako AI nije samo alat, već sila koja preoblikuje čovječanstvo.
Počnimo s ekonomskim utjecajem AI-a i potrebama za infrastrukturom. AI predstavlja motor rasta, povećavajući produktivnost u industrijama poput proizvodnje, zdravstva i financija. Prema procjenama, do 2030. godine AI bi mogao doprinijeti globalnom BDP-u više od 15 bilijuna dolara, automatizirajući rutinske zadatke i omogućujući inovacije. Međutim, ovaj rast zahtijeva ogromnu infrastrukturu: podatkovne centre, brze mreže i napredne čipove. Kompanije poput Nvidije i Amazona ulažu milijarde u izgradnju AI-centara, ali to dovodi do problema poput visokih troškova i ekoloških utjecaja. Bez adekvatne infrastrukture, AI bi mogao postati privilegij bogatih nacija, pojačavajući globalne nejednakosti.
U tom kontekstu, utrka za dominaciju u AI-u između Sjedinjenih Američkih Država i Kine postaje geopolitički sukob stoljeća. SAD predvode kroz kompanije poput OpenAI-a i Googlea, oslanjajući se na slobodno tržište i inovacije, dok Kina, s državnom podrškom firmama kao što su Baidu i Huawei, ulaže u masovnu primjenu AI-a u nadzor i ekonomiju. Ova utrka nije samo tehnološka; ona uključuje trgovinske ratove, ograničenja izvoza čipova i borbe za talente. Pobjednik bi mogao kontrolirati budućnost, ali rizik je eskalacija napetosti, s mogućim implikacijama na globalnu sigurnost.
Upit ChatGPT-a troši energiju ekvivalentnu punjenju pametnog telefona
Energetska rješenja za budućnost neizbježno su povezana s AI-om, jer njegovi sustavi troše ogromne količine energije – jedan upit ChatGPT-a može potrošiti energiju ekvivalentnu punjenju pametnog telefona. Potreba za održivim izvorima, poput nuklearne fuzije ili naprednih solarnih panela, postaje imperativ. Kompanije poput Microsofta istražuju male modularne reaktore, dok se obnovljivi izvori integriraju s AI-om za optimizaciju mreža. Budućnost energije leži u simbiozi s AI-om, gdje inteligencija upravlja potrošnjom, ali to zahtijeva globalnu suradnju da se izbjegne energetska kriza.
U financijskom svijetu, kriptovalute igraju ključnu ulogu u transakcijama AI-a. Blockchain omogućuje sigurne, decentralizirane plaćanja za AI-usluge, poput korištenja modela na platformama kao što su SingularityNET ili Fetch.ai. Ovo eliminira posrednike, omogućujući mikrotransakcije za AI-zadatke. Međutim, ograničenja fiat valuta u digitalnoj eri postaju očita: one su centralizirane, podložne inflaciji i ograničene granicama. U doba gdje AI generira vrijednost u realnom vremenu, kripto nudi brzinu i transparentnost, ali i rizike poput volatilnosti i regulatornih izazova.
Budućnost sekuritizacije i digitalnih imovina dodatno se preoblikuje. Sekuritizacija, proces pretvaranja imovine u vrijednosne papire, sada uključuje tokenizaciju na blockchainu, čineći nekretnine, umjetnost ili čak AI-generirane sadržaje likvidnima. Platforme poput Ethereum omogućuju NFT-ove i DeFi, gdje AI analizira rizike i optimizira portfelje. Ovo demokratizira financije, ali postavlja pitanja o stabilnosti i zaštiti investitora.
Navigacija kroz kaos AI-a i regulacije predstavlja ključni izazov. Vlade nastoje regulirati AI kroz zakone poput EU AI Acta, koji kategorizira rizike, ali to može usporiti inovacije. U SAD-u, fokus je na etičkoj upotrebi, dok Kina koristi regulaciju za nacionalne interese. Kaos nastaje iz sukoba između brzine razvoja i potrebe za sigurnošću, gdje AI može biti oružje za dezinformacije ili nadzor.
Svemir
Utrka za svemir, posebno satelitski internet i propusnost, ključna je za AI. Kompanije poput SpaceX-ovog Starlinka i Amazonovog Kuipera grade mreže koje omogućuju globalni pristup podacima, neophodnim za AI-obuku. Ovo povećava propusnost, ali dovodi do problema poput orbitalnog otpada i geopolitičkih napetosti oko frekvencija.
Etika u AI-u dobiva na važnosti s pojavom "Claudeove konstitucije" – etičkog okvira Anthropicovog modela Claude, koji naglašava poštivanje, korisnost i istinitost. Ovo predstavlja pomak prema "ustavnom AI-u", gdje se modeli programiraju s etičkim principima, sprječavajući zloupotrebu. Međutim, etika je subjektivna, i pitanje je tko definira "dobar" AI.Utjecaj nosive AI-tehnologije na društvo je dubok. Uređaji poput Apple Vision Pro ili Neuralinkovih implantata integriraju AI u svakodnevicu, poboljšavajući produktivnost i zdravlje, ali ugrožavajući privatnost. Društvo bi moglo postati "povezano" do granice nadzora, gdje AI predviđa ponašanje, ali gubi se autonomija.
Rješavanje gubitka poslova u eri AI-a zahtijeva proaktivan pristup. AI će eliminirati milijune poslova u administraciji i proizvodnji, ali stvoriti nove u područjima poput AI-etike ili podatkovne analize. Univerzalni osnovni dohodak, doživotno učenje i prekvalifikacija ključni su za ublažavanje nejednakosti.
Napokon, budućnost patenata u AI-dominiranom svijetu mijenja se. Tko je izumitelj ako AI generira inovacije? Sudovi poput onih u SAD-u počinju preispitivati patente, gdje AI ne može biti izumitelj, ali to ograničava zaštitu. Budućnost leži u hibridnim modelima, gdje se patenti prilagođavaju brzini AI-a.Moje mišljenjeVjerujem da AI predstavlja ogroman potencijal za dobro, ali samo ako se upravlja mudro. Utrka za dominaciju i energetske potrebe naglašavaju potrebu za globalnom suradnjom, a ne rivalstvom. Kripto i digitalne imovine nude slobodu, ali regulacija mora biti uravnotežena da izbjegne kaos. Etika, poput Claudeove konstitucije, trebala bi biti univerzalna, a nosiva tehnologija i gubitak poslova zahtijevaju empatiju prema čovjeku. Vi koji ste pročitali ovaj moj post do kraja - HVALA.
Možda je ovo samo moja vizija i trabunjanje, ali radije pišem ovakve tekstove nego da gledanjem gluposti na mainstream medijima koji obuhvaćaju SVE velike medijske konglomerate, kako u mojoj Hrvatskoj tako i diljem svijeta, televiziju, novine i radio koji utječu na većinu publike i oblikuju prevladavajuća KRIVA mišljenja. Na kraju, AI nije prijetnja, već ogledalo naše mudrosti – ako ga usmjerimo prema istini i napretku, svijet će biti bolji. Hvala na čitanju, Željko Serdar.
PS. moj poklon na ovu temu; https://youtube.com/shorts/XxZIOZOWbxc?si=_IOm7o9e_RBRgO78
Počnimo s ekonomskim utjecajem AI-a i potrebama za infrastrukturom. AI predstavlja motor rasta, povećavajući produktivnost u industrijama poput proizvodnje, zdravstva i financija. Prema procjenama, do 2030. godine AI bi mogao doprinijeti globalnom BDP-u više od 15 bilijuna dolara, automatizirajući rutinske zadatke i omogućujući inovacije. Međutim, ovaj rast zahtijeva ogromnu infrastrukturu: podatkovne centre, brze mreže i napredne čipove. Kompanije poput Nvidije i Amazona ulažu milijarde u izgradnju AI-centara, ali to dovodi do problema poput visokih troškova i ekoloških utjecaja. Bez adekvatne infrastrukture, AI bi mogao postati privilegij bogatih nacija, pojačavajući globalne nejednakosti.
U tom kontekstu, utrka za dominaciju u AI-u između Sjedinjenih Američkih Država i Kine postaje geopolitički sukob stoljeća. SAD predvode kroz kompanije poput OpenAI-a i Googlea, oslanjajući se na slobodno tržište i inovacije, dok Kina, s državnom podrškom firmama kao što su Baidu i Huawei, ulaže u masovnu primjenu AI-a u nadzor i ekonomiju. Ova utrka nije samo tehnološka; ona uključuje trgovinske ratove, ograničenja izvoza čipova i borbe za talente. Pobjednik bi mogao kontrolirati budućnost, ali rizik je eskalacija napetosti, s mogućim implikacijama na globalnu sigurnost.
Upit ChatGPT-a troši energiju ekvivalentnu punjenju pametnog telefona
Energetska rješenja za budućnost neizbježno su povezana s AI-om, jer njegovi sustavi troše ogromne količine energije – jedan upit ChatGPT-a može potrošiti energiju ekvivalentnu punjenju pametnog telefona. Potreba za održivim izvorima, poput nuklearne fuzije ili naprednih solarnih panela, postaje imperativ. Kompanije poput Microsofta istražuju male modularne reaktore, dok se obnovljivi izvori integriraju s AI-om za optimizaciju mreža. Budućnost energije leži u simbiozi s AI-om, gdje inteligencija upravlja potrošnjom, ali to zahtijeva globalnu suradnju da se izbjegne energetska kriza.
U financijskom svijetu, kriptovalute igraju ključnu ulogu u transakcijama AI-a. Blockchain omogućuje sigurne, decentralizirane plaćanja za AI-usluge, poput korištenja modela na platformama kao što su SingularityNET ili Fetch.ai. Ovo eliminira posrednike, omogućujući mikrotransakcije za AI-zadatke. Međutim, ograničenja fiat valuta u digitalnoj eri postaju očita: one su centralizirane, podložne inflaciji i ograničene granicama. U doba gdje AI generira vrijednost u realnom vremenu, kripto nudi brzinu i transparentnost, ali i rizike poput volatilnosti i regulatornih izazova.
Budućnost sekuritizacije i digitalnih imovina dodatno se preoblikuje. Sekuritizacija, proces pretvaranja imovine u vrijednosne papire, sada uključuje tokenizaciju na blockchainu, čineći nekretnine, umjetnost ili čak AI-generirane sadržaje likvidnima. Platforme poput Ethereum omogućuju NFT-ove i DeFi, gdje AI analizira rizike i optimizira portfelje. Ovo demokratizira financije, ali postavlja pitanja o stabilnosti i zaštiti investitora.
Navigacija kroz kaos AI-a i regulacije predstavlja ključni izazov. Vlade nastoje regulirati AI kroz zakone poput EU AI Acta, koji kategorizira rizike, ali to može usporiti inovacije. U SAD-u, fokus je na etičkoj upotrebi, dok Kina koristi regulaciju za nacionalne interese. Kaos nastaje iz sukoba između brzine razvoja i potrebe za sigurnošću, gdje AI može biti oružje za dezinformacije ili nadzor.
Svemir
Utrka za svemir, posebno satelitski internet i propusnost, ključna je za AI. Kompanije poput SpaceX-ovog Starlinka i Amazonovog Kuipera grade mreže koje omogućuju globalni pristup podacima, neophodnim za AI-obuku. Ovo povećava propusnost, ali dovodi do problema poput orbitalnog otpada i geopolitičkih napetosti oko frekvencija.
Etika u AI-u dobiva na važnosti s pojavom "Claudeove konstitucije" – etičkog okvira Anthropicovog modela Claude, koji naglašava poštivanje, korisnost i istinitost. Ovo predstavlja pomak prema "ustavnom AI-u", gdje se modeli programiraju s etičkim principima, sprječavajući zloupotrebu. Međutim, etika je subjektivna, i pitanje je tko definira "dobar" AI.Utjecaj nosive AI-tehnologije na društvo je dubok. Uređaji poput Apple Vision Pro ili Neuralinkovih implantata integriraju AI u svakodnevicu, poboljšavajući produktivnost i zdravlje, ali ugrožavajući privatnost. Društvo bi moglo postati "povezano" do granice nadzora, gdje AI predviđa ponašanje, ali gubi se autonomija.
Rješavanje gubitka poslova u eri AI-a zahtijeva proaktivan pristup. AI će eliminirati milijune poslova u administraciji i proizvodnji, ali stvoriti nove u područjima poput AI-etike ili podatkovne analize. Univerzalni osnovni dohodak, doživotno učenje i prekvalifikacija ključni su za ublažavanje nejednakosti.
Napokon, budućnost patenata u AI-dominiranom svijetu mijenja se. Tko je izumitelj ako AI generira inovacije? Sudovi poput onih u SAD-u počinju preispitivati patente, gdje AI ne može biti izumitelj, ali to ograničava zaštitu. Budućnost leži u hibridnim modelima, gdje se patenti prilagođavaju brzini AI-a.Moje mišljenjeVjerujem da AI predstavlja ogroman potencijal za dobro, ali samo ako se upravlja mudro. Utrka za dominaciju i energetske potrebe naglašavaju potrebu za globalnom suradnjom, a ne rivalstvom. Kripto i digitalne imovine nude slobodu, ali regulacija mora biti uravnotežena da izbjegne kaos. Etika, poput Claudeove konstitucije, trebala bi biti univerzalna, a nosiva tehnologija i gubitak poslova zahtijevaju empatiju prema čovjeku. Vi koji ste pročitali ovaj moj post do kraja - HVALA.
Možda je ovo samo moja vizija i trabunjanje, ali radije pišem ovakve tekstove nego da gledanjem gluposti na mainstream medijima koji obuhvaćaju SVE velike medijske konglomerate, kako u mojoj Hrvatskoj tako i diljem svijeta, televiziju, novine i radio koji utječu na većinu publike i oblikuju prevladavajuća KRIVA mišljenja. Na kraju, AI nije prijetnja, već ogledalo naše mudrosti – ako ga usmjerimo prema istini i napretku, svijet će biti bolji. Hvala na čitanju, Željko Serdar.
PS. moj poklon na ovu temu; https://youtube.com/shorts/XxZIOZOWbxc?si=_IOm7o9e_RBRgO78
No comments:
Post a Comment