Energija Europske Unije

Energetski izazov jedan je od najvećih izazova s kojima se Europa danas susreće. Nagli rast cijena energije i sve veća ovisnost o uvozu čine opskrbu energijom sve nepouzdanijom te ugrožavaju čitavo gospodarstvo. Potrebno je donijeti ključne odluke kako bi se znatno smanjile emisije CO2 i suzbile klimatske promjene. U nadolazećim godinama bit će potrebna velika ulaganja kako bi se europska energetska infrastruktura pripremila za budućnost.

Ciljevi EU-a „20-20-20”

Cilj je energetske politike EU-a osigurati sigurnu, pouzdanu i održivu opskrbu energijom po dostupnim cijenama. Energetska politika temelji se na ciljevima EU-a „20-20-20” koje treba postići do 2020.:

• 20 postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u u usporedbi s 1990.
• 20 postotni udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u EU-u
• 20 postotno povećanje energetske učinkovitosti u EU-u.

Čelnici EU-a predložili su smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u za 30% ako i veliki proizvođači stakleničkih plinova u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju izvan EU-a daju svoj doprinos.
Dugoročni cilj EU-a smanjenje je emisija stakleničkih plinova do 2050. za 80 – 95% u odnosu na 1990., uz istodobno osiguranje opskrbe energijom i održavanje konkurentnosti.

Ušteda energije za 20% do 2020.

Solarne ploče na krovu sve su češći prizor.

Glavni cilj do 2020. energetska je učinkovitost. Ona je ključna za postizanje dugoročnih energetskih i klimatskih ciljeva te predstavlja najučinkovitiji način:

• smanjenja emisija
• povećanja energetske sigurnosti i konkurentnosti
• smanjenja troškova energije.

Kako bi povećao učinkovitost, EU usmjerava pozornost na djelatnosti u kojima je mogućnost uštede najveća, a to su javni promet i građevinska industrija. Osim toga potrošači mogu smanjiti potrošnju energije s pomoću pametnih brojila i oznaka energetske učinkovitosti kućanskih uređaja.

Slobodno kretanje energije

Električna energija i plin prenose se putem električnih mreža i plinovoda koji često prelaze državne granice. Odluke iz područja energetske politike jedne zemlje neminovno utječu na druge zemlje.
Osiguranjem slobodne trgovine energijom u EU-u omogućuju se:

• konkurentne cijene
• veći izbor za potrošače
• sigurnija opskrba
• sigurnost za ulagače u nove tehnologije obnovljive energije i infrastrukturu.

S pomoću oznaka energetske učinkovitosti potrošači mogu odabrati proizvode kojima se štedi energija.

Funkcionalno unutarnje tržište s dostatnom infrastrukturom za prijenos i skladištenje energije najbolje je jamstvo sigurne opskrbe jer se njime omogućava djelovanje tržišnih mehanizama i usmjeravanje energije tamo gdje je potrebna. EU želi potpunu integraciju nacionalnih energetskih tržišta do 2014.

Tehnološki zaokret

Ako ne učini znatan tehnološki zaokret, EU do 2050. neće postići svoje ciljeve smanjenja emisija CO2 u sektoru električne energije i prometu. Strateškim energetskim tehnološkim planom utvrđuje se srednjoročna strategija za sve sektore.
Potrebno je ubrzati razvojne i demonstracijske projekte za najvažnije tehnologije kao što su druga generacija biogoriva i pametnih električnih mreža. Istraživači i tvrtke EU-a trebaju uložiti dodatne napore kako bi zadržali vodeće mjesto na rastućem međunarodnom tržištu energetske tehnologije te kako bi pojačali suradnju sa zemljama izvan EU-a u području posebnih tehnologija.

Snažno međunarodno partnerstvo

Europsko energetsko tržište najveće je regionalno tržište na svijetu (s više od 500 milijuna potrošača) i najveći uvoznik energije. Neki od izazova s kojima se EU susreće, kao što su klimatske promjene, pristup nafti i plinu, tehnološki razvoj i energetska učinkovitost, zajednički su većini zemalja, pa ih treba rješavati u okviru međunarodne suradnje.
U međunarodnoj energetskoj politici potrebno se zauzimati za zajedničke ciljeve sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i održivosti. Odnosi sa zemljama proizvođačima i tranzitnim zemljama važni su, ali sve veću važnost imaju i odnosi sa zemljama koje su veliki potrošači energije, a posebno sa zemljama s rastućim gospodarstvom i zemljama u razvoju.

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)