Ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada
Bespravne građevine moći će se legalizirati do 30. lipnja 2013.
Novim je zakonom povećana mogućnost legalizacije većeg broja zgrada i
objekata.Ovdje možete prikupiti sve relevantne informacije koje su vam potrebne za legalizaciju vašeg objekta.
ŠTO SE SMATRA BESPRAVNOM
GRAĐEVINOM
Građevina se smatra legalnom bez obzira ima li akt za gradnju ili nema ako je sagrađena
do 15. veljače 1968. Sve što je građeno, dograđivano, nadograđivano ili rekonstruirano
nakon tog datuma da bi se smatralo legalnim mora imati odobrenje za gradnju, bilo da
se to odobrenje naziva građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola,
potvrda na glavni projekt ili nekako drugačije. Osim što postoji odobrenje za gradnju, građevina
treba biti izgrađena u skladu s odobrenjem, u smislu obujma građevine, otvora na njoj, namjene
itd.
Građevina nelegalna u cijelosti ili djelom koja ispunjava uvjete za legalizaciju može se legalizirati
temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
ŠTO SE DOBIVA LEGALIZACIJOM
Samo legalne građevine mogu se priključiti na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom
vodom i odvodnju otpadnih voda, elektroenergetsku mrežu itd. Obavljanje gospodarskih
djelatnosti bilo u ugostiteljstvu, trgovini, turizmu itd. moguće je samo u legalnim građevinama.
Dokaz legalnosti gradnje građevine jedan je od nužnih uvjeta za prijavu za sredstva iz Europskih
fondova. Etažiranje radi prodaje, podjele imovine, iznajmljivanja, poklanjanja itd. može se
provesti samo za legalne građevine. To su samo neki od razloga koji dokazuju da legalna
građevina više vrijedi.
KOJE GRAĐEVINE SE MOGU
LEGALIZIRATI
Legalizirati se mogu nove građevine i rekonstrukcije postojećih ako su vidljive na digitalnoj
ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja
Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. Građevina mora biti izgrađena najmanje u grubim
konstruktivnim građevinskim radovima najmanje jedne etaže ‐ temelji sa zidovima, odnosno
stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom sa ili bez krova. Nije moguće
legalizirati samo temelje iako su vidljivi na snimci.
Ako građevina nije vidljiva na ortofoto karti od 21. lipnja 2011. a sagrađena je do tog datuma kao
dokaz vremena gradnje može se koristiti i bilo koja druga karta Državne geodetske uprave.
Dokaz o vremenu gradnje može biti i uvjerenje Katastra odnosno Državne geodetske uprave da je
građevina do tog datuma evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj
podlozi.
Na zgradi se može protivno prostornom planu ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja
potkrovlje, osim ako odlukom općine odnosno grada nije određen veći broj etaža. Ozakoniti se
može ukupno najviše četiri bespravno sagrađene etaže ako odlukom grada odnosno općine nije
drugačije odlučeno.
KOJE GRAĐEVINE SE NE MOGU
LEGALIZIRATI
Ne mogu se legalizirati građevine koje se nalaze:
izvan građevinskog područja ili izvan tradicijske naseobine u nacionalnom parku, parku
prirode, regionalnom parku, park‐šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu,
spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture,
unutar koridora prometnih, energetskih i vodnih građevina osim ako javnopravno tijelo
nadležno za upravljanje tom građevinom ne izda potvrdu da je građevina izgrađena u
skladu s posebnim uvjetima,
unutar koridora komunikacijskih građevina osim ako javnopravno tijelo nadležno za
upravljanje tom građevinom ne izda potvrdu da je građevina izgrađena u skladu s
posebnim uvjetima,
na površini na kojoj je planirana javna i društvena namjena unutar građevinskih područja
naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno,
srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija,
unutar građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za
gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,
na području posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema
posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev
unutar eksploatacijskog polja mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na
eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda,
unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili
kulturno‐povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
osim ako javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine ne izda potvrdu
da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima,
na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO‐a,
na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru. Zgrade na
vodnom dobro mogu se legalizirati uz posebnu suglasnost Hrvatskih voda.
Ne može se legalizirati ni zgrada izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom
za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor ‐ prozor, vrata, otvor za
prozračivanje, balkon, lođu i sl. ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Uvjet za legalizaciju
je da se otvor odnosno istak ukloni.
Nije moguća legalizacija kamp‐kućica, kontejnera i slično kao ni građevina građenih od materijala
kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja.
POSTUPAK LEGALIZACIJE
ostupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom
stanju. Zahtjev se predaje u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju na
području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno priložiti određenu
dokumentaciju. Vrsta dokumentacije ovisi o kategoriji u koju građevina pripada. Sve su građevine
razvrstane u 4 kategorije prema složenosti i veličini i to cijele građevine a ne samo njenog
nelegalnog dijela. Npr. obiteljska kuća površine 100 m2 s nelegalnom dogradnjom od 50 m2
ubraja se u skupinu do 400 m2 jer se zbraja i legalni i nelegalni dio zgrade.
Prva stanica u prikupljanju dokumentacije treba biti Katastar. Ako je građevina ucrtana u
katastarski plan onakva kakva je izgrađena nije potrebno tražiti geodetsku snimku. Katastarski
plan odnosno geodetska snimka podloga su za izradu ostale dokumentacije.
4 SKUPINE ZGRADA:
ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina površinom veća od 400 m², građevine namijenjene
isključivo poljoprivrednoj djelatnosti površinom veće od 1000 m² te sve zgrade javne namjene
bez obzira na površinu
MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 400 m² i građevina
namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 1000 m²
JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 100 m² i građevina
namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 400 m²
POMOĆNA ZGRADA – građevina u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara, vrtna kućica, zimska
kuhinja itd., koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m²
Za ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu se prilaže:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer
geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova – ako je zgrada
evidentirana u katastarskom planu u gabaritima u kojima je sagrađen umjesto geodetske
snimke prilažu se 3 kopije katastarskog plana,
tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt,
izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke
otpornosti i stabilnosti.
Za MANJE ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu se prilaže:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer
geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova ‐ odnosno 3 kopije
katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom
planu,
tri primjerka snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni
inženjer građevinarstva
Za JEDNOSTAVNU ZGRADU ‐ zahtjevu se prilaže:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer
geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova ‐ odnosno 3 kopije
katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom
planu,
iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i
visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade koji je izradio ovlašteni arhitekt
ili ovlašteni inženjer građevinarstva,
najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade
iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru koji je izradio
ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.
Za POMOĆNU ZGRADU ‐ zahtjevu se prilaže:
tri primjerka kopije katastarskog plana,
akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada
zakonito izgrađena.
ŠTO JE GEODETSKI SNIMAK
Geodetski snimak prikazuje stvarno stanje na terenu a izrađuje se na temelju geodetske izmjere.
Sadrži položajni i visinski prikaz detalja. Geodetski snimak ovjerava ovlašteni inženjer geodezije
svojim pečatom i potpisom.
Geodetska snimka izvedenog stanja sadrži:
1. Naslovnu stranicu
2. Presliku suglasnosti Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova
3. Tehničko izvješće
4. Geodetski snimak
5. Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011
Geodetski se snimak izrađuje u mjerilu 1:1000 po potrebi i 1:15000 i prikazuje nezakonito
izgrađenu zgradu i druge građevine koje neposredno služe za uporabu nezakonito izgrađene
zgrade ili za odvijanje tehnološkog procesa u zgradi te se kao takve smatraju njezinim sastavnim
dijelom i ozakonjuju se zajedno sa zgradom npr. silos, vodosprema, septička jama, bazen,
potporni zid itd.
ŠTO JE KOPIJA KATASTARSKOG PLANA
Kopija katastarskog plana je javna isprava kojom se dokazuje kako je katastarska čestica
prikazana na katastarskom planu. Javne isprave izdaju se u nadležnim područnim uredima za
katastar i njihovim ispostavama. Adrese područnih ureda za katastar objavljene su na službenoj
web stranici Državne geodetske uprave: http://www.dgu.hr/default.aspx?id=82
Na katastarskim planovima su prikazane katastarske čestice tako da se vide njihove granice,
zgrade koje su na njima izgrađene i brojevi katastarskih čestica.
Izvadak iz katastarskog plana izdaje se u analognom i digitalnom obliku.
CIJENA KOŠTANJA KOPIJA KATASTARSKIH PLANOVA
Naziv proizvoda Oblik Jedinica mjere Naknada
Izvod iz katastarskog plana
(Svaki daljnji primjerak istog izvoda stoji 5,00 kn)
analogni A4 30,00 kn
Izvod iz katastarskog plana
(Svaki daljnji primjerak istog izvoda stoji 10,00 kn)
analogni A3 60,00 kn
Izvod iz katastarskog plana
(Svaki daljnji primjerak istog izvoda stoji 40,00 kn)
analogni A2 150,00 kn
Izvod iz katastarskog plana
(Svaki daljnji primjerak istog izvoda stoji 80,00 kn
analogni list 300,00 kn
ŠTO JE ARHITEKTONSKI SNIMAK IZVEDENOG
STANJA
Arhitektonska snimka izvedenog stanja prilaže se uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom
stanju za građevine površinom veće od 400m2 i poljoprivredne građevine veće od 1000 m2. On
treba sadržavati sljedeće podatke:
Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlaštenom arhitektu:
ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva, te osobni
identifikacijski broj,
tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta te njegov pečat,
Opće podatke o lokaciji zgrade:
ulica i kućni broj (ako je određen),
broj katastarske čestice i ime katastarske općine,
Arhitektonski opis zgrade (arhitektonska struktura i opis dijelova zgrade),
Opis instalacija (opskrba vodom, odvodnja, elektrotehničke i strojarske instalacije različitih
funkcija koje ostvaruju osnovnu namjenu zgrade s načinom priključenja na odgovarajuću mrežu
te način rješavanje otpada),
Iskaz površina i obračunske veličine zgrade:
građevinska (bruto) površina,
broj etaža i visina zgrade (u metrima),
obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun
komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa,
Nacrte (tlocrti, presjeci i pročelja) u primjerenom mjerilu,
Foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja
zgrade),
Opis stupnja završenosti zgrade,
Podatke za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru.
ŠTO JE SNIMAK IZVEDENOG STANJA
Snimak izvedenog stanja prilaže se zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za
građevine bruto površine od 100 do 400 m2 te poljoprivredne građevine bruto građevinske
površine od 400 do 1000 m2. On obavezno sadrži sljedeće podatke:
Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlaštenom arhitektu, odnosno inženjeru građevinarstva:
ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište podnositelja zahtjeva, te osobni
identifikacijski broj,
tvrtka/ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera
građevinarstva te njegov pečat,
Opće podatke o lokaciji zgrade:
ulica i kućni broj (ako je određen),
broj katastarske čestice i ime katastarske općine,
Iskaz površina i obračunske veličine zgrade:
građevinska (bruto) površina,
broj etaža i visina zgrade (u metrima),
obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun
komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa,
Nacrte (tlocrti, presjeci i pročelja) u primjerenom mjerilu,
Foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja
zgrade),
Opis stupnja završenosti zgrade,
Podatke za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru.
TKO IZRAĐUJE DOKUMENTACIJU
Popis ovlaštenih osoba za obavljanje geodetske djelatnosti koje imaju suglasnost Državne
geodetske uprave objavljen je na službenoj web stranici Državne geodetske uprave:
http://www.dgu.hr/default.aspx?id=37
Ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere građevinarstva moguće je pronaći Internetskim
pretraživanjem ili preko strukovnih udruženja. Na službenoj stranici Hrvatske komore arhitekata
http://www.arhitekti‐hka.hr/hr/imenik/?poc=A objavljen je popis članova. Na službenoj stranici
Hrvatske komore inženjera građevinarstva objavljen je popis članova:
http://www.hkig.hr/imenici_upisnici‐clanovi.php
KOLIKO KOŠTA IZRADA DOKUMENTACIJE
http://www.mgipu.hr/doc/Legalizacija/Informativne_okvirne_cijene_GS.pdf
http://www.mgipu.hr/doc/Legalizacija/Informativne_okvirne_cijene_SIS.pdf
KOME SE PREDAJE ZAHTJEV
Zahtjev i uz njega pripadajuću dokumentaciju predaje se upravnom odjelu nadležnom za
izdavanje akata za gradnju županije odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina koja se
legalizira. Adrese upravnih odjela nalaze se na kraju ove brošure a objavljene su i na web stranici
Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882,
web stranicama županija, gradova i općina a moguće ih je dobiti i telefonom. Županije, gradovi i
općine na svojim su web stranicama objavili obrazac zahtjeva, kontakt osobe i druge korisne
podatke o postupku legalizacije.
UPRAVNA PRISTOJBA
Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju plaća se upravna pristojba od
70 kuna: 20 kuna upravne pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 1. i 50 kuna upravne
pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 2.
Podnositelji zahtjeva invalidi Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja upravnih pristojbi prema
Zakonu o upravnim pristojbama.
DO KADA SE MOŽE PREDATI ZAHTJEV
Zahtjev se podnosi najkasnije do 30. lipnja 2013. i nakon proteka toga roka ne može se više
podnijeti.
Iznimno zahtjev za legalizaciju nezakonito izgrađene zgrade za koju je građevinski inspektor donio
rješenje za uklanjanje do 4. kolovoza 2012. podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012. i nakon
proteka toga roka ne može se više podnijeti.
KAKO DALJE TEČE POSTUPAK LEGALIZACIJE
Po zaprimanju zahtjevu upravni odjel provjerava činjenice bitne za donošenje rješenja o
izvedenom stanju. Vrši uvid u DOF5/2011 ili drugi propisani akt kojim se dokazuje vrijeme
gradnje. Vrši očevid na licu mjesta. O izvršenom uvidu u DOF5/2011 sastavlja se službena bilješka
i radi se njezin ispis koji se prilaže u spis. Veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade za koju se
donosi rješenje o izvedenom stanju utvrđuju se prema stanju prikazanom u arhitektonskoj
snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu.
Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju upravni odjel dužan je pružiti mogućnost uvida u
spis predmeta radi izjašnjenja podnositelju zahtjeva, vlasniku i nositelju drugih stvarnih prava na
čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasniku i nositelju drugih
stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi
nezakonito izgrađena zgrada i jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito
izgrađena zgrada.
Poziv za uvid u spis dostavlja se javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela.
NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE
NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U
PROSTORU
ŠTO JE NAKNADA
aknada je novčani iznos koju prije donošenja rješenja o izvedenom stanju plaća
podnositelj zahtjeva. Ako se legalizira zgrada s više stambenih odnosno funkcionalnih
jedinica podnositelj zahtjeva plaća naknadu razmjernu svom djelu građevine a ostali
vlasnici su obvezni platiti naknadu za svoj dio legalizirane građevine. Ako zgrada ima i legalnih
dijelova tada vlasnici legalnog dijela zgrade nisu obveznici plaćanja naknade.
Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi. Donosi ga pravno tijelo općine odnosno grada na
čijem se području građevina nalazi a koje je nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.
Upravni odjel koji povodi postupak legalizacije dostavit će mu potrebne podatke za obračun
iznosa naknade nakon što utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani za donošenje rješenja o
izvedenom stanju. Nakon plaćanja naknade u cijelosti ili prvog obroka, u slučaju obročne otplate,
stječu se uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.
KAKO SE IZRAČUNAVA
Visina naknade za građevinu, odnosno za dio građevine koji se ozakonjuje utvrđuje se ovisno o
veličini, lokaciji (položaju u prostoru) i namjeni zgrade, te načinu plaćanja naknade.
Na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja objavljen je program za izračun
naknade:
http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11225
Naknada ne može biti niža od 500 kuna. Za sve pomoćne zgrade naknada je fiksna i iznosi 500
kuna po građevini.
NAČIN PLAĆANJA
Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti
koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasniti se da li naknadu namjerava platiti
jednokratno ili obročno, s naznakom roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne izjasni o načinu
plaćanja naknade, odnosno ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kuna ili manje, upravno tijelo
izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem. Kod jednokratnog plaćanja naknade izvršene u roku 30
dana obvezniku se odobrava popust od 25%. Iznos naknade s obračunatim popustom ne može
biti manji od 500,00 kuna po zgradi. Naknada veća od 1.500,00 kuna može se platiti obročno.
Obročno plaćanje odobrava se na rok otplate do 5 godina ili najduže 60 mjeseci, u mjesečnim
obrocima, uz plaćanje prvog obroka koji ne može biti niži od 5% ukupnog iznosa naknade,
odnosno ne manji od 1.000,00 kuna. Visina mjesečnih obroka utvrđuje se na način da se ukupan
iznos naknade umanjen za prvi obrok raspodjeljuje po mjesecima otplate (na rok do 59 mjeseci)
na jednake iznose, koji ne mogu biti manji od 300,00 kuna mjesečno. Mjesečni obroci dospijevaju
na naplatu odnosno plaćaju se do 20‐tog u mjesecu za tekući mjesec, u skladu s planom otplate.
Obveza plaćanja mjesečnih obroka počinje prvi kalendarski mjesec nakon mjeseca u kojem je rok
dospijeća plaćanja prvog obroka.
NA KOJI SE RAČUN PLAĆA NAKNADA
Otvoren je zajednički račun za uplatu naknade na području svih gradova, općina i Grada Zagreba.
Broj računa koji se upisuje u rješenje o obračunu naknade je:
1001005‐1700029633 ‐ Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru
KOME IDU SREDSTVA NAKNADE
Dvadeset posto sredstava naknade prihod su proračuna grada odnosno županiji čiji je upravni
odjel donio rješenje o izvedenom stanju, a koriste se namjenski za rad tih upravnih tijela.
Trideset posto sredstava naknade prihod su proračuna općine odnosno grada na čijem se
području nalazi nezakonito izgrađena zgrada, a koriste se namjenski za izradu prostornih planova
kojima će se izvršiti sanacija prostora nakon legalizacije te za poboljšanje infrastrukturne
opremljenosti.
Pedeset posto sredstava naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske, a koriste se
namjenski za provedbu legalizacije, uklanjanje bespravne gradnje, za uspostavu i održavanje
sustava e‐dozvole te za uspostavu i održavanje katastra nekretnina.
ŽALBA NA UTVRĐENI IZNOS NAKNADE
O žalbi izjavljenoj protiv rješenja o naknadi odlučuje nadležno županijsko tijelo ili Ministarstvo
graditeljstva i prostornog uređenja ako je žalba izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba koji
ujedno ima status županije.
RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU
Rješenje o izvedenom stanju izdaje se nakon što se utvrdi da su zadovoljeni svi zakonski uvjeti.
Ono se može izdati ako je utvrđeno da su zahtjevu priloženi svi potrebni dokumenti te nakon što
je utvrđeno očevidom na terenu da je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u
skladu s izvedenim stanjem zgrade te da je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene
zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate.
Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom
je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja ako je povod
tužbe zaštita vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi sa zgradom ili zemljištem na kojemu je
izgrađena. Upravni odjel prekida postupak donošenja rješenja po dobivanju informacije o sporu
do okončanja sudskog spora. Postupak se može nastaviti u slučaju da stranka koja je tužitelj dade
pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju.
Rješenje se može donijeti za jednu ili više građevina na jednoj ili više čestica.
ŽALBA NA RJEŠENJE
Podnositelj zahtjeva i druge stranke u postupku imaju pravo žalbe bilo protiv rješenja o
izvedenom stanju bilo protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje zahtjev za donošenje tog
rješenja. Žalbu rješava Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.
NE RJEŠAVANJE PREDMETA U ROKU
Ako upravni odjel ne odluči o zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju u propisanom
roku, 30 dana, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja može povodom žalbe
podnositelja zahtjeva rješenjem odrediti da postupak provede i o zahtjevu odluči drugi upravni
odjel o trošku upravnog odjela koji nije predmet riješio u roku.
VODNI I KOMUNALNI DOPRINOS
Po izvršnosti rješenja o izvedenom stanju plaća se komunalni doprinos i vodni doprinos.
Osim za pomoćne građevine. One su oslobođene plaćanja vodnog i komunalnog
doprinosa. U zgradi u kojoj ima legalnih i nelegalnih dijelova vlasnik legalnog dijela nije
dužan platiti vodni i komunalni doprinos.
Upravni odjel koji je izdao rješenje o izvedenom stanju obavijest će u roku od 15 dana od dana
izvršnosti rješenja tijela nadležna za utvrđivanje komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa i
dostaviti im podatke potrebne za obračun iznosa doprinosa.
Komunalni doprinos i vodni doprinos mogu se platiti s odgodom od godinu dana od izvršenosti
rješenja ako to zatraži vlasnik građevine.
ŠTO JE VODNI DOPRINOS I KOME SE PLAĆA
Vodni doprinos plaća investitor na gradnju građevina. Obračunavaju ga i naplaćuju Hrvatske vode
rješenjem. Sredstvima vodnog doprinosa financira se vodno gospodarstvo, njima se osigurava
dostupnost i zaštita voda, izgradnja, upravljanje i održavanje vodnih sustava itd. Osnovica za
plaćanje vodnoga doprinosa prostorni je metar (m³).
KAKO SE OBRAČUNAVA
U svrhu određivanja visine vodnoga doprinosa, područje Republike Hrvatske dijeli se u 3 zone:
Zonu A, Zonu B i Zonu C.
Zonu A čini Grad Zagreb i zaštićeno obalno područje mora.
Zonu B čini ostalo područje Republike Hrvatske, osim Zone A i Zone C.
Zonu C čine područja posebne državne skrbi.
ŠTO JE KOMUNALNI DOPRINOS I KOME SE PLAĆA
Komunalni je doprinos prihod proračuna općine odnosno grada na području kojeg se nalazi
građevina. Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i
uređaja komunalne infrastrukture.
Odluku o komunalnom doprinosu donosi općinsko vijeće odnosno gradska skupština. Odlukom se
utvrđuju zone, jedinična vrijednost, način i rokovi plaćanja itd.
Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo općine odnosno grada nadležno za
komunalno gospodarstvo. Isto koje donosi i rješenje o naknadi za zadržavanje nezakonito
izgrađene zgrade u prostoru.
Protiv rješenja može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije nadležnom za poslove komunalnog
gospodarstva, a protiv rješenja koja donosi Grad Zagreb žalba se izjavljuje Ministarstvu
graditeljstva i prostornog uređenja.
Mnogi gradovi i općine odobravaju olakšice za pojedine grupe investitora, bilo da se radi o
proizvodnim pogonima ili rješavanju stambenog pitanja prvi puta ili nekog drugo razloga .
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je na svojoj web stranici
http://www.mgipu.hr/doc/Visina_komunalnog_doprinosa.pdf radi lakše usporedbe maksimalne
iznose komunalnog doprinosa za 20 gradova u Hrvatskoj. Za detaljne informacije potrebno je
kontaktirati svaki pojedini grad odnosno općinu.
VIŠE INFORMACIJA O POSTUPKU LEGALIZACIJE POTRAŽITE NA SLUŽBENOJ
WEB STRANICI
MINISTARSTVA GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA
www.mgipu.hr
Nadamo se da smo Vam pomogli u prikupljanju informacija.
Oboružajte se strpljenjem i sretno.
HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)
Svima koji će zadovoljavati zakonske uvjete za ozakonjenje, a nisu u 2013. predali zahtjev za legalizaciju, bit će omogućena predaja zahtjeva u novom roku, a što će im omogućiti da ozakone zgrade na vlastiti zahtjev, pod svojim imenom, te pod istim uvjetima kakvi su važili i za sve ostale koji su postupak pokrenuli ranije.
ReplyDeleteOd zaključenja roka za podnošenjem zahtjeva to jest 30. lipnja 2013., nisu prestajali upiti o eventualnom utvrđivanju novog datuma, kazali su nam u ministarstvu na upit što je bio konkretan povod za produženje roka za prijave. U zadnje vrijeme je znatno povećan broj slučajeva proširenja postojećih zahtjeva kako bi se obuhvatile zgrade koje nisu u postupku. Očigledno je da dio vlasnika koji su trebali pokrenuti postupak, nisu to učinili na vrijeme.
Razlozi su različiti: neki vlasnici naknadno su spoznali da im je zgrada u potpunosti ili dijelom nezakonita, bilo da su, očigledno pogrešno, mislili da je sagrađena do 15. veljače 1968., bilo da su, opet pogrešno, smatrali da je građena u skladu s građevinskom dozvolom. Neki opet nisu pokrenuli postupak zbog nedostatka financijskih sredstava, bolesti, dugotrajnog odsustva iz Hrvatske zbog posla i slično.
ReplyDeleteBudući da je osnovna svrha donošenja posebnog Zakona nastojanje da se ozakoni što veći broj nezakonito izgrađenih zgrada, sama se po sebi nametnula potreba produženja roka, stajalište je ministarstva.
Bez izgleda za ponovnu prijavu nisu ni oni koji su već dobili da tako kažemo "odbijenicu" u vidu obrazloženja da objekt ne može biti legaliziran.
Ali odmah valja upozoriti, drukčije rješenje moguće je jedino u slučaju da je došlo do promjena u prostornom planu uređenja. Zakon je, naime, u članku 6. propisao situacije u kojima legalizacija nije moguća. Tu se radi o postojećim, planiranim i istražnim koridorima prometne, energetske i druge infrastrukture, eksploatacijskim poljima, zaštićenim područjima itd.
ReplyDeleteSpas u promjeni prostornog plana
U rješavanju ove situacije legalizira se ona zgrada koja je u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva ili na dan donošenja rješenja, a primjenjuje se ono što je povoljnije za podnositelja zahtjeva.
Ako bi stanje u prostornom planu danas bilo drukčije od onoga koje je bilo prilikom ranijeg odbijanja zahtjeva, tada bi i rješenje moglo biti drukčije. Uvažavajući činjenicu da se prostorni planovi kao živa tkiva stalno mijenjaju, takvih slučajeva, ako ih uopće i bude, sigurno neće biti puno, procjena je ministarstva.
Broj bespravno sagrađenih objekata na teritoriju Hrvatske nikada nije precizno utvrđen. U trenutku kad je pokrenuta legalizacija u javnosti se baratalo s mogućih 200 do 300 tisuća zahtjeva, a stiglo ih je više od 800 tisuća.
ReplyDeleteU ministarstvu naglašavaju da država ulaže znatne stručne i organizacijske napore u uspostavu ISPU-Informacijskog sustava prostornog uređenja koji će s vremenom sadržavati sve relevantne podatke o prostoru i tada neće biti potrebne procjene niti kalkulacije.
Što se legalizacije tiče, izrađen je kvalitetan Registar izdanih rješenja koji je dijelom i javno dostupan na mrežnoj stranici resornog ministarstva. Preko njega je moguće pratiti dinamiku rješavanja pristiglih zahtjeva i stanje u upravnim tijelima po županijama i gradovima.
Od trenutačno zaprimljenih 826.948 zahtjeva, riješeno ih je 533.764 odnosno 64,55 posto. Rok rješavanja pojedinog zahtjeva varira ovisno o složenosti i urednosti predmeta (popunjenosti propisanom dokumentacijom) te o upravnom tijelu koje ga rješava.
Prema statistikama kojima raspolaže ministarstvo proizlazi da se mjesečno rješava tisuću predmeta (prema podacima iz Registra izdanih rješenja za 2016. godinu). Postoje i slučajevi u kojima se može zatražiti žurno rješavanje zahtjeva. Primjerice, ako je legalizacija uvjet pokretanja gospodarske aktivnosti ili priključka na struju za
ReplyDeleteobiteljsku kuću ili radionicu.
Nadležni uredi u jedinicama lokalne uprave i samouprave sigurno imaju puno posla, uostalom u svrhu bržeg rješavanja na određeno vrijeme zaposlili su dodatan broj službenika, a osnovana je i Agencija za ozakonjene nezakonito izgrađenih zgrada kako bi se rasteretilo nadležne urede s iznimno velikim brojem prijava.
Agencija će, napominju iz ministarstva, raditi sve dok za njezino postojanje ima opravdanja. Izmjena Zakona, treba i to reći, ide u prilog lokalnoj odnosno regionalnoj samoupravi. Država se, naime, odriče dijela financijskih sredstava od naknade u korist županija i gradova.
Do sada je 20 posto od naknade išlo upravnim tijelima koja su rješavala zahtjeve, a izmjenama Zakona taj se postotak povećava na 30 posto (kako bi došlo do ekipiranja ljudi i bržeg rješavanja zahtjeva).
Sami uklonili 2231 bespravni objekt
ReplyDeletePrema podacima resornog ministarstva, od 2011. do 2016. godine ukupno je uklonjeno 2396 bespravnih objekata. Od toga broja ugovorna tvrtka građevinske inspekcije uklonila je 165 objekata, a sami investitori su uklonili 2231 objekt.
Kriteriji za izračun doprinosa i naknade
Visina komunalnog i vodnog doprinosa određuje se prema površini objekta i zoni u kojoj se nalazi. Komunalni doprinos, čiju visinu određuju gradovi i općine, najčešće se može plaćati u obrocima.
Visina naknade (kazne) ovisi o namjeni i obujmu zgrade te zoni iz prostorno-planskog dokumenta. Najmanja je za stambene kuće u građevnoj zoni. Za kuće od 300 do 3000 m kubičnih cijena je 10 kuna po m3. Po tome za stambenu kuću od 600 m3 u građevnoj zoni kazna iznosi 6000 kuna.
Za plaćanje u gotovini popust je 25 posto, a iznosi od 1500 i više kuna mogu se plaćati u obrocima.
Procedura legalizacije počinje podnošenjem zahtjeva uz koji valja priložiti određenu dokumentaciju. Podsjetimo o kojim se dokumentima radi, a usporedili smo i cijene izrade pojedinih dokumenata iz vremena početka legalizacije i danas.
ReplyDelete1. ZAHTJEV
Zahtjev sa svojim osnovnim osobnim podacima (obavezno navesti i OIB) i osnovnim podacima o objektu – obiteljskoj kući primjerice, može se napisati na listu papira, ali je puno praktičnije ispuniti odgovarajući obrazac kakav su pripremile nadležne službe u općinama i gradovima. U obrascu je navedena i
dokumentacija koju treba priložiti.
2. GEODETSKA SNIMKA
Prvi među dokumentima jest geodetska snimka, ali u slučajevima kada kuća nije uplanjena. Ako je kuća uplanjena, što se dokazuje novijom kopijom plana, geodetska snimka nije potrebna, dovoljan je preris iz katastra.
Geodetska snimka izvedenog stanja za parcelu oko 500 kvadrata i kuću do 400 kvadrata košta 2500 do 3500 kuna plus PDV, a 2013. godine kad je počela legalizacija koštala je 4000 do 5000 kuna plus PDV.
Vrijeme izrade 20-ak dana.
3. ARHITEKTONSKA SNIMKA IZVEDENOG STANJA/SNIMKA IZVEDENOG STANJA
U isto vrijeme kad se naručuje geodetska snimka, može se naručiti i izrada snimke izvedenog stanja (za kuće do 400 kvadrata), ili arhitektonska snimka izvedenog stanja za one iznad 400 kvadrata.
Cijena izrade ovisi o površini, a za kuću do 400 kvadrata kreće se između 9000 i 10.000 kuna dok je u početku legalizacije iznosila između 12.000 i 15.000 kuna.
Vrijeme izrade do 15 dana.
4. IZJAVA O ISPUNJAVANJU BITNIH ZAHTJEVA MEHANIČKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI
ReplyDeleteIzjava ovlaštenog inženjera da građevina udovoljava bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti potrebna je za kuće koje su površinom veće od 400 kvadrata i zgrade javne namjene. Cijena 1500 do 2000 kuna plus PDV, a u početku legalizacije bila je 4000 do 6000 kuna.
Rok izrade do 10 dana.
5. ZAŠTIĆENO PODRUČJE
Ako se zgrada nalazi u zaštićenom području, tada je uz zahtjev potrebno priložiti i potvrdu konzervatora.
6. PREDAJA ZAHTJEVA I DOKUMENTACIJE
Kad su dobiveni navedeni dokumenti, zajedno sa zahtjevom predaju se nadležnim službama. Referent u službi utvrđuje je li zahtjev uredan i može li se izdati rješenje o izvedenom stanju. Ako utvrdi da ne može, zahtjev će uz obrazloženje biti odbijen. Ako se pokaže da može, procedura se nastavlja.
7. OBRAČUN NAKNADA
Sastavni dio snimke izvedenog stanja, odnosno arhitektonske snimke izvedenog stanja je obračun površina i obračunskih veličina zgrade za plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje objekta ("kazne"). Na osnovi toga referent izračunava koje iznose treba uplatiti.
8. RJEŠENJE O PLAĆANJU NAKNADA
Obračunati iznosi šalju se u vidu rješenja poštom na adresu podnositelja zahtjeva za legalizaciju. U rješenju su navedeni iznosi, kome se plaćaju (brojevi računa), u kojem roku, rok za žalbu i adresa na koju se žalba može podnijeti.
9. RJEŠENJE O LEGALIZACIJI
Rješenje o izvedenom stanju (legalizaciji) izdaje se onog trenutka kad su uplaćeni doprinosi. Ako se vlasniku žuri, može uplatnicu donijeti u nadležnu službu.
Ukida se Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada
ReplyDeleteU Narodnim novinama broj 14/19 objavljen je Zakon o izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojeg su zastupnici Hrvatskoga sabora izglasali na sjednici održanoj 25. siječnja 2019. godine. Navedenim Zakonom Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ) prestaje s radom 1. srpnja 2019. godine.
Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je donesen 2013. godine osnovana je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Nakon proteka roka za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju utvrđeno da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske zaprimljeno preko 800 000 zahtjeva za ozakonjenje. Radi učinkovitijeg i bržeg procesa rješavanja zaprimljenih zahtjeva osnovana je Agencija čija je svrha bila pomoći županijama i gradovima u rješavanju velikog broja zahtjeva. Agencija je započela s radom 1. veljače 2014. godine, a Zakonom je propisano da je ista privremenog karaktera i da prestaje s radom završetkom ozakonjenja zgrada.
Redovnim praćenjem stanja riješenih zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od strane nadležnih upravnih tijela putem Registra broja riješenih zahtjeva utvrđeno je da su do danas sva nadležna upravna tijela u Republici Hrvatskoj riješila većinu zaprimljenih zahtjeva u razumnom roku pa je ocjenjeno da je Agencija ispunila svoju svrhu i da više nema potrebe za radom iste.
Od ukupnog broja podnesenih zahtjeva za legalizaciju Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada je od veljače 2014. do svibnja 2018. preuzela 145 tisuća zahtjeva i ukupno donijela 113 tisuća rješenja od kojih 76 tisuća rješenja o izvedenom stanju, a ostali su zahtjevi odbijeni ili su stranke same odustale od zahtjeva. Do kraja 2018. godine za izdana rješenja Agencija je naplatila 214 milijuna kuna od čega je 30 posto doznačeno lokalnoj upravi.
Donošenjem zakona:
1. srpnja 2019. godine Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada prestaje s radom
propisuje se završavanje donošenja rješenja o izvedenom stanju
uređuje se vraćanje predmeta i završavanje istih po mjesno nadležnim tijelima
uređuje se preuzimanje materijalnih sredstava
uređuje se pripadnost i namjena sredstava od naknade za zgrade ozakonjene rješenjima o izvedenom stanju koje je donijela Agencija, a koja će biti uplaćena nakon što Agencija prestane s radom.
Na traženje čitatelja našeg bloga objavljujemo što se smije graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta.
ReplyDeletePravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA
1476
Na temelju članka 128. stavka 1. i članka 153. stavka 2. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/2013) ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja donosi
PRAVILNIK
O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom određuju jednostavne i druge građevine te radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje obveza prijave početka građenja i stručni nadzor građenja tih građevina, odnosno izvođenja radova.
(2) U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom.
Članak 2.
(1) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi:
1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade i to:
– cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m³,
– vrtna sjenica,
– slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 15 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade,
– spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad;
2. Ograda visine do 2,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu;
3. Ogradni zid visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida;
4. Pješačka staza;
5. Boćalište;
6. Privremena građevine za potrebe građenja građevine odnosno uređenja gradilišta, osim asfaltne baze, separacije agregata, tvornice betona, dalekovoda i transformatorske stanice radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosnog spremnika za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika goriva zapremine do 5 m³;
7. Privremena građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, te privremena građevina za prigodnu prodaju na građevnoj čestici trgovačkog centra, s najdužim rokom trajanja do 90 dana;
8. Prenosiva autoplin jedinice (tzv. »skid« jedinica) zapremine do 10 m³ sa pratećim građevinama na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;
ReplyDelete9. Skladište boca za ukapljeni naftni plin na građevnoj čestici postojeće benzinske postaje ili trgovačkog centra;
10. Grobnica i spomenik na groblju;
11. Spomen-obilježje mjesta masovne grobnice žrtava koje se gradi u skladu s posebnim zakonom;
12. Zaklonište od nevremena i niskih temperatura Hrvatske gorske službe spašavanja u planini ili nepristupačnom području;
13. Promatračnica, obavijesna ploča oglasne površine do 12 m² i druga oprema zaštićenih dijelova prirode prema odluci javnih ustanova koje upravljaju tim zaštićenim dijelovima prirode;
14. Građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je cisterna za vodu zapremine do 27 m3, oprema za dugogodišnje nasade (vinograde, voćnjake, hmeljike, maslinike) i rasadnike ukrasnog bilja te voćnog i vinogradarskog sadnog materijala, što uključuje konstrukciju nasada bez obzira na materijal (stupovi, zatega, žice, podupore) ovisno o uzgojnom obliku, protugradnu mrežu sa potkonstrukcijom i ograđivanje poljoprivrednih površina prozračnom ogradom sa stupovima bez trakastog temeljenja;
15. Građevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru, kao što je niski i visoki poljoprivredni tunel s tunelskim pokrovom koji nije krut (plastična folija i sl.) i potkonstrukcijom koja se ne temelji, najveće visine tunela manje ili jednake 2,5 m i širine tunela manje ili jednake 6 m;
16. Građevina i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja, kao što je:
– ograda pod naponom struje 24 V (električni pastir) za držanje stoke i drugih vrsta ograde namijenjena drugim životinjama,
– nadstrešnica za sklanjanje stoke i drugih životinja s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane,
– pojilo za stoku i druge životinje,
– konstrukcija za držanje košnica pčela;
17. Čeka, hranilište, solište, mrcilište i gater koji se grade u lovištu;
ReplyDelete18. Ugljenara izvan građevinskog područja do 4 m promjera i do 4 m visine.
(2) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo na javnoj površini može se graditi:
– kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m² u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu,
– nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu,
– podzemni spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad tlocrtne površine do 15 m² i dubine do 2 m,
– spomeničko ili sakralno obilježje tlocrtne površine do 12 m² i visine do 4 m od razine okolnog tla,
– reklamni pano oglasne površine do 12 m²,
– komunalna oprema (kontejner za komunalni otpad, klupa, koš za otpatke, tenda, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.).
(3) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta u skladu s ugovorom o zakupu na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske može se graditi:
– kiosk i druga građevina gotove konstrukcije tlocrtne površine do 15 m², u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu,
– reklamni pano oglasne površine do 12 m².
Članak 3.
ReplyDeleteBez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi:
1. Održavanja postojeće građevine;
2. Održavanja, hitnih popravaka ili nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade ili posebnih dijelova zgrade, propisani posebnim propisom kojim se uređuju pitanja namjene sredstava zajedničke pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, kojima se ne utječe na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara;
3. Na postojećoj zgradi kojima se:
– ugrađuje sustav grijanja, sustav hlađenja ili klimatizacije nazivne snage do 30 kW,
– zamjenjuju vanjski i unutarnji prozori i vrata;
4. Na uređenju građevne čestice postojeće građevine kao što je građenje staze, platoa i stuba oslonjenih cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka dubine do 1 m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta tlocrtne površine do 3 m² i visine do 3 m od razine okolnog tla, stabilnih dječjih igračaka;
5. Na priključku kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju);
6. Na stubama, hodnicima i drugim prostorima na pristupima građevini i unutar građevine te na javnim površinama radi omogućavanja nesmetanog pristupa i kretanja osobama s teškoćama u kretanju ako se time ne narušava funkcija i namjena građevine, ako se ne utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara ili zadovoljavanje lokacijskih uvjeta, te na denivelaciji, ugradbi zvučnih semaforskih uređaja i ugradbi taktilnih površina u građevinama i na javno-prometnim površinama;
7. Na vodotoku i vodnom dobru, cesti, građevini željezničke infrastrukture, unutarnjem plovnom putu i drugim građevinama, koji su prema posebnom propisu nužni za ispunjavanje obveza tehničkog i gospodarskog održavanja ako tim radovima ne nastaje nova građevina niti se mijenjaju lokacijski uvjeti;
8. Građevnoj čestici postojeće benzinske postaje, trgovačkog centra ili druge građevine namijenjene maloprodaji kojima se postavlja paleta s bocama ukapljenog naftnog plina ukupne mase do 4000 kg;
9. Na postojećim ribnjacima slatkovodne akvakulture kojima se:
– izmuljava tabla ribnjaka,
– popravlja erodirana stranica nasipa i kanala ribnjaka,
– obnavlja postojeća ustava i bent,
– nasipava kamenim materijalom tjeme nasipa uz ribnjak koji služi kao pristupni put za opskrbu hranom automatske hranilice,
– postavlja drveno postolje najvećih dimenzija 1,2 m x 5,0 m i automatska hranilica zapremine od 100 litara za hranjenje ribe u ribnjacima,
– grade betonski temelji najvećih dimenzija 2,5 m x 2,5 m i na njih postavlja automatski silos za hranjenje ribe u ribnjacima, zapremine do12 tona.
Članak 4.
ReplyDeleteBez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi:
1. Pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade za potrebe te zgrade i to:
– pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine,
– podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m³,
– bazen tlocrtne površine do 100 m² ukopan u tlo,
– sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu;
2. Dječje igralište, te sportsko igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju;
3. Ograda visine veće od 2,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu;
4. Ogradni zid visine veće od 1,6 m i potporni zid visine veće od 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida;
5. Pješački most na pješačkoj stazi iz članka 2. stavka 1. točka 4. ovoga Pravilnika, do 3,00 m raspona;
6. Građevina namijenjena:
– mjerenju kvalitete zraka, radioloških, meteoroloških i aerosolnih veličina, vodostaja rijeke ili drugim mjerenjima prema posebnom zakonu,
– istražnim mjerenjima na temelju odluke tijela nadležnog za ta istražna mjerenja,
– sustav mjerenja i prikupljanja podataka o kvaliteti medija u transportnim sustavima;
7. Građevina protugradne obrane;
8. Građevina za sigurnost:
– cestovnog prometa (vertikalna i horizontalna signalizacija),
– plovidbe (objekt signalizacije),
– zračnog prometa (objekata za smještaj navigacijskog uređaja građevinske (bruto) površine do 12 m²);
9. Građevina unutar pružnog pojasa željezničke pruge, namijenjena osiguravanju željezničko-cestovnog prijelaza i to:
ReplyDelete– građevina za smještaj unutrašnje opreme, građevinske (bruto) površine do 6 m² i visine do 3,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke građevine,
– vanjski elementi osiguranja prijelaza (svjetlosni znakovi za označivanje prijelaza ceste preko željezničke pruge dodatno opremljeni s jakozvučnim zvonima, branici ili polubranici s uključno/isključnim elementi na tračnicama),
– kabel za međusobno povezivanje unutrašnje opreme u kućici i vanjskih elemenata unutar jednog prijelaza;
10. Građevina namijenjena gospodarenju šumom u skladu s posebnim propisom, kao što je:
– šumska cesta u šumi ili na šumskom zemljištu širine do 5 m, izvedena na tlu bez završnog zastora (makadam ili zemljani put planiran planom gospodarenja šumom),
– šumski protupožarni prosjek;
11. Građevina i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je:
– hidrantski priključak za navodnjavanje i protumraznu zaštitu, razvod sustava za navodnjavanje i protumraznu zaštitu od hidrantskog priključka ili razvod na parceli krajnjeg korisnika,
– zacijevljeni bunar promjera manjeg ili jednakog 100 cm, za potrebe prihvata vode za navodnjavanje i druge aktivnosti poljoprivredne proizvodnje,
– kanal za sakupljanje oborinskih i erozivnih voda izveden neposredno u tlu i sa zaštitom od procjeđivanja izvedenom isključivo od fleksibilnih folija,
– akumulacija za navodnjavanje sa zaštitom od procjeđivanja isključivo fleksibilnom folijom,
– poljski put na poljoprivrednoj površini širine manje ili jednake 5 m, izveden u tlu bez završnog zastora (makadam ili zemljani put);
12. Građevina i oprema namijenjena biljnoj proizvodnji u zatvorenom prostoru, kao što je:
– plastenik s pokrovom mase plohe pokrova manje ili jednake 1,5 kg/m² izrađenim od polimerne folije odnosno od polikarbonatnih i/ili poliesterskih ploča i potkonstrukcijom s trakastim temeljima ili temeljima samcima, bez izvedenog poda i bez stacionarnih uređaja za grijanje i ostalih instalacija,
– staklenik s pokrovom najveće mase plohe pokrova manje ili jednake 12,5 kg/m² i potkonstrukcijom s trakastim temeljima ili temeljima samcima, bez izvedenog poda i bez stacionarnih uređaja za grijanje i ostalih instalacija,
– plastenik, odnosno staklenik iz alineje 1. i 2. ovoga podstavka s razvodom sustava za navodnjavanje, toplovodnog ili toplozračnog grijanja, niskonaponske električne instalacije te instalacije plina, uključivo priključak na postojeću građevinu za opskrbu vodom, plinom i električnom energijom, pripremu tople vode ili toplog zraka, pripremu mješavine hranjive otopine ili skladištenje CO2;
13. Građevina i oprema namijenjena držanju stoke, kao što je:
– vjetrenjača s bunarom i pumpom za crpljenje vode namijenjena jednom korisniku,
– sabirališta mlijeka s pristupnim putem širine manje ili jednake 5 m, izveden u tlu bez završnog zastora (makadam ili zemljani put);
14. Građevina seizmološke postaje Seizmološke službe Republike Hrvatske;
15. Antenski stup elektroničke komunikacijske opreme, uključujući i elektroničku komunikacijsku opremu;
16. Zamjenski informacijski stup oglasne površine veće od 12 m²;
17. Reklamni pano oglasne površine veće od 12 m2.
Članak 5.
ReplyDeleteBez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi:
1. Na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena;
2. Na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Promjenom lokacijskih uvjeta ne smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke djelatnosti s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti i obrnuto) niti smanjivanje, odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica unutar postojećeg trgovačkog centra;
3. Na postojećoj zgradi kojima se:
– spajaju posebni dijelovi zgrade u jedan posebni dio,
– izvode krovne kućice,
– podiže novi nadozid do najviše 0,6 m ili postojeći nadozid jednom povećava za najviše 0,6 m;
4. Održavanja, hitnih popravaka ili nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade ili posebnih dijelova zgrade, propisani posebnim propisom kojim se uređuju pitanja namjene sredstava zajedničke pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, kojima se utječe na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili sigurnosti u slučaju požara;
5. Na završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida ili s nadozidom do najviše 0,6 m bez mogućnosti njegova povećanja bez građevinske dozvole;
6. Na postojećoj građevini kojim se postavlja elektronička komunikacijska oprema (antenski prihvat);
7. Na postojećoj građevini kojim se postavlja najviše 3 ulična ormara ili kabineta namijenjena za smještaj elektroničke komunikacijske opreme oslonjena na tlo maksimalnih vanjskih gabarita 0,60 x 2 x 2 m;
8. Postojećoj zgradi kojim se dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade ili su dio tehničkog sustava zgrade, kao što su:
– prozirni elementi pročelja, osim prozora i vrata,
– toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih, kosih i zaobljenih krovova,
– hidroizolacija,
– oprema, odnosno postrojenje za grijanje, hlađenje ili ventilaciju, te za automatsko upravljanje, regulaciju i daljinsko praćenje potrošnje energije ili vode,
– vodovod i kanalizacija,
– plinske i elektroinstalacije;
9. Na postojećoj zgradi kojim se postojeći sustav grijanja i zagrijavanja potrošne tople vode zamjenjuje sustavom koji je riješen iskorištavanjem toplinske energije tla primjenom dizalica topline čiji podzemni izmjenjivači topline ne prelaze na susjedne čestice;
ReplyDelete10. Na postojećoj građevini priključenoj na elektroenergetsku mrežu kojim se postavlja sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije s pripadajućim razdjelnim ormarom i sustavom priključenja na javnu mrežu za potrebe te građevine i/ili za predaju energije u mrežu;
11. Na postojećoj građevini kojim se postavlja sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije za potrebe te građevine bez mogućnosti predaje energije u mrežu;
12. Na postojećim instalacijama javne rasvjete u svrhu poboljšanja njihove energetske učinkovitosti;
13. Na postojećoj građevini, odnosno njezinoj građevnoj čestici kojim se postavlja oprema namijenjena punjenju elektromotornih vozila s pripadajućom nadstrešnicom na kojoj su fotonaponski moduli za proizvodnju električne energije za punjenje vozila;
14. Na postojećoj kabelskoj kanalizaciji i postojećim stupovima kojim se zamjenjuju stari kabeli novima, odnosno postavljaju novi kabeli;
15. Na razvodu električne mreže, vodovoda, odvodnje i rasvjete u kampu ili golf igralištu;
16. Na postojećim ribnjacima slatkovodne akvakulture kojima se polaže elektroenergetski i komunikacijski kablovi, te cjevovod promjera do 0,8 m;
17. Građenja montažne tribine na postojećem sportskom igralištu ili dvorani;
18. Natkrivanja postojeće otvorene građevine samonosivim balonskim platnom.
Članak 6.
(1) Glavni projekti iz članaka 4. i 5. ovoga Pravilnika za građenje građevina za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (građevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru), osim projekta iz članka 5. podstavka 5. ovoga Pravilnika, moraju sadržavati potvrde javnopravnih tijela propisane posebnim propisima.
(2) Na izdavanje potvrda iz stavka 1. ovoga članka i na utvrđivanje posebnih uvjeta koje prethodi izdavanju tih potvrda, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o gradnji kojima je uređeno utvrđivanje posebnih uvjeta i izdavanje potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.
(3) Investitor je dužan prijaviti početak građenja građevina iz članka 4. ovoga Pravilnika i izvođenja radova iz članka 5. ovoga Pravilnika sukladno Zakonu o gradnji.
(4) Stručni nadzor građenja provodi se nad građenjem, građevina iz članka 4. ovoga Pravilnika i nad izvođenjem radova iz članka 5. ovoga Pravilnika, za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (građevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili građevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru).
Članak 7.
ReplyDeleteBez projekta uklanjanja mogu se uklanjati građevine razvrstane Zakonom o gradnji u 4. i 5. skupinu te građevine i radovi iz članka 2., 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika.
Članak 8.
(1) Odredbe članka 6. stavka 1. i 2. ovoga Pravilnika ne odnose se na glavne projekte čija je izrada započeta do stupanja na snagu ovoga Pravilnika, ako je građenje na temelju tog projekta započeto u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika i na glavni projekt za čiju je izradu pokrenut postupak javne nabave do stupanja na snagu ovog Pravilnika.
(2) Početkom izrade glavnog projekta u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se dan sklapanja ugovora o izradi tog projekta.
(3) Odredbe članka 6. stavka 3. i 4. ovoga Pravilnika ne odnose se na građenje građevina i izvođenje radova koje je započeto prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 9.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (»Narodne novine«, broj 21/2009, 57/2010, 126/2010, 48/2011, 81/2012 i 69/2013).
Članak 10.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 360-01/14-04/9
Urbroj: 531-01-14-17