Trideset srebrnjaka

Trideset srebrnjaka i dvije priče u jednom postu. Tada jedan od Dvanaestorice imenom Juda Iškariotski, ode glavarima svećeničkim te im reče: "Što ćete mi dati, pa da vam ga izdam?" Oni mu polože trideset srebrnika. Otad je tražio prigodu da ga izda. (Matej 26, 14.)

Čitam da proizvodnja prirodnog plina iz nove bušotine Ika B-1R-DIR ide super i da sve funkcionira izvrsno spajanjem na postojeće proizvodne sustave platforme IKA B. Bušotina se nalazi na plinskom polju Ika, koje je dio eksploatacijskog polja Sjeverni Jadran.

Uspješno je spojena na postojeći tvrtkin proizvodni sustav u sjevernom Jadranu, čime je osiguran ulazak novih 150.000 m³ prirodnog plina dnevno u hrvatski plinski sustav. Godišnja proizvodnja nove bušotine bit će gotovo 55 milijuna prostornih metara, što je u ovom trenutku gotovo sedam posto ukupne Inine proizvodnje plina na moru i kopnu.

Nova bušotina rezultat je Ininih aktivnosti koje su počele 2019. u sklopu 'Razradnog programa sjevernog Jadrana'. Njegova je svrha definirati sve potencijalne lokacije za nova bušenja na sjevernom Jadranu, što bi zaustavilo očekivani prirodni pad proizvodnje na sva tri Inina eksploatacijska polja na kojima je operator: Sjeverni Jadran, Marica i Izabela.

Do sada su izrađene tri nove bušotine. Ika B-1R-DIR prva je puštena u proizvodnju, a početkom travnja 2022. puštena je u proizvodnju i druga bušotina, Marica-D-DIR, čija je očekivana dnevna proizvodnja oko 40.000 m³ prirodnog plina. Treća bušotina, Irena-2, podrazumijeva potencijalnu gradnju nove platforme, o čemu će biti odlučeno nakon realizacije cijelog programa u idućim godinama. Super, zar ne?

Proizvodne platforme eksploatacijskog polja Sjeverni Jadran od godine 2015.

PROIZVODNE PLATFORME 

PLINSKO POLJE IVANA

Platforma Ivana A

Platforma Ivana B 

Platforma Ivana C

Platforma Ivana D

Platforma Ivana E 

Platforma Ivana K

PLINSKA POLJA IKA I IDA

Plinsko polje Ika 

 Platforme Ika A, Ika B, Ida A, Ida B, Ida C

Platforma Ika A 

Platforma Ika B

Plinsko polje Ika JZ 

Platforma Ika JZ 

Plinsko polje Ida 

Platforma Ida A 

Platforma Ida B

Platforma Ida C

PLINSKO POLJE ANNAMARIA 

Platforma Annamaria A

PLINSKO POLJE IRINA

Platforma Irina 

PLINSKO POLJE ANA – VESNA

Platforma Vesna

Platforma Ana 

Unutar Eksploatacijskog polja Sjeverni Jadran od 2015. godine nalazi se osam plinskih polja na kojima je raspoređeno 15 proizvodnih i jedna servisna (kompresorska) platforma. Većina platformi, njih devet, je tipa monopod odnosno imaju postolje s jednom nogom. Po tri platforme imaju postolja sa četiri odnosno tri noge. 

Na plinskom polju Ivana postoji pet proizvodnih te jedna kompresorska platforma koja je mostom povezana s centralnom platformom Ivana A plinskog polja Ivana. Prva proizvodna platforma eksploatacijskog polja Sjeverni Jadran puštena u rad 1999. godine je platforma Ivana A. Ukupno je na polju Ivana proizvedeno 8 498 913 771 m3 plina iz 12 bušotina od 9 769 019 990 m3 utvrđenih rezervi plina. 

Na plinskom polju Ika nalaze se dvije proizvodne platforme koje su od 2006. godine proizvele 2 088 127 899 m3 od 4 237 milijuna m3 plina, u početku iz šest, a kasnije pet bušotina. Plinsko polje Ika JZ nalazi se u blizini polja Ika, i sadrži jednu proizvodnu platformu koja je proizvela ukupno 131 525 199 m3 plina od ukupno 2 966 milijuna m3 plina iz pet bušotina. Ika JZ je ujedno i najnovija proizvodna platforma eksploatacijskog polja Sjeverni Jadran, a puštena je u proizvodnju 2014. godine. 

Plinsko polje Ida sadrži tri platforme Ida A, B i C koje su od 2006. godine iz šest bušotina proizvele 1 571 160 910 m3 plina od 4377,013 milijuna m3 utvrđenih rezervi plina. 

Plinsko polje Annamaria zajedničko je s Republikom Italijom, pritom hrvatski dio polja čini 51%, a talijanski 49%. Na hrvatskom dijelu nalazi se platforma Annamaria A, a na talijanskom Annamaria B. Annamaria A je do sada proizvela 2 214 172 586 m3 plina iz šest bušotina od 16 258 milijuna m3 utvrđenih rezervi plina. 

Na plinskim poljima Irina, Ana i Vesna nalazi se po jedna proizvodna platforma. Njih tri zajedno daju ukupnu proizvodnju od 715 651 846 m3 plina. Plinsko polje Ivana je najveće polje s najvećom ukupnom proizvodnjom plina. Plinsko polje Ika zajedno s poljem Ika JZ daje drugu najveću proizvodnju. Skoro isti volumen plina dala je platforma Annamaria A. 

Plinsko polje Ida sa svoje tri platforme nalazi se na četvrtom mjestu ukupne proizvodnje. Od plinskih polja Irina, Ana i Vesna, Ana daje najveću proizvodnju, a Irina najmanju. 

Od 2016. godine raste broj bušotina i na kopnu, što je do sada rezultiralo komercijalnim otkrićem plinskog ležišta pokraj mjesta Severovci s izmjerenom količinom plina od 53 tisuće kubičnih metara na dan.

 INA u rujnu 2022. kreće u novu kampanju bušenja u sjevernom Jadranu, planira se uložiti dvije miliarde kuna u izgradnju novih bušotina i platformi. 

Što se tiče Ivane D, bušotina će biti zacementirana i likvidirana početkom iduće godine, a Institut Ruđer Bošković izradio je studiju kojom se predlaže da se sama platoforma ostavi na dnu kao umjetan greben. 

Prema nezavisnim analizama koje su proveli Bureau Veritas te Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, zaključak je da je do pada platforme Ivana D, došlo sinergijskim djelovanjem više čimbenika. Sam dizajn je bio adekvata za vrijeme koje je u tom trenutku vladalo na Jadranu, međutim svi smo svjesni tijekom zadnjih 20 godina da je došlo do ekstremnih promjena vremenskih uvjeta. Dodatno, uočene su nekonzistentnosti u materijalu od kojih su platforme izrađene kao i određene pogreške u izvedbi zavara na samim pilonima. Sve to zajedno dovelo je do platforme Ivane D. Korozija i održavanje otklonjeni su kao uzroci pada. Ostale platforme u Jadranu su sigurne zbog znatnih razlika u dizajnu i izvedbi u odnosu na Ivanu D.

INA - Industrija nafte d.d. Zagreb (INA), poznata i pod nazivom INA Matica, dioničko je društvo u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske. INA je osnovana 1. siječnja 1964. godine spajanjem Naftaplina (poduzeća za istraživanje i proizvodnju nafte i plina) s rafinerijama u Rijeci i Sisku. Do konca tog desetljeća INA se proširila i na Rafineriju Zagreb, Trgovinu (poduzeće za domaću trgovinu), petrokemijske tvornice OKI i DINU, te tvornicu umjetnih gnojiva u Kutini. INA je 1974. godine pretvorena u tzv. "složenu organizaciju udruženog rada", a taj je potez zahtijevao i osnivanje nekih zasebnih poduzeća. 

U tom je obliku INA ostala do 1990. godine, kad je prema Zakonu (NN 42/90 i njegovoj nadopuni NN 61/91), postala poduzeće u državnom vlasništvu. Godine 1993, INA je postala dioničko druπtvo, u skladu sa zakonskom uredbom objavljenom u Narodnim novinama 60/93. Na dan objave ovih financijskih izvješća Republika Hrvatska 100%-tni je vlasnik dionica INE. Društvo je s Agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka potpisalo sporazum o financijskom restrukturiranju, koji je stupio na snagu 31. prosinca 1996. godine, kojim je INA prestala biti vlasnikom većine svojih udjela u organskoj i anorganskoj petrokemiji, turizmu i bankarstvu, a Agencija je za za uzvrat preuzela neke njezine dugoročne obveze po kreditima i kamatama. 

Hrvatska Vlada je preuzela 11. ožujka 2002. godine, udjel u ININOM ovisnom društvu Plinacro d.o.o., zajedno s 21,37% udjela u društvu JANAF d.d., koje posjeduje i upravlja jadranskim sustavom naftovoda, u zamjenu za dugoroćni kredit od Londonskog i Pariškog kluba u iznosu od 172 milijuna američkih dolara (1.438 milijuna kuna). 

Hrvatski Sabor donio je Zakon o privatizaciji INA Industrije nafte d.d. 19. oæujka 2002. godine (Narodne Novine 32/02) koji regulira provođenje privatizacije INE d.d. prodajom do najviše 25% plus jedne dionice strateškom partneru, prodajom najmanje 15% dionica u postupku javne ponude, prodajom do najviše 7% sadašnjim i bivšim zaposlenicima društava članica INA Grupe, prijenosom bez naknade 7% dionica hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, a od preostalih 21% izuzet če se potreban broj dionica za naknadu bivšim vlasnicima, a preostale dionice će se prodati ili zamijeniti sukladno odlukama Vlade uz pristanak Sabora. 

Republika Hrvatska će zadržati vlasništvo nad 25% plus jednu dionicu INE, koje će biti privatizirane u skladu s posebnim zakonom nakon što Hrvatska postane član Europske Unije. 

Tijekom 2002. godine, Hrvatska Vlada je raspisala međunarodni natjećaj za prodaju 25% plus jednu dionicu strateškim ulagačima, i primila ponude od zainteresiranih kupaca za kupnju takvog strateškog udjela u INI. 

Dalje znate i sami. U potpuno razumljivoj atmosferi sklonoj propagandnom izvještavanju o krvavoj invaziji na Ukrajinu, u mainstream medijima tako se pretežito ne polemizira o mogućim negativnim učincima sankcija Rusiji, nego je taj prostor rasprave prepušten neovisnim izvorima.  Hrvatske Jude pa ni sama Republika Hrvatska i njeni građani ne trebaju se previše zavaravati o nekim superprofitima zahvaljujući LNG-u i ovim platformama jer ti profiti ne mogu nadomjestiti jeftiniji plin, ali ćemo barem moći računati na nešto sigurniju opskrbu.

...izdao ga je, u Getsemanskom vrtu, gdje je Isus molio s apostolima. Uhvatili su ga, odveli pred Pilata, osudili, okrutno mučili i na koncu razapeli. Shvativši što je napravio, Juda se pokajao i odluči vratiti 30 srebrnjaka visokim svećenicima i starješinama. Ali oni ga odbiju. "Što se to nas tiče? To je tvoja stvar!", rekli su mu. Juda baci srebrnjake, ode i objesi se...

Toliko i hvala.