utorak, 25. veljače 2014.

Koncesije za istraživanje Jadrana




Znamo da je ministar u euforiji ali postoji i druga strana medalje koja bi imala katastrofalne posljedice po okoliš i ekonomiju cijele Hrvatske. Što se tiče milijardi i silnom bogatstvu koje spominje, ne vidimo ih u rukama naroda Afrike, Brazila, Indije gdje su u priobalju na tisuće korporativnih polja i bušotina. 










Cjelokupni postupak istraživanja i eksploatacije nafte započeo je donošenjem Odluke o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja RH, donešene prošle godine u lipnju. Njome je predviđeno da se na području Jadrana istraži i eventualno eksploatira 29 polja. Na temelju te Strategije donesen je Zakon o ugljikovodicima, te potpisan postupak kako će se prići eksploataciji i istraživanju nafte i plina u Jadranu. Sporna stvar od starta je da se svaka Strategija i svaki prostorni plan u RH, a posebno Strategije i planovi koji se provode na ekološkim područjima i pod Naturom 2000, zahtjevaju Strategiju procjene utjecaja na okoliš. Očekivali smo da će Ministarstvo zaštite okoliša i Vlada RH prije nego što se Vlada upusti u javno nadmetanje, provesti postupak i izraditi stratešku procjenu utjecaja na okoliš, pitati građane što o tome misle, turističke djelatnike, ribare. Međutim, kao i do sada sa svime se brza hitnim Vladinim i Saborskim procedurama, kao da Hrvatske za 5-10 godina neće ni biti, pa sada što se sada uzme-uzme. 
HVALA
 Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)

2 komentara:

  1. Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE) godinama zagovara tezu da Republika Hrvatska mora proglasiti Zaštićeni ekološko-ribolovnim pojas (ZERP) na jadranu, bilo gospodarski pojas u punom smislu riječi ili njegovih pojedinih elemenata, poput zaštićenih ribolovnih, ekoloških, arheoloških i sl. područja. Što se tiče same ekologije, puno toga napravljeno je u sklopu organizacije Adria Med, projekta odgovornog ribarenja u Jadranskome moru. Na nekoliko sastanaka u Rimu i Splitu već je postignut dogovor da će se definirati način zaštite Jabučke kotline kao najvažnijeg mrijestilišta na Jadranu, kao i način odmora mora. Problem je što je to pitanje bilo zapostavljeno dobrih dvadesetak godina i više. Svi znamo a i sami talijani što su učinili sa svojom stranom Jadrana, a činjenica je da i u ovom trenutku uz epikontinentalnu crtu ima dvadesetak puta više njihovih brodova nego naših. Dr. sc. Tonči Tadić, predsjednik Euro-mediteranskog foruma, još 2001. godine, kada se u Saboru prvi put raspravljalo o zaštićenoj zoni, pokrenuo je priču oko proglašenja gospodarskog pojasa koja se na žalost ni do danas nije ostvarila. Još 2004. godine, kada su nas Slovenija i Italija blokirale u donošenju ZERP-a Članovi HCOIE nadali su se da će se situacija promijeniti čim uđemo u EU. Danas, kao članica EU-a, Hrvatska ima golemi manevarski prostor proglasiti gospodarski pojas ali to Hrvatska Vlada i Hrvatski Sabor ne radi.

    OdgovoriIzbriši
  2. Što je Europi, a tako i Republici Hrvatskoj, za raditi u nekoliko godina:

    1. Diversificiranje zemalja iz kojih Europa uvozi energiju, jer je više od 90 % plina u 2013. u EU je uvezeno iz četiri zemlje: Rusije, Alžira, Libije i Norveške

    2. Štednju energije i poboljšanje infrastrukture u cilju učinkovitije uporabe energije u Europi

    3. Iskorištavanje vlastitih izvora energije Europe, budući da je proizvodnja energije u Europi pala za gotovo 20 % u razdoblju od 1995. do 2012., ali može se povećati s pomoću održive proizvodnje fosilnih goriva i povećanjem zaliha obnovljivih izvora energije

    4. Dovršenje uspostave unutarnjeg energetskog tržišta kao potpore protoku energije unutar Europe; primjerice, opskrba plinom šest država članica EU-a u cijelosti ovisi o Rusiji i njihova bi se ranjivost smanjila kada bi se energiju moglo preusmjeriti prema potrebama.

    Trenutni stav Europske unije je prilično čudan, s jedne strane moli Gazprom da pomogne Ukrajini i proda joj plin po povlaštenoj cijeni ili barem tržišnoj, što iznos oko 485 dolara, a s druge strane čini sve kako bi ograničila poslovanje Gazproma u Europi. Svi znamo da uvoz ukapljenog prirodnog plina iz Sjedinjenih Država neće riješiti probleme energetske sigurnosti Europske unije. Nakon pokretanja procesa hidrauličkog lomljenja škriljevca SAD su dobile vjetar u leđa, ali teško da će zamijeniti Rusiju, u najboljem slučaju bi mogli parirati tek u srednjoročnom razdoblju kada se izgradi infrastruktura s obje strane Atlantika. Za sada Europa ima poteškoća sa svoj stavom, ovako rastegnuta između interesa Amerike s jedne i Rusije s druge strane. Hm, nekako poznato! HVALA

    OdgovoriIzbriši