Svijet je upravo svjedočio značajnom diplomatskom događaju koji je označio prekretnicu u pristupu arapskih zemalja sukobu između Izraela i Hamasa. Na konferenciji Ujedinjenih naroda održanoj 29. srpnja 2025. godine, sedamnaest arapskih zemalja zajednički je potpisalo deklaraciju kojom poziva Hamas da položi oružje, oslobodi taoce i okonča svoju vladavinu u Gazi.
Ovaj dokument, koji su podržale zapadne sile poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Francuske, predstavlja prvi zajednički stav arapskih zemalja protiv Hamasa, koji je izazvao široku pozornost i smatra se povijesnim korakom prema deeskalaciji sukoba i uspostavljanju mira u regiji. Ovaj post istražuje ključne elemente deklaracije, njezin značaj i popis arapskih zemalja koje su je potpisale. Sadržaj deklaracije Deklaracija usvojena na konferenciji UN-a sadrži niz ključnih zahtjeva i načela koji odražavaju zajedničku volju potpisnika da riješe dugogodišnji sukob u Gazi.
Prvi i najvažniji element je poziv Hamasu da položi oružje i prekine svoje vojne aktivnosti. Ovaj zahtjev označava jasnu osudu militantnih akcija Hamasa, posebno napada na Izrael koji su započeli 7. listopada 2023. Ti napadi, koji su uključivali uzimanje talaca i prouzročili značajne gubitke, u deklaraciji su označeni kao neopravdani i prepreka miru. Drugi ključni element je zahtjev za hitnim oslobađanjem svih talaca koje drži Hamas. Deklaracija naglašava potrebu za međunarodnom podrškom u pregovorima kako bi se osiguralo sigurno oslobađanje zatvorenika, što se smatra humanitarnim prioritetom. Osim toga, dokument poziva na kraj vladavine Hamasa u Gazi, predlažući prijenos upravljanja na međunarodno priznatu Palestinsku upravu ili drugu legitimnu palestinsku administraciju. Ovaj prijedlog odražava želju za uspostavljanjem stabilne i prihvatljive vlade koja bi omogućila mir i razvoj u Gazi. Deklaracija također potvrđuje predanost rješenju dviju država, gdje bi Izrael i Palestina koegzistirali unutar sigurnih i međunarodno priznatih granica, u skladu s rezolucijama UN-a. To naglašava dugoročnu viziju mira temeljenu na diplomatskom pristupu.
Osim toga, dokument poziva na povećanje humanitarne pomoći za Gazu i međunarodnu podršku obnovi infrastrukture, s naglaskom na civilne potrebe i sprječavanje daljnje eskalacije sukoba. Konačno, deklaracija predlaže uspostavljanje međunarodnog mehanizma praćenja pod pokroviteljstvom UN-a koji bi nadgledao provedbu ovih zahtjeva, uključujući razoružanje Hamasa i tranziciju vlasti u Gazi. Ovaj mehanizam trebao bi osigurati da se dogovoreni koraci provedu na transparentan i učinkovit način. Značaj deklaracije Ova deklaracija ima dalekosežne implikacije za bliskoistočnu politiku i međunarodne odnose. Po prvi put u povijesti, značajan broj arapskih zemalja zajednički je javno osudio Hamas i pozvao na njegovo razoružanje i uklanjanje iz političke uprave Gaze.
Ovaj potez označava promjenu u regionalnoj dinamici, gdje su neke arapske zemlje, poput Katara i Egipta, koje su prethodno djelovale kao posrednici u pregovorima između Hamasa i Izraela, sada zauzele stroži stav prema militantnoj skupini. To se može protumačiti kao odgovor na sve veći pritisak međunarodne zajednice, ali i kao odraz unutarnjih interesa tih zemalja za stabilnost i sigurnost u regiji. Potpora zapadnih zemalja dodatno jača težinu deklaracije, čineći je globalno relevantnom. Također šalje snažnu poruku drugim akterima u regiji, uključujući Iran, za koji je poznato da podržava Hamas, da arapski svijet više nije ujedinjen u toleriranju militantnih akcija koje destabiliziraju regiju.
Osim toga, deklaracija otvara prostor za daljnje diplomatske inicijative, poput obnove pregovora o rješenju dviju država, koji su godinama u zastoju. Popis arapskih zemalja potpisnica Deklaraciju je potpisalo sedamnaest arapskih zemalja, pokazujući široku regionalnu podršku ovom stavu. Te zemlje su:
Katar
Saudijska Arabija
Egipat
Jordan
Ujedinjeni Arapski Emirati
Bahrein
Kuvajt
Oman
Maroko
Alžir
Tunis
Libija
Sudan
Irak
Jemen
Libanon
Sirija
Ovaj popis uključuje ključne regionalne igrače poput Saudijske Arabije i Egipta, kao i zemlje koje su tradicionalno imale različite političke stavove o izraelsko-palestinskom sukobu, poput Sirije i Alžira. Njihovo jedinstveno stajalište dodatno naglašava važnost deklaracije.
Zaključak.
Deklaracija potpisana 29. srpnja 2025. na konferenciji UN-a predstavlja povijesni trenutak u bliskoistočnoj politici. Pozivom Hamasu na razoružavanje, oslobađanje talaca i okončanje vlasti u Gazi, sedamnaest arapskih zemalja poslalo je snažnu poruku o potrebi deeskalacije i mira. Podrška rješenju s dvije države i naglasak na humanitarnoj pomoći i obnovi Gaze pokazuju predanost dugoročnoj stabilnosti.
Ovaj dokument, potkrijepljen međunarodnim nadzorom i podrškom zapadnih sila, otvara vrata novim diplomatskim mogućnostima, ali i predstavlja izazove u pogledu provedbe. Zajednički stav arapskih zemalja, uključujući različite države poput Katara, Saudijska Arabija, Sirija i Alžir, naglašava hitnost rješavanja sukoba na način koji poštuje interese svih stranaka i promiče mir u regiji.