Europska komisija objavila je dvije strategija o ekološki prihvatljivom prehrambenom sustavu i o bioraznolikosti, koje predviđaju smanjenje uporabe pesticida za 50 posto te najmanje 25 posto poljoprivrednih površina za ekološku proizvodnju.
Strategija od "polja do stola" za ekološki prihvatljivu poljoprivredu i prehrambeni sustav, uključuje nekoliko ciljeva koje bi trebalo ispuniti do 2030. godine: smanjenje uporabe i rizika od pesticida za 50 posto, smanjenje uporabe gnojiva za najmanje 20 posto, smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 posto te za prakticiranje ekološke poljoprivrede na 25 posto poljoprivrednih zemljišta.
Nova strategija za bioraznolikost, koja je tijesno povezana sa strategijom "od polja do stola", bavi se glavnim uzrocima gubitka bioraznolikosti, kao što su neodrživo korištenje zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje i invazivne strane vrste.
U toj se strategiji predlaže da se do 2030. godine najmanje 30 posto europskog mora i kopna pretvori u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja i vraćanje obilježja krajobraza velike raznolikosti na najmanje 10 posto poljoprivrednih zemljišta.
"Ove će dvije strategije, kao ključni dijelovi europskog zelenog plana, podupirati i gospodarski oporavak. U kontekstu pandemije koronavirusa njihov je cilj ojačati otpornost naših društava na buduće pandemije i prijetnje kao što su posljedice klimatskih promjena, šumski požari, nesigurnost opskrbe hranom ili izbijanje bolesti, među ostalim podupiranjem održivijih praksi u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi te rješavanjem pitanja zaštite divlje faune i flore i nezakonite trgovine divljim vrstama", navodi Komisija.
Klorpirifos (Chlorphyrifos), za koji je utvrđeno da uzorkuje oštećenje mozga kod djece i druge zdravstvene probleme, napokon se povlači u potpunosti s tržišta EU.
Prema uredbi o zabrani Europske komisije sve članice su 16. siječnja bile obvezne oduzeti odobrenje sredstvima za zaštitu bila koja sadrže klorpirifos s rokom zabrinjavanja zaliha do 16. travnja. Ministarstvo poljoprivrede ukinulo je njihovu registraciju na našem teritoriju i dopustilo je da se zalihe distribuiraju do 16. ožujka 2020. godine, a primjenjuju do 16. travnja 2020. godine. Pritom, 16.veljače zabranjen je uvoz voća i povrća u EU i iz trećih zemalja u kojima se nalazi kemikalija.
Radi se o pesticidu koji se u Hrvatskoj kao i u nekim drugim zemljama legalno upotrebljavao od 2006. godine i postao jedna od najiskorištenijih kemikalija za zaštitu usjeva, voća i povrća. Točnije, klorpirifos je od 2006. godine zabranjen za tretiranje voća i povrća u većini zemalja EU, osim u Švedskoj, Finskoj, Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Sloveniji i Hrvatskoj.
Istraživanja i epidemiološki dokazi o njegovom negativnom utjecaju na ljudsko zdravlje posljednjih su se godina nizala jedno na drugo. Zaključak je tih studija bio kako postoji dokaz da izloženost klorpirifosu može utjecati na neurološki razvoj, pa i oštetiti još nerođeno dijete. Tako su ga povezivali s poremećajima u razvoju mozga, poremećajima pažnje (hiperaktivnosti) i hormonskog sustava kod djece, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije. Naravno, veliki farmaceutski lobiji i kompanije opovrgavali su slične studije.
Jedina organizacija koja može imati utjecaj na političke odluke, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), procijenila je rizik pesticida na zdravlje ljudi u kolovozu. Nakon što je izrazila moguće ''genotoksične i neurološke učinke tijekom razvoja'', njihova procjena je prihvaćena kao odluka da se klorpirifos zabrani na razini EU.
Prema navodima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je registrirano ''9 sredstava za zaštitu bilja na osnovnih ovih aktivnih tvari: 7 na osnovi klorpirifosa i 2 na osnovi klorpirifos-metila.
Sredstva su se koristila kao zemljišni insekticidi ili folijarno za suzbijanje velikog broja štetnika (insekata i grinja) na raznim kulturama (pšenici, ječmu, raž, pšenoraž, zob, uljana repica, krumpir, mandarini, rajčica, vinova loza, mandarina, klementina, kivi, …) kao i za tretiranje skladišnih štetnika u praznim skladištima i silosima, naveli su.
''Neodobrenje aktivnih tvari klorpirifos i klorpirifos-metil za poljoprivredne proizvođače u RH znači gubitak, međutim poljoprivrednici će morati prihvatiti novonastalu situaciju jer je zabrana vezana uz zaštitu zdravlja ljudi i okoliša'', poručuju iz ministarstva.
Dok prođe dopušteno razdoblje za potrošnju zaliha, ti se otrovi i dalje nalaze na popisu registriranih sredstava za zaštitu bilja. Prema podacima Fitosanitarnog informacijskog sustava u RH, se od 2013. godine trošilo između 24 i 29,6 tisuća kilograma klorpirifosa. Te između 0,8 kh (2016. nije korišten) i 1,6 tisuća kg klorpirifos metila.
U Hrvatskoj klorpirifos uvoze predstavništva ili tvrtke Agro-vil, Chromos-Agro, Pinova, Herbos… Naši ga poljoprivrednici rabe najviše za zaštitu voćnjaka, šećerne repe, uljane repice, duhana, kukuruza i pšenice. Postojali su navodi da se on koristio i u pretjeranim količinama pa su se ostaci tih insekticida iznad dopuštenih granica nekoliko puta našli na nekim proizvodima na tržištu. Tako je primjerice 2016. na jabukama delišes, proizvedenim u Moslavini od proizvođača Fragrarie i prodavanim u trgovačkim lancima Bille, sanitana inspekcija otkrila količinu klorpirifosa od 0,065 mg/kg dok zakonski prisustvo pesticida na hrani može iznostiti 0,01 mg/kg.
Da se političkim i zdravstvenim zabranama može utjecati na tržište dokazuje i činjenica da je jedan od najvećih svjetskih proizvođača klorpirifosa, korporacija Croteva formirana spajanjem Dow Chemical i DuPont, 9. veljače najavila da će prestati proizvoditi kemikaliju do kraja 2020. godine zbog pada u prodaji. Dok im je u 90.-ima prodaja cvjetala, sada je ispod 20%. Trumpova administracija još nije zabranila proizvod zakonski, štoviše poništila je regulatorne planove za zabranu insekticida i odbacila znanstvene zaključke američkih vladinih stručnjaka o štetnosti.
Pesticidi su postali neizostavan alat moderne poljoprivrede, ali tako su postali i neizostavan dio onoga što stavljamo na tanjur. Pojavili su se kao jamstvo za dobar urod i veći prinos, izgovor za borbu protiv gladi u svijetu. Ali, sve je više dokaza koliko je njihova masovna uporaba uzrokovala narušavanje bioraznolikosti, izumiranje kukaca, onečišćenje tla pa i ono suprotno zbog čega su napravljeni – neplodnost zemlje. U EU trenutno traje borba za zabranu ''kralja pesticida'' glifosata, a njen ishod ćemo vidjeti uskoro. Dozvola za njegovu uporabu ističe 15. prosinca 2022., a politička je odluka hoće li se uporaba produžiti.
Hrvatska se trenutno izjasnila da neće zabraniti kontroverzni pesticid, iako su određene države poput Austrije i Francuske krenule u njegovu zabranu na nacionalnoj razini i prije odluke na razini EU.
Congratulations to everyone who took action to ban chlorpyrifos in Europe Union,
Zeljko Serdar, CCRES
As the European Union moves to phase out 22 toxic pesticides, a new study raises the question of what will happen to crops without them. In the United States, growers rely on many pesticides that other countries have banned.
ReplyDeleteMany farm groups in the U.S. argue that there are no acceptable alternatives to these pesticides – that without them, crop yields would drop. But when it comes to one major crop – soybeans – one controversial pesticide class known as neonicotinoids may actually do nothing to help soy crops, according to a new federal study.
“There are no clear or consistent economic benefits of neonicotinoid seed treatments,” the U.S. Environmental Protection Agency study says. Previous studies have shown that in most cases, there isn’t a difference in yield between soybean seeds treated with these pesticides and soybean seeds that didn’t receive any insect control.
In many cases, Europe is far ahead of the United States when it comes to banning certain pesticides. Here are five pesticides allowed in the U.S. but prohibited elsewhere:
1. Neonicotinoids, or “neonics,” are the main suspect in the mysterious mass disappearance of entire bee colonies and work as nerve agents on the bees. In 2013, the European Union voted to ban three of the most common: imidacloprid, clothianidin and thiamethoxam. Those pesticides, and others in the neonic class, are still used widely in the United States, to much controversy. Despite a 2013 lawsuit from a coalition of activists and beekeepers, the EPA has said it will continue to review evidence of neonics’ effects on bees until 2018.
ReplyDelete2. Paraquat, a pesticide linked to Parkinson’s disease, is banned in China and the European Union but not the U.S. It’s highly toxic and kills weeds on contact. A 2009 UCLA study found that a person exposed to paraquat and two other pesticides is three times as likely to develop Parkinson’s disease. Paraquat also can cause kidney damage and difficulty breathing. The EU voted to ban paraquat in 2007, and China approved a ban in 2012. Paraquat is famous for two things: the Drug Enforcement Administration’s spraying of Mexican marijuana fields in the 1970s, and being a leading agent of suicide in Asia and other areas.
3. A volatile and toxic pesticide called 1,3-D (short for 1,3-Dichloropropene) is one of the most heavily used pesticides in California. Also known as Telone, the chemical is actually a gas, or a fumigant in pesticide speak. Growers inject it into the ground to sterilize the soil before planting. But the gas evaporates easily; sometimes, it escapes from beneath its tarp and travels into nearby communities, where it poses a cancer risk to residents. The EU began phasing it out in 2007 because of its risk to humans and animals. There aren’t national numbers for the U.S., but in California, the use of 1,3-D is on the rise.
4. Glyphosate, the active ingredient in Monsanto’s Roundup, will soon to be banned in the Netherlands. Brazil is considering a ban. Ontario, Canada, banned it for home use as a “cosmetic” pesticide (chemicals that keep your yard looking nice). This year, Sri Lanka banned it. Scientists suspect it may be the culprit in widespread kidney disease among agricultural workers in Sri Lanka, India and Central America. It’s the best-selling herbicide in the world, according to the Ag Journal. And it was the most heavily used pesticide in the U.S. in 2007, according to the most recent numbers available from the EPA.
5. A popular herbicide called atrazine is the pesticide most commonly found in American drinking water. The European Union banned it in 2004 but the EPA re-evaluated and OK’d atrazine use in 2009. While it breaks down quickly in soil, it tends to hang around in water. Almost 90 percent of drinking water in the U.S. has atrazine in it, according to an analysis of U.S. Department of Agriculture data by the Pesticide Action Network. The weed killer messes with hormones, affects the immune system and is linked to birth defects. A New York Times investigation in 2009 found that levels of atrazine in some communities’ drinking water have spiked, sometimes for longer than a month. Residents were not told, mainly because local water authorities didn’t know about the pesticide. Forty-three water authorities that did know sued atrazine’s manufacturer, Syngenta.