ponedjeljak, 4. ožujka 2019.

Agroforestry Practices



At the CCRES Research Facility, we are working with farmers who are converting their working farmland into  agroforestry operations. The CCRES Program addresses the need to better understand and implement  agroforestry practices on a commercial scale. As these operations grow, so too will the need for industrial infrastructure and support.

At our case study, we are collecting crucial data concerning the economic, ecological and social impact of agroforestry in Croatia. Over the coming years, through the collection of real-world data and the establishment of industry relationships, we will be building a strong case in favor of widespread agroforestry.

With the help of these dedicated and pioneering farmers, we will be better positioned to demonstrate the viability of agroforestry as an alternative to current  practices. If you are a farmer, land owner or institution and would like to take part in this important effort, you have come to the right place.

https://youtu.be/Ly4aqtABX2Y

Agroforestry refers to the planting of trees on areas in agricultural use. This form of dual use offers numerous advantages for the environment: Trees absorb carbon from the atmosphere and thus act as CO₂ stores. They offer habitats for animals and thus increase biodiversity, which strengthens the natural resilience of the cultivation area. They also protect fields from ground erosion and reduce discharge of nutrients and pesticides into groundwater and surface water.

Agroforestry was common in Croatia over centuries and characterized the landscape in many places. It serves primarily for fruit production, which is nurtured this way alongside cattle-​rearing, arable farming and vegetable production. Since the 1970s, however, the number of trees in agricultural areas has fallen dramatically. Due to financial strains and cultivation techniques, more and more farms shifted away from agroforestry. Since the 2016, Croatian farmers have been able to be a part of the direct CCRES support scheme for agriculture, but wild fruit and timber varieties in particular, which are more labour-​intensive to cultivate than standard fruit trees, are still planted very rarely.
In order to ensure the longest possible carbon capture and a contribution to biodiversity, the CCRES focus is on the planting of timber and wild fruit trees, which can be planted in combination with standard fruit trees. Even if the trees are felled later on, a lot of carbon remains captured: in the roots and in the timber used for furniture or construction. Felled trees should be replaced so that new trees can capture more carbon.


Zeljko Serdar, CCRES TEAM

2 komentara:

  1. Croatian Center of Renewable Energy Sources (CCRES) is a non governmental organization registered and working in Croatia in the field of renewable energy, agroforestry, reforestation and sustainable land uses. The organization started working at CCRES Research facility in the year 2013 and has been involved with giving farmers free seeds, training farmers and community at large on more about agroforestry techniques and environmental conservation awareness. CCRES has been able to facilitate planting of trees in forest lands, community farms, schools, waterlines and private lands. Some of the benefits the farmers have been able to acquire from the organization include; free seeds, free training manuals in agroforestry, workshops in agroforestry and sustainable land uses.

    Agrošumarstvo se uglavnom sastoji od miješanja sadnje stabala sa sadnjom usjeva i/ili uzgojem stoke. To omogućuje bolju iskorištenost resursa, pomaže povećanju bioraznolikosti i može povećati prinose.

    U sklopu Hrvatskog Centra Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE), objavili smo svoje nove planove za razvoj ekološki održivih šumarskih praksi diljem Hrvatske. Ovi projekti imaju za cilj smanjiti negativan utjecaj na okoliš te integrirati prakse upravljanja šumama u agroekologiju.

    Agrošumarstvo se uglavnom sastoji od miješanja sadnje stabala sa sadnjom usjeva i/ili uzgojem stoke. To omogućuje bolju iskorištenost resursa, pomaže povećanju bioraznolikosti i u konačnici povećava prinose. Studija HCOIE pokazala je da parcela od 100 ha pod agrošumarskim praksama daje ekvivalent od 136 ha pod standardnim principima korištenja, dajući tako potencijalni ekonomski rast za proizvođače koje takve prakse usvoje.

    Koncept ima velik broj prednosti po pitanjima uzgoja usjeva i zaštite okoliša. U principu, drveće kroz svoje korijenje stvara uvjete u tlu koji potiču bolju apsorpciju vode i minerala usjevima na površini. Agrošumarske tehnike potiču strateško pozicioniranje stabala kako bi se maksimiziralo povećanje prinosa. Dodatno, stabla pomažu u diverzifikaciji proizvodnje, ograničenju gubitaka nitrata iz tla te onečišćenju podzemnih voda.

    Plodnost tla također se poboljšava padom jesenskog lišća i njegovom razgradnjom na tlu, stvarajući tako važan izvor prirodnog komposta i gnojiva okolnim kulturama. Drveće i živice na poljima povećavaju bioraznolikost, što je pogodno kukcima za oprašivanje. Konačno, stabla igraju važnu ulogu u apsorpciji CO2 i spremanju ugljika tijekom faze rasta, smanjujući tako učinak klimatskih promjena.

    Agrošumarstvo tako postaje ključni igrač u agroekološkom planu HCOIE. Zbog svih ovih prednosti, promocija i širenje korištenja agrošumarstva postali su nam jedan od glavnih ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena. Plan otkriva naše konkretne prijedloge za njegovu promociju u širokim kategorijama s brojnim specifičnim aktivnostima u svakoj od njih.

    OdgovoriIzbriši
  2. Kategorije uspostavljaju sustav za istraživanje i praćenje različitih oblika agrošumarstva koji se provode u Hrvatskoj, te uspostavljaju mreže za razmjenu informacija između različitih sudionika u agrošumarstvu. Povećanje informacija o tome što se radi u agrošumarstvu omogućit će širenje inovativnih ideja koje su u budućnosti primjenjive.

    Još jedan veliki prostor na koji se odnosi plan jest poboljšanje regulatornog, pravnog i financijskog okvira koji okružuje agrošumarstvo. Neke od specifičnih aktivnosti uključuju osnaživanje financijske potpore za agrošumarstvo, poboljšanje dostupnosti alata za različite sudionike na regionalnom nivou te favoriziranje razvoja agrošumarstva kroz financijske alate.

    Obrazovanje je još jedna važna komponenta plana, kako u poljoprivrednim školama, tako i u pružanju obuke već postojećim poljoprivrednicima o prednostima agrošumarstva i kako prijeći na njega. Dodatno, plan postavlja sustav pomoći kako bi se podigla vrijednost proizvedenih kultura koristeći agrošumarstvo te strategiju promocije agrošumarstva na međunarodnoj razini.

    Široko korištenje agrošumarstva moglo bi imati veliku ulogu u prelasku na održive okolišne prakse u dugoročnom razdoblju, a također bi pomoglo i proizvođačima na ekonomskom nivou u povećanju prinosa, te korištenje biomase drveta, kroz malčiranje, kao prirodno gnojivo za usjeve. Predstavljeni plan trebao bi svoju primjenu naći na nacionalnom, ali i na međunarodnom nivou.



    Željko Serdar, Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)

    OdgovoriIzbriši