Povlašteni proizvođač

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske kao razvojnu smjernicu navodi smanjenje uporabe električne energije za toplinske potrebe te, između ostalog, postavlja cilj od 0,225 m2 sunčevih toplinskih kolektora po stanovniku u 2020. godini. U svrhu poticanja razvoja i korištenja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, izađeni su programi sufinanciranja nabave takvih sustava od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinovitost te sustav poticanja proizvodnje električne energije putem povlaštenih otkupnih cijena (tzv. „feed in“ tarifni sustav). 

Povlašteni proizvođač

Povlašteni proizvođač je energetski subjekt koji u pojedinačnom proizvodnom objektu istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju, koristi otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen sa zaštitom okoliša.

HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE:

• sklapa ugovore o otkupu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije s povlaštenim proizvođačima koji imaju pravo na poticajnu cijenu,
• sklapa ugovore sa svim opskrbljivačima radi provođenja uredbe o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije koju su proizveli povlašteni proizvođači s pravom na poticajnu cijenu,
• prikuplja sredstva s naslova naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od opskrbljivača,
• prikuplja sredstva s naslova prodaje električne energije proizvedene u postrojenjima obnovljivih izvora energije i kogeneracije
• obračunava i raspodjeljuje poticajnu cijenu na povlaštene proizvođače temeljem sklopljenih ugovora.

Sredstva naknade za poticanje i sredstva prodaje električne energije koriste se za isplatu poticajne cijene koju HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. plaća povlaštenim proizvođačima za isporučenu električnu energiju sukladno tarifnim sustavima koje je donijela Vlada Republike Hrvatske:

• Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
  ("Narodne novine", br. 33/2007);
• Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
  ("Narodne novine", br. 63/2012,121/2012 i 144/2012);
• Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
  ("Narodne novine", br. 133/2013, 151/2013, 20/2014, 107/2014 i 100/2015).

Povlašteni proizvođač, može steći pravo na poticajnu cijenu iz tarifnog sustava temeljem kojeg je sklopio ugovor o otkupu električne energije s HRVATSKIM OPERATOROM TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o.

 

Sukladno odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije („Narodne novine“, br. 100/2015) povlašteni proizvođači su mogli podnijeti zahtjev za sklapanje ugovora o otkupu temeljem Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 133/2013, 151/2013, 20/2014, 107/2014 i 100/2015) do uključivo 31.12.2015.

Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 100/2015) je stupio na snagu 01.01.2016. čijim podzakonskim aktima (Pravilnik o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije ) će biti propisane nove administrativne procedure za sklapanje ugovora o otkupu u novim modelima sustava poticanja.

 

Hrvatski operator prijenosnog sustava i HEP-Operator distribucijskog sustava dužni su od povlaštenog proizvođača preuzeti njegovu ukupno proizvedenu električnu energiju, dok je svaki opskrbljivač dužan, prema propisanim uvjetima, preuzeti minimalni udjel električne energije koju su proizveli povlašteni proizvođači u sustavu poticanja.

Status povlaštenog proizvođača električne energije stječe se rješenjem Hrvatske energetske regulatorne agencije, u skladu s uvjetima koje Pravilnikom o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije propisuje ministar gospodarstva.

STJECANJE STATUSA PP-A ZA JEDNOSTAVNE GRAĐEVINE

 U svrhu sagledavaja mogućnosti priključka postrojenja integrirane sunčane elektrane - jednostavne građevine (sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima) na distribucijsku elektroenergetsku mrežu, nositelj projekta treba od operatora distribucijskog sustava (u daljnjem tekstu: HEP-ODS) zatražiti izdavanje Prethodne elektroenergetske suglasnosti (u daljnjem tekstu: PEES-a) (uz zahtjev potrebno je priložiti Idejni projekt i dokaz o pravu gradnje). Uz Idejni projekt potrebno je dostaviti i izjavu ovlaštenog projektanta da je postrojenje jednostavna građevina.

Zahtjevom za izdavanjem PEES-a nositelj projekta započinje postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođača. HEP-ODS izdaje nositelju projekta uz PEES i Ugovor o priključenju za integriranu sunčanu elektranu.

Nositelj projekta predaje zahtjev za sklapanje Ugovora o otkupu električne energije HROTE-u, HROTE dostavlja nositelju projekta na potpis Ugovor o otkupu električne energije. Ugovor o otkupu se sklapa na određeno vrijeme od 14 godina i za vrijeme njegovog trajanja HROTE će otkupljivati proizvedenu električnu energiju iz postrojenja po poticajnoj cijeni.

Izgradnju postrojenja treba obaviti ovlašteni instalater sukladno uvjetima iz Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije i Pravilnika o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije - fotonaponskih sustav. Paralelno s izgradnjom postrojenja, HEP-ODS gradi priključak postrojenja na elektroenergetsku mrežu.

Nositelj projekta predaje HEP-ODS-u zahtjev za izdavanje Elektroenergetske suglasnosti (u daljnjem tekstu:EES) i za priključenje, Ugovor o otkupu električne energije te ostalu potrebnu dokumentaciju (glavni projekt, dokaz o uplati troškova, tipski plan i program ispitivanja u pokusnom radu, izjavu izvođača o preuzimanju odgovornosti tijekom pokusnog rada, potvrdu o uporabljivosti izvedene električne instalacije, izjavu u završnom pregledu i ispitivanju električne instalacije). Na temelju predane dokumentacije, HEP-ODS izdaje EES i sklapa s nositeljem projekta Ugovor o korištenju mreže. Nositelj projekta dužan je sklopiti i Ugovor o opskrbi s opskrbljivačem električne energije.

Prije trajnog priključenja postrojenja na mrežu, nositelj projekta je dužan u pokusnom radu dokazati da elektrana ispunjava tražene uvjete za paralelni pogon s distribucijskom mrežom (pokusni rad vodi voditelj ispitivanja uz nadzor predstavnika HEP-ODS-a). Voditelj ispitivanja dostavlja HEP-ODS-u konačno izvješće, na temelju kojeg HEP-ODS izdaje Dozvolu za trajni pogon elektrane s distribucijskom mrežom, čime se stječe pravo na trajno priključenje elektrane na mrežu.

Ulazak postrojenja u sustav poticanja i isplata poticajne cijene temeljem sklopljenog Ugovora

o otkupu počinje nakon izdavanja Dozvole za trajni pogon elektrane s distribucijskom mrežom.

Za kraj jedna dobra vijest;

Nakon dvogodišnjeg zastoja u poticajima za električne automobile, od 2018. će se oni opet isplaćivati njihovim kupcima.

Najavio je to Ljubomir Majdandžić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na konferenciji “Utjecaj tehnologije na razvoj mobilnosti” koju je u Zagrebu organizirala”Američka gospodarska komora u Hrvatskoj(AmCham). Naime, tijekom 2014. i 2015. subvencionirana je s 50 milijuna kuna kupnja ukupno 1428 električnih vozila na našem tržištu.

Dodatnih 30-ak milijuna je uloženo je u infrastrukturu. Iako još nisu poznati detalji novog natječaja, Majdandžić očekuje da će se raditi o 85 milijuna kuna. Nagađa se da će biti postroženi i uvjeti tako da se subvencije više neće moći dobiti za hibridna vozila, koja voze na benzin i struju, a kakvih je i većina kupljena u prethodnom natječaju, već isključivo ona na električni pogon.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske (CVH), krajem prošle godine u našoj zemlji je bilo registrirano 1843 automobila na hibridni pogon te 224 na električni. Bilo je i 445 električnih mopeda i bicikala. Na AmChamovom skupu je istaknuto da su električni automobili budućnost, no da u mnogim zemljama, kao što je i Hrvatska, postoji još niz prepreka koje sprečavaju njihovu veću popularnost među kupcima.

U Hrvatskoj je velik problem što se ovo pitanje  provlači kroz četiri resora: promet, energetiku, zaštitu okoliša te turizam. Osim toga, mreža brzih punionica je ključan infrastrukturni problem. I dok većina hrvatskih gradova, a sve više i općina, ima punionice, na autocestama one gotovo ne postoje. Upozoreno je i na neodrživost postojećeg sustava besplatnih punioca, kojih je trenutno 201, a planirano je 345, te koje će se morati, prije ili kasnije komercijalizirati. U HT-u, primjerice, i tim od 20-ak stručnjaka već radi na budućoj komercijalizaciji.

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Enegije (HCOIE)