Dolazi nam puno upita pa da pojasnimo za koga je OBAVEZAN Energetski Certifikat.
Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m2, a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m2 te svaka druga zgrada koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje u leasing ili u zakup, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi ili prodaje.
Vrste zgrada u cjelini ili samostalnih uporabnih cjelina zgrada za koje se izdaje energetski certifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele se na:
A. stambene zgrade:
s jednim stanom i stambene zgrade u nizu s jednim stanom za koje se izrađuje jedan energetski certifikat,
sa dva i više stana i zgrade za stanovanje zajednica (npr.: domovi umirovljenika, đački, studentski, radnički odnosno dječji domovi, zatvori, vojarne i slično) za koje se u pravilu izrađuje jedan zajednički certifikat, a može se izraditi i zasebni energetski certifikat.
B.1. nestambene zgrade:
uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene,
školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove,
bolnice i ostale zgrade namijenjene zdravstveno-socijalnoj i rehabilitacijskoj svrsi,
hoteli i restorani i slične zgrade za kratkotrajni boravak (uključivo apartmani),
sportske građevine,
zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri, zgrade s dućanima),
druge nestambene zgrade koje se griju na temperaturu +18°C ili višu (npr.: zgrade za promet i komunikacije, terminali, postaje, zgrade za promet, pošte, telekomunikacijske zgrade, zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice, i sl.),
B.2. ostale nestambene zgrade u kojima se koristi energija radi ostvarivanja određenih uvjeta kondicioniranja.
Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s tim da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.
Izdavanje energetskog certifikata nije potrebno za:
nove zgrade, postojeće zgrade i samostalne uporabne cjeline zgrade u novim ili postojećim zgradama koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili daju u zakup i koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2;
zgrade koje imaju predviđeni vijek uporabe ograničen na dvije godine i manje;
privremene zgrade izgrađene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilišta;
radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom namjenom, moraju držati otvorenima više od polovice radnog vremena ako nemaju ugrađene zračne zavjese;
jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom;
postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili se pravo vlasništva prenosi u stečajnom postupku u slučaju prisilne prodaje ili ovrhe;
postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji;
zgrade koje se ne griju ili se griju na temperaturu do +12 °C osim hladnjača.
U nastavku Vam donosimo:
IZVADAK IZ REGISTRA OSOBA OVLAŠTENIH ZA ENERGETSKE PREGLEDE I ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA
http://www.mgipu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htm
Nadamo se da smo bili od pomoći svima kojima je energetski certifikat potreban,
Željko Serdar, Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)
Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević donio je odluku o upućivanju u proceduru izmjene Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju ("Narodne novine", br. 48/14, 150/14 i 133/15) kojom se briše odredba članka 6. stavka 2. tog Pravilnika koja obvezuje pružatelje ugostiteljskih usluga smještaja u stanovima, apartmanima i kućama za odmor na pribavljanje energetskog certifikata.
ReplyDeleteOdluka je donijeta jer je razvidno da trenutno Pravilnikom propisana obveza ne proizlazi iz Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.) a niti je ista propisana Zakonom o gradnji (NN 153/13).
Naime, svrha i cilj obveze propisane navedenom Direktivom je upoznavanje potencijalnog kupca, odnosno budućeg vlasnika, najmoprimca, zakupnika, i primatelja leasinga s potrošnjom energije tjtroškovima za energiju koje će snositi uporabom određene kupljene, odnosno uzete u najam, zakup ili leasing zgrade ili njezina posebnog dijela. U slučaju pružanja ugostiteljskih usluga smještaja gostima u stanovima, apartmanima i kućama za odmor troškovi za energiju uračunati su u cijenu noćenja "paušalno" tj. bez obzira na potrošnju energije. Nadalje, zajednički stav dvaju ministarstava je da se pružanje ugostiteljskih usluga smještaja gostima u stanovima, apartmanima i kućama za odmor ne može smatrati iznajmljivanjem, davanjem u zakup niti davanjem u leasing, već se radi o pružanju usluge smještaja.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u suradnji s Ministarstvom turizma i dalje će poticati i taj dio turističkog sektora na izradu energetskih certifikata jer je briga o zaštiti okoliša, koja se između ostaloga iskazuje odgovornom potrošnjom energije, jedan od koraka prema unapređenju standarda u hrvatskom turizmu i hrvatskom graditeljstvu uopće, a ta su nam pitanja od zajedničkog interesa.
"Iznajmljivači koji su izradili energetski certifikat s tim su dokumentom dobili mogućnost prijave za sredstva iz fondova Europske unije namijenjena poboljšanju energetskih svojstava zgrada a kroz programe poticaja energetske učinkovitosti omogućeno je i sufinanciranje sredstva uloženih u izradu energetskog certifikata. Važno je napomenuti da energetski certifikat vrijedi 10 godina što ostavlja dovoljno prostora za planiranje prijave za bespovratna poticajna sredstva.", stoji u priopćenju.
"Posebno naglašavamo da je cilj i jednog i drugog ministarstva da energetski certifikati koji će se izdavati turističkom sektoru, i svim drugim naručiteljima, budu kvalitetni i na najvišoj profesionalnoj razini. Stoga je jedan od prioriteta Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja aktivna suradnja s ovlaštenim osoba za energetske preglede i energetsko certificiranje i nadzor kvalitete rada kako bi se hrvatske ovlaštene osobe nametnule i uspješno svoje usluge nudile na tržištu Europske unije kao i u zemljama u našem neposrednom okruženju.", navodi se u priopćenju.