Sudanska trava je jednogodišnja jara krmna kultura koja spada u obitelj trava Poaceae (rod Sorghum). Biljka je toplog i suhog klimata koja potječe iz Sudana po čemu je i dobila naziv. Stabljika je uspravna i može dostići visinu do 2 metra. Dobro busa iz prizemnog čvora busanja, dok iz pazušca listova prizemnih članaka može formirati sekundarne izboje. Zbog toga se nakon otkosa brzo regenerira i u vegetaciji može dati dva do četiri otkosa.
Bogata je lišćem na kojem se stvara zaštitni sloj koji sprečava isparavanje vode. Korijenov sustav je žiličast, jako razgranat i dug, zbog čega je biljka otporna na sušu i polijeganje. Važno je spomenuti da sudanska trava ne stvara rizome nego se razmnožava samo sjemenom. Za svoj rast treba visoke temperature, pri nicanju od 8-10 ˚C, a za porast 25 ˚C i više, dok pri temperaturama nižim od 10 ˚C prestaje rasti. Mrazevi je unište i nema mogućnosti prezimljavanja. Osjetljiva je na kisela tla s niskim pH. Otporna je na bolesti i štetnike, pogotovo na žičnjake. Količina glikozida durina, koja može izazvati probavne smetnje kod životinja, smanjena je križanjem pa je u biljci iznad 80 cm gotovo i nema.
 |
| Sudanska trava / Željko Serdar |
Sudanska trava daje izrazito visoke prinose zelene mase i visoku energetsku vrijednost suhe tvari. Odlikuje se visokom probavljivošću, a zbog sočnosti ju stoka rado jede. Zbog svoje otpornosti na sušu konkurira ostalim krmnim kulturama čiji se porast smanjuje tokom ljeta.
Sudanska trava se može uzgajati kao glavni, naknadni i postrni usjev. Treba izbjegavati uzgoj u monokulturi, jer zbog visokog prinosa iscrpljuje tlo. Kao predusjev dobre su kupusnjače, leguminoze i žitarice. Osnovna obrada tla ovisi o predkulturi, ali i o načinu uzgaja. Osnovno oranje obavlja se u jesen na dubini od 25-30 cm. Dopunska obrada vrši se pred samu sjetvu, uz pripremu tla do mrvičaste strukture sa tvrđom posteljicom, što se postiže upotrebom sjetvo spremača.
Za postizanje visokih prinosa potrebno je napraviti analizu tla i plan gnojidbe. Prema potrebama biljke ovisno o tlu, treba unijeti mineralna gnojiva u količini od 120-150 kg/ha dušika, 80-100 kg/ha fosfora te 120-160 kg/ha kalija. Potrebno je 1/2 fosfora i kalija dodati prije oranja a ostatak u dopunskoj obradi uz predsjetvenu pripremu s 1/3 dušika. Preostalu količinu dušika rasporedimo za prihranu kada biljka ima 5-6 listova i nakon svakog otkosa. Gnojidba sudanske trave, osim mineralnih gnojiva, može se obaviti i organskim gnojem. U osnovnoj obradi može se zaorati 20-30t/ha zrelog stajskog gnoja, a prihranu izvršiti sa razrijeđenom gnojnicom u omjeru 1:2 ili 1:3. Prva prihrana gnojnicom se obavlja poslije sjetve uz unošenje u tlo, u količini od 15 000-20 000 l/ha. Druga prihrana se može obaviti kada biljka dosegne visinu do pola metra. Od prihrane do ponovne košnje ili napasivanja treba proći barem mjesec dana.
Sudanska trava je osjetljiva na kasne proljetne mrazeve, pa je sjetvu najbolje obaviti u vrijeme nicanja kukuruza, početkom svibnja pa sve do kolovoza kao postrna sjetva, ovisno o predkulturi. Sije se žitnim sijačicama na razmaku od 12 do 25 cm ako je koristimo za košnju ili ispašu, uz upotrebu sjemena od 25-30 kg/ha. Sjetva za silažu obavlja se na razmak od 60-70 cm, zbog korištenja mehanizacije za spremanje silaže, uz upotrebu sjemena od 15 kg/ha. Dubina sjetve ovisi o tipu tla i iznosi od 2- 3 cm uz obavezno valjanje tla. Zaštita od korova uglavnom se obavlja mehanički međurednom obradom zbog slabog početnog porasta. Za sjetvu se mogu koristiti sorte koje se nalaze na EU sortnoj listi.
Košnja sudanske trave može započeti kada biljka dostigne visinu od 60-70 cm pa sve do formiranja metlice. Bitno je da se pokosi na visinu reza od 10-15 cm do faze metličanja, kako bi se regenerirala za drugi otkos. Za rast od nicanja do prvog otkosa biljci je potrebno oko 50 dana, a za svaki naredni otkos oko 40-tak dana. U vegetaciji se može ostvariti od 2-4 otkosa uz prinos od 80-100 t/ha zelene mase ili od 12-18 t/ha sijena. Hranjiva vrijednost zelene mase u suhoj tvari iznosi oko 10-12 % sirovih proteina, 3,6 % sirovih masti, 20-24 % sirovih vlakana i 49 % nedušičnih ekstraktivnih tvari.
Za spremanje sjenaže sudanska trava se kosi kada dostigne visinu 90-100 cm. Pokošena masa treba provenuti na 55-60 % vlage i nakon sječkanja se sprema u bale. Siliranje se vrši u fazi metličanja kada biljka dostigne visinu 120–130 cm uz prinos mase oko 80 t/ha.
Sudanska trava se najčešće koristi za zelenu krmu ili kao sjenaža i silaža za ishranu stoke, ali u posljednje vrijeme sve više i za proizvodnju bioplina i biodizela. Kod uzgoja sudanske trave za proizvodnju bioplina ostvaruju se veći prinosi biomase nego kod uzgoja silažnog kukuruza, a energetski potencijal za proizvodnju je isti. Prinos biomase 1 ha kukuruzne silaže odgovara prinosu biomase sudanske trave sa 0.6 ha površine.
 |
| Sudanska trava / Željko Serdar |
Ako se sije kao naknadni usjev nakon skidanja predusjeva izvodi se plitka obrada tla i predsjetvena priprema tla. Sudanska trava ima izrazito velike potrebe za dušikom koji se dodaje u količini od 120-150 kg/ha, fosfora 80-100 kg/ha, a kalija 120-160 kg/ha. Polovicu fosfornih i kalijevih gnojiva treba dodati prije oranja, a drugu polovicu u dopunskoj obradi tla. Do 1/3 dušika treba unijeti sa predsjetvenom obradom tla, a preostale količina 30-40 kg/ha dušika dodaje se u prihrani kada sudanska trava ima 6 do 10 listova te poslije svake košnje treba obaviti prihranu sudanske trave sa 30- 40 kg/ha dušika (100- 150 kg/ha KAN-a). Od prihrane do uporabe (košnje ili napasivanja) treba proći najmanje oko 20 dana. Pri gnojidbi sudanske trave dušikom treba biti oprezan, s obzirom na to da sudanska trava sadrži glukozid durin, a kao međuprodukt njegove razgradnje nastaje HCN (cijanovodik), koji je otrovan za domaće životinje.
 |
| Sudanska trava / Željko Serdar |
Sudanska se trava ne bi smjela koristiti za ispašu dok biljke ne dostignu visinu od 50 cm, kada je i prinos znatno viši. Sije se od kraja travnja do srpnja kao postrni usjev. Najčešće se uzgaja kao naknadni ili postrni usjev. Za proizvodnju mase za silažu može se uzgajati kao glavni usjev ili kao naknadni usjev poslije iskorištavanja ozimih krmnih usjeva (grašak, grahorice, krmna repica i ogrštica). Često se sije u više rokova sjetve kako bi mogla kontinuirano pristizati za stočnu hranu u krmnom slijedu. Sije se na razmak između redova 15-20 cm za zelenu krmu, sijeno i napasivanje, a za proizvodnju silaže na međuredni razmak od 70 cm, kao kukuruz, zbog korištenja silažnog kombajna. Dubina sjetve sudanske trave je 3-4 cm. Norma sjetve iznosi 25-30 kg/ha. Samo se u postrnoj sjetvi mora upotrijebiti veća količina sjemena 30-40 kg/ ha. Poslije sjetve u postrnom roku tlo bi trebalo obavezno povaljati. Zbog sporog početnog porasta, sudansku travu treba zaštititi od korova herbicidima koji se upotrebljavaju za zaštitu kukuruza (Radazin, Gesaprim i sl.), ali ne onim herbicidima koji suzbijaju divlji sirak u kukuruzu.
 |
| Sudanska trava / Željko Serdar |
Korištenje sudanske trave
Košnju sudanske trave za zelenu krmu najbolje je obaviti do početka izbijanja cvata metlice, kad se sudanska trava izvrsno regenerira iz čvora busanja i prizemnih izdanaka i daje još jedan otkos zelene mase koja je izvrsne kakvoće. Za silažu se kosi kada su metlice formirane, a zanimljivo je da se i u toj fenofazi još uvijek dobro regenerira. Treba posebno istaknuti da ako se sudanska trava koristi za zelenu stočnu hranu, treba je kositi na visini 10-12 cm iznad površine zbog znatnog broja začetaka sekundarnih izboja u pazušcu listova prizemnih članaka važnih za regeneraciju. Lisna masa je bogata bjelančevinama, a stabljika sadrži puno ugljikohidrata. Kao glavni usjev kod višekratne košnje dostiže prinose više od 100 t/ha.
No comments:
Post a Comment