Chlorphyrifos (Klorpirifos) zabranjen u Europskoj Uniji

Europska komisija objavila je dvije strategija o ekološki prihvatljivom prehrambenom sustavu i o bioraznolikosti, koje predviđaju smanjenje uporabe pesticida za 50 posto te najmanje 25 posto poljoprivrednih površina za ekološku proizvodnju.

Strategija od "polja do stola" za ekološki prihvatljivu poljoprivredu i prehrambeni sustav, uključuje nekoliko ciljeva koje bi trebalo ispuniti do 2030. godine: smanjenje uporabe i rizika od pesticida za 50 posto, smanjenje uporabe gnojiva za najmanje 20 posto, smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 posto te za prakticiranje ekološke poljoprivrede na 25 posto poljoprivrednih zemljišta.

Nova strategija za bioraznolikost, koja je tijesno povezana sa strategijom "od polja do stola", bavi se glavnim uzrocima gubitka bioraznolikosti, kao što su neodrživo korištenje zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje i invazivne strane vrste.

U toj se strategiji predlaže da se do 2030. godine najmanje 30 posto europskog mora i kopna pretvori u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja i vraćanje obilježja krajobraza velike raznolikosti na najmanje 10 posto poljoprivrednih zemljišta.

"Ove će dvije strategije, kao ključni dijelovi europskog zelenog plana, podupirati i gospodarski oporavak. U kontekstu pandemije koronavirusa njihov je cilj ojačati otpornost naših društava na buduće pandemije i prijetnje kao što su posljedice klimatskih promjena, šumski požari, nesigurnost opskrbe hranom ili izbijanje bolesti, među ostalim podupiranjem održivijih praksi u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi te rješavanjem pitanja zaštite divlje faune i flore i nezakonite trgovine divljim vrstama", navodi Komisija.

Klorpirifos (Chlorphyrifos), za koji je utvrđeno da uzorkuje oštećenje mozga kod djece i druge zdravstvene probleme, napokon se povlači u potpunosti s tržišta EU.

Prema uredbi o zabrani Europske komisije sve članice su 16. siječnja bile obvezne oduzeti odobrenje sredstvima za zaštitu bila koja sadrže klorpirifos s rokom zabrinjavanja zaliha do 16. travnja. Ministarstvo poljoprivrede ukinulo je njihovu registraciju na našem teritoriju i dopustilo je da se zalihe distribuiraju do 16. ožujka 2020. godine, a primjenjuju do 16. travnja 2020. godine. Pritom, 16.veljače zabranjen je uvoz voća i povrća u EU i iz trećih zemalja u kojima se nalazi kemikalija.

Radi se o pesticidu koji se u Hrvatskoj kao i u nekim drugim zemljama legalno upotrebljavao od 2006. godine i postao jedna od najiskorištenijih kemikalija za zaštitu usjeva, voća i povrća. Točnije, klorpirifos je od 2006. godine zabranjen za tretiranje voća i povrća u većini zemalja EU, osim u Švedskoj, Finskoj, Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Irskoj, Latviji, Litvi, Sloveniji i Hrvatskoj.

Istraživanja i epidemiološki dokazi o njegovom negativnom utjecaju na ljudsko zdravlje posljednjih su se godina nizala jedno na drugo. Zaključak je tih studija bio kako postoji dokaz da izloženost klorpirifosu može utjecati na neurološki razvoj, pa i oštetiti još nerođeno dijete. Tako su ga povezivali s poremećajima u razvoju mozga, poremećajima pažnje (hiperaktivnosti) i hormonskog sustava kod djece, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije. Naravno, veliki farmaceutski lobiji i kompanije opovrgavali su slične studije.

Jedina organizacija koja može imati utjecaj na političke odluke, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), procijenila je rizik pesticida na zdravlje ljudi u kolovozu. Nakon što je izrazila moguće ''genotoksične i neurološke učinke tijekom razvoja'', njihova procjena je prihvaćena kao odluka da se klorpirifos zabrani na razini EU.

Prema navodima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je registrirano ''9 sredstava za zaštitu bilja na osnovnih ovih aktivnih tvari: 7 na osnovi klorpirifosa i 2 na osnovi klorpirifos-metila.

Sredstva su se koristila kao zemljišni insekticidi ili folijarno za suzbijanje velikog broja štetnika (insekata i grinja) na raznim kulturama (pšenici, ječmu, raž, pšenoraž, zob, uljana repica, krumpir, mandarini, rajčica, vinova loza, mandarina, klementina, kivi, …) kao i za tretiranje skladišnih štetnika u praznim skladištima i silosima, naveli su.

''Neodobrenje aktivnih tvari klorpirifos i klorpirifos-metil za poljoprivredne proizvođače u RH znači gubitak, međutim poljoprivrednici će morati prihvatiti novonastalu situaciju jer je zabrana vezana uz zaštitu zdravlja ljudi i okoliša'', poručuju iz ministarstva.

Dok prođe dopušteno razdoblje za potrošnju zaliha, ti se otrovi i dalje nalaze na popisu registriranih sredstava za zaštitu bilja. Prema podacima Fitosanitarnog informacijskog sustava u RH, se od 2013. godine trošilo između 24 i 29,6 tisuća kilograma klorpirifosa. Te između 0,8 kh (2016. nije korišten) i 1,6 tisuća kg klorpirifos metila.

U Hrvatskoj klorpirifos uvoze predstavništva ili tvrtke Agro-vil, Chromos-Agro, Pinova, Herbos… Naši ga poljoprivrednici rabe najviše za zaštitu voćnjaka, šećerne repe, uljane repice, duhana, kukuruza i pšenice. Postojali su navodi da se on koristio i u pretjeranim količinama pa su se ostaci tih insekticida iznad dopuštenih granica nekoliko puta našli na nekim proizvodima na tržištu. Tako je primjerice 2016. na jabukama delišes, proizvedenim u Moslavini od proizvođača Fragrarie i prodavanim u trgovačkim lancima Bille, sanitana inspekcija otkrila količinu klorpirifosa od 0,065 mg/kg dok zakonski prisustvo pesticida na hrani može iznostiti 0,01 mg/kg.

Da se političkim i zdravstvenim zabranama može utjecati na tržište dokazuje i činjenica da je jedan od najvećih svjetskih proizvođača klorpirifosa, korporacija Croteva formirana spajanjem Dow Chemical i DuPont,  9. veljače najavila da će prestati proizvoditi kemikaliju do kraja 2020. godine zbog pada u prodaji. Dok im je u 90.-ima prodaja cvjetala, sada je ispod 20%. Trumpova administracija još nije zabranila proizvod zakonski, štoviše poništila je regulatorne planove za zabranu insekticida i odbacila znanstvene zaključke američkih vladinih stručnjaka o štetnosti.

Pesticidi su postali neizostavan alat moderne poljoprivrede, ali tako su postali i neizostavan dio onoga što stavljamo na tanjur. Pojavili su se kao jamstvo za dobar urod i veći prinos, izgovor za borbu protiv gladi u svijetu. Ali, sve je više dokaza koliko je njihova masovna uporaba uzrokovala narušavanje bioraznolikosti, izumiranje kukaca, onečišćenje tla pa i ono suprotno zbog čega su napravljeni – neplodnost zemlje. U EU trenutno traje borba za zabranu ''kralja pesticida'' glifosata, a njen ishod ćemo vidjeti uskoro. Dozvola za njegovu uporabu ističe 15. prosinca 2022., a politička je odluka hoće li se uporaba produžiti.

Hrvatska se trenutno izjasnila da neće zabraniti kontroverzni pesticid, iako su određene države poput Austrije i Francuske krenule u njegovu zabranu na nacionalnoj razini i prije odluke na razini EU.

Congratulations to everyone who took action to ban chlorpyrifos in Europe Union, 

Zeljko Serdar, CCRES

Law on renewable energy

Renewable energy is the collective name for energy, that is produced using the earth’s natural resources, like sunlight, wind, water resources (rivers, tides and waves), heat from the earth’s surface, or biomass. The process, by which these renewable resources are converted into energy, emits no net greenhouse gases, which is why renewable energy is also referred to as ‘clean energy’.

It can be used to directly produce electricity, or heat for our homes and industries. It can also be used for biogases in heat or electricity production, and for biofuels in the transport sector.

Renewable energy will play a fundamental role in achieving the EU’s energy and climate objectives. Not only is it abundantly available within the EU, but it is also cost-competitive with fossil fuels. As such, it can help make our energy systems more affordable and reduce the EU’s dependency on imported fossil fuels. It also has the potential to provide a range of new jobs, create new industrial opportunities and contribute to economic growth.  

As a technology, renewable energy is not new, and it has a strong foothold in Europe.

Already in 1991, Denmark installed the world’s first offshore wind farm “Vindeby” which included 11 wind turbines. Germany introduced, in the same year, Europe’s first ‘feed-in-tariff’ for renewables; a policy mechanism designed to accelerate investment in renewable energy technologies. 

By 2000, Europe accounted for more than 70% of all wind power installed in the world and 20% of  global solar photovoltaics installations. In 2000 the world’s first large-scale wind farm ‘Horns Rev’ saw the light – also this time in Denmark. It used many technologies that later became industry standards for offshore wind.

Europe also became the largest market for solar photovoltaics by covering more than 70% of the market by 2008. In the same year, the Olmedilla Photovoltaic park in Spain – a 60 megawatt power plant, making it the largest in the world – generated enough solar energy to power 40 000 homes per year.

As the rest of the world is increasingly using and producing renewables, Europe has continued to be a frontrunner. In July 2019, Portugal achieved the lowest cost of a solar photovoltaics park worldwide – a record which still holds today.

Across the EU, the share of renewable energy in gross final energy consumption has increased over recent years from 9.6% in 2004 to 18.9% in 2018. The five EU countries with the largest share of their energy coming from renewable energy sources (based on 2018 data from Eurostat) are Sweden, Finland, Latvia, Denmark and Austria.

Moreover, according to the EU’s latest energy statistical datasheets, renewables are currently the leading source of electricity generation in the EU.

The EU was an early mover on renewable energy and has made significant efforts, through EU law, to better integrate renewable sources in European energy systems. In striving for global leadership in renewables, the EU has set a clear path for others to follow.

When the Renewable Energy Directive (2009/28/EC) established national targets for EU member countries, it was seen as a “novelty act”. Today, 173 countries in the world have such targets.

The 2009 directive was revised in December 2018, and adopted as part of the Clean energy for all Europeans package.  It includes a new binding renewable energy target for 2030 of at least 32%, with a clause for a possible upwards revision by 2023.

Driving the ambition further, the European Green Deal outlines a number of initiatives across all policy sectors, aimed at making EU climate neutral by 2050. Renewable energy, together with energy efficiency, is a fundamental energy pillar that will help us reach this ambitious goal. As part of this effort, the European Commission will present new measures aimed at embracing technological advance across all sectors of the energy system. This initiative for so-called “smart sector integration” will help build the European energy system of the future.

Later this year, the Commission will also launch a new strategy meant to boost offshore wind power. This strategy will address opportunities and challenges, impact on energy grids and markets, management of maritime space and industrial policy dimensions of offshore wind. In addition, EU renewable energy legislation will be reviewed, and where necessary revised, by June 2021.

The EU is today a frontrunner on renewable energy and has taken significant measures to boost market uptake. Ambitious policies, along with research and innovation projects and substantial investments, has contributed to a solid industrial foundation. This has in turn helped make some renewable energy technologies more easily accessible and affordable for EU citizens.

Solar panels and wind turbines are now a common sight across the EU, which in large part is due to increased market activity. The cost of solar power production has for instance decreased by 75% between 2009 and 2018, and in 2014, onshore wind became cheaper than coal, gas and nuclear.

In 2019, EU power production from wind and solar power overtook coal for the first time – meaning that they have become as competitive, or even cheaper, than fossil fuels in most places.

As the technologies have become more accessible, citizens have also become more empowered. The Clean energy for all Europeans package, and the recast Renewable Energy Directive, makes it easier for citizens to form energy communities, but also to produce, store and sell their own renewable energy.

The coming decade is expected to see continued growth in renewables. The increase in solar power, for example, will mostly be driven by increased self-consumption and more rooftop panel installation. This puts the EU at a competitive advantage, helping to drive economic growth and create jobs: in 2016, the solar PV industry accounted for 81,000 full-time jobs and it is expected to sustain nearly 175,000 full-time jobs in 2021, with estimates of between 200,000-300,000 jobs in 2030.

For more information: https://ec.europa.eu/energy/topics/renewable-energy_en