Hrvatska nastavlja svoj put kao „ekonomsko čudo” Eurozone, a Dubrovnik je jučer, 28. travnja 2026., bio središte te transformacije. U sklopu Summita Inicijative triju mora (3SI) i popratnog Poslovnog foruma, potpisani su ključni sporazumi koji potvrđuju snažan investicijski zamah.
Evo pregleda najvažnijih događanja i ugovora:
Dubrovački sporazumi: Milijarde za budućnost
Jučerašnji dan u hotelu Palace i Valamar Lacroma obilježili su ugovori koji izravno utječu na energetsku neovisnost i tehnološki razvoj:
Potpisan je povijesni sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda. Projekt vrijedan 1,5 milijardi eura realizirat će američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čime se jača energetska sigurnost cijele regije.
Projekt Pantheon (AI Centar):
Najavljena je suradnja na ambicioznom projektu izgradnje AI centra u Topuskom, koji se procjenjuje na nevjerojatnih 50 milijardi dolara/eura. Na projektu već radi tim od 40 inženjera, a investitori ističu Hrvatsku kao idealnu lokaciju za tehnološki „boom”.
Hrvatsko-američko partnerstvo: Potpisani su širi sporazumi s američkim partnerima teški milijarde eura, uz poruku predstavnika SAD-a kako se ovaj dio Europe „vraća zdravom razumu” kroz strateška ulaganja u infrastrukturu i energiju.
Dubrovački summit (28. travnja 2026.) iznjedrio je konkretne specifikacije za dva povijesna projekta koji će redefinirati gospodarsku kartu Hrvatske.
Projekt Pantheon (AI Centar Topusko)
Ovaj tehnološki megaprojekt, predstavljen na poslovnom forumu u Dubrovniku, nadilazi okvire običnog data centra. Prema informacijama portala Jutarnji list, riječ je o ulaganju od 50 milijardi eura koje podupire američki konzorcij.
Energetska snaga: Planirani kapacitet centra je 1 GW (gigavat), što je potrošnja ekvivalentna gradu veličini Rijeke. Projekt je osmišljen kao autonomna cjelina koja objedinjuje energetsku, vodnu i optičku infrastrukturu.
Lokalna infrastruktura: Ulaganja u okolnu infrastrukturu (struja, ceste, optika) procjenjuju se na 500 milijuna eura.
Radna mjesta: Očekuje se angažman 3.000 radnika tijekom izgradnje, dok će centar po završetku zapošljavati 1.500 stručnjaka (uz 6.000 neizravnih radnih mjesta).
Vremenski okvir: Izgradnja kreće 2027. godine, a puni rad predviđen je za početak 2029..
Partnerstva: Uz američki kapital, tehničku i inženjersku okosnicu projekta čini domaća Grupa Končar, dok projekt s hrvatske strane vodi poduzetnik Jako Andabak.
Južna plinska interkonekcija
Sporazum koji su u Dubrovniku potpisali Andrej Plenković i Borjana Krišto (uz prisustvo američkog ministra energetike Chrisa Wrighta) donosi energetsku prekretnicu.
Kapacitet: Plinovod će imati propusnost od 1,5 milijardi m³ godišnje (3 bcm/year u punom potencijalu), što je šest puta više od trenutne potrošnje BiH.
Trasa: Ukupna dužina je cca 162–169 km. U Hrvatskoj obuhvaća dionice Dugopolje – Zagvozd (52 km) i Zagvozd – granica (22 km), dok se u BiH proteže od Posušja prema Novom Travniku s odvojkom za Mostar.
Cilj: Povezivanje na LNG terminal na Krku, čime se eliminira ovisnost regije o ruskom plinu.
Investicija: Projekt se procjenjuje na 1,5 milijardi eura.
Ovi projekti pozicioniraju Hrvatsku među top 5 zemalja EU po tehnološkoj i energetskoj važnosti.
Zašto „Miracle”?
Dubrovnik nije samo kulisa, već dokaz hrvatskog rasta koji nadmašuje prosjek EU:
Hrvatska ekonomija bilježi rast od 3,6% (Q4), što je 20. uzastopni kvartal ekspanzije.
Kreditni rejting potvrđen je na nivou A- uz stabilne izglede, dok je javni dug smanjen na 56% BDP-a.
Dubrovnik je službeno imenovan Europskim zelenim pionirem pametnog turizma za 2026., integrirajući održivost u svoj gospodarski model.
Ovi ugovori nisu samo brojke na papiru – oni su temelji za tržište od 120 milijuna ljudi unutar Inicijative triju mora, gdje Hrvatska preuzima ulogu lidera u povezivanju Baltika, Jadrana i Crnog mora.
Željko Serdar, HCOIE

No comments:
Post a Comment