Insulating Your Home A Guide to Comfort

What are the types of insulation in houses?

Insulation in houses can be categorized into several types based on material, form, and application. Here's an overview of the common types:

1. Fiberglass Insulation

Form: Batts, rolls, loose-fill

Application: Walls, attics, floors

Description: Made from fine glass fibers, it's one of the most common and cost-effective types. Available in pre-cut batts or as loose-fill for blowing into spaces.

2. Cellulose Insulation

Form: Loose-fill

Application: Attics, walls (blown-in or dense-packed)

Description: Made from recycled paper products, treated with chemicals to resist fire, mold, and insects. It's eco-friendly and provides good thermal performance.

3. Mineral Wool Insulation

Form: Batts, loose-fill, boards

Application: Walls, attics, floors, and around pipes

Description: Includes rock wool and slag wool. It's fire-resistant, sound-absorbent, and moisture-resistant, making it good for various environments.

4. Spray Foam Insulation

Form: Spray application

Application: Walls, roof, foundation, around windows and doors

Description: Comes in open-cell and closed-cell varieties. It expands upon application to fill gaps, providing an air-tight seal, high R-value, and good moisture resistance.

5. Rigid Foam Board Insulation

Form: Boards

Application: Exterior walls, under floors, over roof decks

Description: Made from materials like polystyrene, polyisocyanurate, or polyurethane. Offers high R-value per inch and is used for both new constructions and retrofits.

6. Reflective Insulation

Form: Foil-backed material

Application: Attics, walls, under roofs

Description: Works by reflecting radiant heat away from living spaces. Often used in conjunction with other insulation types for maximum efficiency.

7. Natural Fiber Insulation

Form: Batts, loose-fill

Application: Walls, attics

Description: Includes materials like cotton, sheep's wool, or hemp. These are biodegradable, non-toxic, and offer good thermal performance, though they might not be as common or as cheap as synthetic options.

8. Structural Insulated Panels (SIPs)

Form: Panels

Application: Whole house construction or walls

Description: A composite material with an insulating core sandwiched between two structural facings, typically OSB. Provides structural integrity and insulation in one step.

9. Radiant Barrier

Form: Sheets or rolls

Application: Attic spaces

Description: A reflective material that reduces heat gain in summer but has minimal effect in winter; often combined with other insulation methods.

Each type has specific advantages, R-values, installation methods, and environmental impacts. The choice of insulation might depend on local climate, building codes, budget, available space, and the specific part of the house being insulated. Remember, proper installation is crucial for insulation to be effective, regardless of the type. 

Zeljko Serdar, Croatian Center of Renewable Energy Sources

SOLAR SERDAR recommends URSA insulation

SOLAR SERDAR preporuča URSA

Vodeći igrač na međunarodnoj sceni
S dvanaest tvornica i više od 2200 zaposlenih »URSA« je ostvarila više od 435 milijuna EUR prihoda u 2004. godini. Tvornice izolacijskih materijala »URSA« nalaze se u Španjolskoj, Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Poljskoj, Rusiji, Mađarskoj i Sloveniji.

Tvrtka »URSA Slovenija« d.o.o. u vlasništvu je jedne od vodećih europskih kompanija na području izolacija »URSA International GmbH«, te predstavlja suvremenu uspješnu tvrtku, koja je poslovno i vlasnički još od 1992. godine integrirana u europsku privredu.

Naša razvojna strategija, kvalitet naših proizvoda i poštivanje ekoloških standarda te interesa naših kupaca, izgradili su robnoj marki »URSA« ugledan položaj na brojnim europskim tržištima.

Kao proizvođač toplinskih i zvučnih izolacija od mineralne - staklene vune i ekstrudiranog polistirena unutar grupe »URSA International« imamo razvijenu prodajnu i tehničko – servisnu mrežu putem vlastitih tvrtki i predstavništava u cijeloj jugozapadnoj i jugoistočnoj Europi, a naše proizvode prodajemo u 29 država. Većinu prihoda ostvarujemo na inozemnim tržištima što nas ubraja među najveće izvoznike u Republici Sloveniji.

Vrhunski kvalitet i izolacijska svojstva te dugotrajnost sistema toplinske i zvučne izolacije lako se postižu poštivanjem potpune usklađenosti svih komponenti koje čine pojedini konstrukcioni sistem toplinskih i zvučnih izolacija na objektu. Pri tome je potrebno pojedine dijelove sistema optimalizirati imajući u vidu sve uvjete ugradnje i načina upotrebe. U tom su cilju naši stručnjaci, koji u svom radu koriste dugogodišnja iskustva u proizvodnji i ugradnji materijala, pored proizvoda od mineralne - staklene vune za građevinarstvo i industriju »URSA GLASSWOOL«, ponudili tržištu i vlastitu proizvodnju izolacijskih materijala od ekstrudiranoga polistirena »URSA XPS«.Više informacija na solarserdar@gmail.com

Najučestalija pitanja

Općenito o staklenoj vuni
U čemu je razlika između mineralne, staklene i kamene vune?
Pod mineralnom vunom se podrazumijevaju i staklena i kamena vuna. Razlika između njih je u sirovini od koje se dobijaju, tehnološkom postupku i krajnjim osobinama materijala.

SIROVINA
Glavna sirovina od koje se dobija staklena vuna je kvarcni pijesak s dodatkom recikliranog stakla. Kamena vuna se dobija od kamenja odnosno minerala eruptivnog porijekla - bazalta i diabaza s dodatkom koksa.

TEHNOLOŠKI POSTUPAK
Razlika je u načinu izrade vlakana: vlakna staklene vune izrađuju se ulijevanjem taline kvarcnog pijeska i stakla u rotore, dok se kamena vuna pak dobija nalijevanjem otopljene kamene smjese na rotacione valjke.

OSOBINE
Vlakna od staklene vune su elastičnija i približno 10-puta duža. Povratna elastičnost vlakana omogućava komprimiranje na 5-puta manji volumen, što podrazumijeva manji volumen pri transportu i skladištenju. Ugradnja je jednostavnija jer nije potrebno precizno rezanje materijala na ugradnu mjeru. Po ugradnji u praksi ne ostaju prazna – nepopunjena mjesta, koja predstavljaju toplinske mostove.


Da li staklena vuna ima štetan utjecaj na zdravlje ljudi?
Staklena vuna nema štetan utjecaj na zdravlje ljudi!

“URSA” izolacije od staklenih vlakana nose znak kvalitete RAL. To znači, da proizvodi označeni tim znakom zadovoljavaju europske kriterije, koji su propisani od strane »RAL Deutsches Institut für Gütesicherung und Kennzeichehnung e.V.«, a prema kojima takvi proizvodi nisu štetni za zdravlje ljudi. Svi proizvodi s oznakom RAL garantiraju sigurnost kako montažerima tako i korisnicima objekta.

Vlakna toplinske izolacije “URSA” GLASSWOOL biološki su razgradljiva i ne djeluju agresivno na sluznicu dišnih organa. Zdravstvenu neškodljivost redovito, dva puta godišnje, kontrolira nezavisna, stručno priznata institucija. Prilikom ugradnje se preporuča upotreba zaštitnih rukavica i radnog odijela.


Da li je staklena vuna “URSA” primjerena za protupožarnu zaštitu?
Da! Staklena vuna je negoriv materijal klase A1 po europskoj klasifikaciji i primjeren je za upotrebu u konstrukcijama od kojih se zahtijeva određeni stupanj protupožarnosti i u konstrukcijama kod kojih se od određenih materijala zahtijeva određena klasa gorivosti.

Staklena vuna ima temperaturu taljenja iznad 550°C, negoriva je i moguće ju je upotrebljavati u konstrukcijama od kojih se zahtijeva određeni stupanj protupožarnosti. Upotrebom staklene vune moguće je postići protupožarnost pregradnih zidova, u zavisnosti od izbora obloge od gips-kartonskih ploča, i do 120 min. Detaljniji podaci o klasi protupožarnosti određuju se na osnovi testiranja kompletnih sistema. Vrijednosti za klasu protupožarnosti date su u certifikatu i tehničkoj dokumentaciji ponuđača sistema.


Da li staklena vuna upija vodu?
Hidrofobni dodaci spriječavaju navlaživanje vune između vlakana. Po europskom standardu (SIST EN 13162) proizvodi se mogu testirati po dva kriterija: na kratkotrajno upijanje vlage i dugotrajno upijanje vlage. Proizvodi koji su po spomenutim normama označeni sa W p i W lp ispunjavaju propisane vrijednosti. To znači da je navlaživanje ipak prisutno, ali u količinama - granicama propisanim standardom.


Da li je navlažena izolacija od mineralne staklene vune još uvijek upotrebljiva?
Navlažena tolplinska izolacija “URSA” GLASSWOOL nakon sušenja ima praktično iste toplinsko -izolacijske karakteristike kao i prije navlaživanja.

U primjeru jednokratnog navlaživanja vune potrebno je omogućiti odgovarajuće isušivanje. Preporučljivo je da se vuna ostavi otvorena barem s jedne strane tako da je proces isušivanja kraći. Isušena vuna praktično ima identične toplinsko -izolacijske karakteristike kao i prije navlaživanja. Razumljivo, navlaživanje se ne smije pojavljivati često jer bi se u tom slučaju izolacija slegla, što bi utjecalo na slabiju izolativnost.


Kuda s otpacima od mineralne staklene vune “URSA” GLASSWOOL, koji ostaju poslije montaže ili po isteku vijeka trajanja?
Deponiranje otpadaka moguće je izvršiti na građevinske deponije ili na klasične deponije za domaćinstva, jer ovi otpaci ne sadrže opasne materije.

U čemu su prednosti izolacije u rolama?
Termo i zvučna izolacija “URSA” u pločama ili u roli ima odgovarajuće tehničke karakteristike u fazi ugradnje. Prednost izolacije u roli je u do 5 puta manjem volumenu kojeg izolacija zauzima u fazi skladištenja, transporta i ostalih manipulacija. Staklena vuna je materijal koji omogućava komprimiranje i pakiranje u role jer su vlakna elastična. Nakon razvijanja role izolacija se vraća na prvobitnu - nazivnu debljinu i u fazi upotrebe se ne sliježe.

Prednost izolacije u roli je što se poprečnim rezanjem optimalno upotrebljava cijela količina. Kod izolacije u pločama to je neizvodljivo zbog standardnog formata ploče.




Upotreba izolacije od mineralne staklene vune “URSA” GLASSWOOL
Za koje su namjene primjereni pojedini toplinsko- i zvučno- izolacijski materijali “URSA”?
Toplinsko- i zvučno- izolacijski materijali “URSA” se dijele na dvije grupe:

mineralna staklena vuna “URSA” Glasswool
Ekstrudirani polistiren “URSA” XPS
Unutar obje grupe postoji veći broj proizvoda, koji se razlikuju po primjerenosti za pojedine namjene u građevinarstvu. Osnovna podjela materijala po namjenama je prikazana u tablicama. Za pojedine namjene moguća je i upotreba drugih materijala koji nisu navedeni u tablicama, a za što je preporučljivo za savjet kontaktirati “URSA” tehničku službu.
Koje su preporučene debljine toplinske izolacije na pojedinim konstrukcija ma?
Izbor optimalne debljine toplinske izolacije zavisi od lokacije građevine i očekivanog temperaturnog režima u građevini. Većom debljinom toplinske izolacije utječemo na manju potrošnju energije za grijanje u zimskom razdoblju, kao i na klimatizaciju za vrijeme ljetnih vrućina. Iskustvene debljine za pojedine konstrukcije su:

laki kosi krov 20 – 25 cm
kosi krov s armirano betonskom konstrukcijom 16 – 20 cm
vanjski zidovi 8 – 10 cm
tla na terenu 8 – 10 cm
zid u zemlji 8 – 10 cm




Mineralna staklena vuna “URSA” za kosi krov
Koje osobine kosog krova postižemo pravilnim izoliranjem?
Posebne kvalitete kosog krova su:

toplinska izolativnost i toplinska stabilnost: s ciljem smanjenja potrebne energije za grijanje prostora u zimskom razdoblju te spriječavanje pregrijavanja i smanjenje potrebne energije za hlađenje prostora za vrijeme ljetnih vrućina,
nepropusnost za zrak: u cilju spriječavanja nekontroliranih toplinskih gubitaka infiltracijom hladnog zraka,
zvučna izolativnost: u cilju spriječavanja prodora zvuka iz vani kao i prodor zvuka u slučaju oborina,
sposobnost »disanja«: postiže se pravilnim izborom materijala što ujedno spriječava nastajanje kondenzacije unutar krovne konstrukcije.


Zašto je mineralna staklena vuna “URSA” najprimjereniji materijal za izolaciju kosih krovova?
Izolacija od mineralne staklene vune ima brojne prednosti prilikom izoliranja kosog krova. Glavni razlog za to je ELASTIČNOST materijala. Staklena vlakna u izolaciji su veoma duga, čvrsta i elastična. To omogućava slijedeće:

izolacija od mineralne staklene vune može se komprimirati u role, tako da u fazi skladištenja i transporta zauzima do 5-puta manje prostora nego što ga zauzima po razvijanju role. Nakon odstranjivanja ambalažne folije izolacija u roli se po razvijanju role podigne na nominalnu - ugradnu debljinu.
prije ugradnje između rogova izolacija se reže na 1 do 2 cm veću širinu. Elastičnost omogućava da se vuna prilagodi prostoru u koji se postavlja. U slučaju drvenog potkrovlja to je vrlo značajno budući da je drvo prirodan materijal koji uvijek »radi«. Rogovi se u praksi uvijek malo izvijaju prilikom čega staklena vuna ispunjava cijeli prostor; toplinski mostovi se ne pojavljuju na mjestima uz rogove kao prilikom upotrebe krutih ili tvrdih, neelastičnih, izolacijskih materijala.
poprečnim rezanjem vune iz role, u pravilu, upotrijebi se cijela količina vune koja je u roli - praktično nema otpada.


Koje su najčešće greške kod izvođenja kosih krovova?
Ispod krovnog pokrova postavljena je podaščana oplata na koju je postavljena krovna ljepenka a s izolacijom je ispunjen cijeli prostor do podaščane oplate i ljepenke bez ventilacijskog kanala. U tom slučaju će se za vrijeme hladnih dana ispod ljepenke skupljati kondenz. To s vremenom utječe na truljenje drveta, smanjuje toplinsku izolativnost, a može doći i do prodora kondenza unutar prostora potkrovlja.
Sanacija se izvodi bez dodatne toplinske izolacije s donje strane rogova. U tom slučaju realna toplinska izolativnost krovne konstrukcije nije jednaka izolativnosti na mjestu izolacije. Neizolirani rogovi predstavljaju toplinski most sa približno 4 puta slabijom izolativnošću.
Parna zapreka ili parna brana namještena je korektno ali prilikom postavljanja elektro instalacija na više mjesta je probijena. U navedenem slučaju postoji opasnost da na mjestima proboja dođe do prevelikog prolaska vlažnog zraka prema vanjskim slojevima. Uslijed toga ispod paropropusne folije ili ispod krovnog pokrova može doći do kondenzacije. Sve eventualne proboje potrebno je odgovarajuće zaptiti odnosno zalijepiti.

Kako kvalitetno izvesti kosi krov iznad potkrovlja u kojem se stanuje u slučaju novogradnje?
Preporuča se ukupna debljina toplinske izolacije od 20 do 25 cm. To podrazumijeva u cijelosti ispunjen prostor između rogova uz dodatnih 5 do 12 cm izolacije ispod njih. Posebno je značajna pravilna upotreba građevinskih folija. Na unutarnjoj - toploj strani krova potrebno je ugraditi foliju – parnu prepreku ili parnu branu. Preporuča se ugradnja parne prepreke, jer ona u određenoj mjeri propušta difuznu vodenu paru, ali samo u količinama koje ne utječu na pojavu prekomjerne kondenzirane vlage unutar krovne konstrukcije. Parne prepreke imaju paropropusnost približno sd = 2,0 metra. Posebno je značajna preciznost prilikom ugradnje parnih zapreka. Svi uzdužni spojevi, proboji i priključci na zidove moraju biti dobro zaptiveni odnosno zalijepljeni. Za tu namjenu postoje različite zaptivno -ljepljive trake i mase.

Krov treba biti izveden s ventilacijskim kanalom minimalne visine 4 cm i odgovarajućom izvedbom prijema zraka u ventilirani prostor i ispusta u sljemenu. Zračni kanal spriječava kondenzaciju vlage ispod krovnog pokrivača a ujedno spriječava i pregrijavanje podkrovlja za vrijeme ljetnih vrućina.

Između izolacije i zračnog kanala mora biti namješten sekundarni krovni pokrivač - paropropusna-vodonepropusna folija. Dobre paropropusne folije imaju sd vrijednost £ 0,02 m.

Ugradnja podaščane oplate nije nužna, ali je korisna jer krovu daje prohodnost za vrijeme montaže i kasnijih intervencija. Daske moraju biti suhe i namještene uz međusobni razmak od 1 do 2 cm.


Kako pravilno izvesti sanaciju postojećeg kosog krova s vanjske strane?
Sanacija krovne konstrukcije s vanjske strane obično se izvodi prilikom zamjene krovnog pokrova. Potrebno je ocjeniti u kakvom je stanju postojeća toplinska izolacija i parna zapreka. Ako je potrebno postavljanje nove parne prepreke nju se treba polagati neposredno uz rogove. Preklope parne prepreke je potrebno međusobno zalijepiti . Posebno je bitno izvesti dobar spoj - postići dobru zaptivenost - između parne prepreke i zida. Po vjetrovitom vremenu u pravilu dolazi do prodora hladnog zraka zbog nestručnog izvođenja tog detalja.

Ako postojeća toplinska izolacija nije mokra i ravnomjerno ispunjava prostor između rogova, ne treba intervenirati . Često je potrebno dodati odgovarajuću debljinu tako da prostor između rogova po visini bude potpuno ispunjen. Da bi postigli odgovarajuću debljinu toplinske izolacije, na rogove se s gornje strane poprečno postave letve. Između letvi se postavi dodatni sloj toplinske izolacije “URSA”. Visina letve definira debljinu toplinske izolacije a preporuča se da bude od 5 do 10 cm. Ukupna debljina izolacije neka bude 20 do 25 cm.

Preko letvi se namjesti paropropusna folija koja ujedno ima i ulogu sekundarnog krovnog pokrivača.

Potom se postavljaju kontraletve visine minimalno 4 cm koje formiraju kanal za provjetravanje . Na njih se poprečno postave letve koje služe za polaganje krovnog pokrivača.


Je li toplinska izolacija od mineralne staklene vune “URSA” samonosiva kod montaže između rogova s donje strane?
“URSA” ima u svom programu vi še razina kvaliteta. Prilikom upotrebe odgovarajućeg materijala (“URSA” SF 35 ili “URSA” SF 38) to nije problem.

Otežano namještanje toplinske izolacije između rogova sdonje strane događa se u slučaju materijala “URSA” ELF ili DF 40 kod tanjih debljina.

Prilikom upotrebe odgovarajućeg materijala i rezanja na dimenziju koja je 1 do 2 cm veća od potrebne mjere, izolacija stabilno stoji na svom mjestu za vrijeme montaže i poslije tijekom eksploatacije.


U čemu je razlika među građevinskim folijama u sistemu kosih krovova - parna brana, parna zapreka, paropropusna folija?
Parna brana sasvim spriječava prolaz vodene pare. Po pravilu se ugrađuje što bliže toplijoj strani konstrukcije (npr. između unutrašnje finalne obloge i izolacije).

Parna zapreka djelomično spriječava prolaz vodene pare. U pravilu se ugrađuje što bliže toplijoj strani konstrukcije. Za razliku od parne brane još uvijek omogućava "disanje" krova. Parna zapreka se ugrađuje u slučaju kad na vanjskoj strani imamo izveden prozračni kanal, koji omogućava odzračivanje vodene pare koja prolazi kroz krovnu konstrukciju.

Paropropusne folije (sekundarni krovni pokrivači) ne smiju spriječavati prolaz vodene pare. Ugrađuju se na hladnijoj strani izolacije jer bi ugradnja parne brane, ili parne prepreke, u suprotnom slučaju predstavljala problem. Vodena para mora preko nje nesmetano prolaziti prema vani (u ventilacioni kanal), tako da ne dolazi do kondenzacije unutar krovne konstrukcije. Paropropusna folija služi kao sigurnosni-sekundarni pokrivač te kao zaštita izolacije i cijele konstrukcije od vjetra.

Najvažnije tehničke karakteristike folija su: stupanj propuštanja vodene pare - paropropusnost, mehaničke karakteristike (prije svega prekidna čvrstoća i otpornost na proparavanja čavlom) te otpornost na starenje (otpornost na izlaganje UV zracima).

Paropropusnost se označava s sd.
Pojedine folije imaju slijedeće vrijednosti:

parne brane sd ≥ 100 m,
parne prepreke sd ≥ 2 m
dobre paropropusne folije sd ≤ 0,02 m.


U čemu je razlika između materijala “URSA” SF 38 i “URSA” DF 40?
Obje izolacije imaju istu namjenu – izolacija kosih krovova - ali je “URSA” SF 38 kvalitetnija.

Razlika je u kompaktnosti i samonosivosti. “URSA” SF 38 je kompaktnija i ima veću samonosivost uglavnom zbog veće količine veziva. Pored toga razlika je i u vizualnom izgledu: “URSA” SF 38 ima utisnute oznake na površini, koje omogućavaju jednostavnije odmjeravanje i rezanje te ugradnju.




Mineralna staklena vuna “URSA” za suhomontažne pregradne zidove
Zašto je mineralna staklena vuna “URSA” najprimjereniji materijal za izolaciju suhomontažnih pre gradnih zidova?
Razlozi za to su:

postizanje visoke zvučne izolativnosti zida,
postizanje traženih protupožarnih svojstava zidova,
kompaktnost i otpornost prema slijeganju zbog dugih i isprepletenih vlakana,
jednostavna ugradnja, lagan i komprimiran materijal,
modulne dimenzije, minimalan otpad materijala - maksimalno iskorištenje,
stabilan visoki kvalitet,
odlična logistička potpora,
tehnička potpora projektantima i izvođačima


Postiže li se suhomontažnim pregradnim zidovima kvalitetna zvučna zaštita?
Lagani, suhomontažni pregradni zidovi postižu visok stupanj zvučne izolacije. Djeluju principom »masa–opruga-masa«. Princip se lako može objasniti na primjeru lakog montažnog zida koji ima nosivu metalnu konstrukciju, obloge od gips-kartonskih ploča s obje strane i zvučnu izolaciju od mineralne staklene vune “URSA” u međuprostoru. Zvuk svojim gibanjem prouzroči vibraciju gips-kartonske ploče. Ona zbog svoje mase nadalje prouzroči vibriranje koje se djelomično prenosi na zvučnu izolaciju. Zvučna izolacija po principu opruge priguši oscilacije tako da se minimalan dio prenese na drugu oblogu i dalje u susjedni prostor. Na taj način se postiže jednaka ili bolja zvučna izolacija kao kod primjene i do 10-puta težih, masivnih (monolitnih) pregradnih zidova.Više informacija na solarserdar@gmail.com


Koje su najčešće greške prilikom izvođenja suhomontažnih pregradnih zidova?
Kvalitetno izvođenje ima velik utjecaj na karakteristike koje pregradni zid mora zadovoljavati. Najčešće greške prilikom toga su:

Nedovoljna ispunjenost zida toplinskom izolacijom.
Postavljanje pregradnog zida direktno na plivajući estrih uslijed čega se zvuk prenosi preko estriha na drugu stranu. Potrebno je postaviti zid na noseću ploču, sdilatacijom između plivajućeg estriha i pregradnog zida.
Ugradnja elektroinstalacija s nepreciznim izrezima obloga, neispunjenost preostalog prostora s izolacijom, pozicioniranje elemenata na obje strane zida na istom mjestu čime se stvara zvučni most.
Izvođenje pregradnih zidova samo do spuštenog stropa i neispunjenje do međukatne konstrukcije čime se također stvara zvučni most.




Mineralna staklena vuna “URSA” za toplinsku i zvučnu izolaciju podnih konstrukcija
Na koji način možemo ograničiti ometajuću buku iz gornjih prostorija zgrade s više stanova?
Jedan od mogućih načina je dodatna suhomontažna obloga postojeće konstrukcije. Ovaj način je namijenjen za veće površine a ne kod manjih površina gdje je efekt prenosa zvuka po obodnim konstrukcijama preveliki. U slučaju problema prevelike buke s gornje etaže sanacija može biti stvarno uspješna samo ako se izvede dodatna obloga kako stropa tako i obodnog zida. Na taj se način smanjuje obodni efekt.

Izmjerena vrijednost zvučne izolacije kod ožbukanog pregradnog zida izrađenog od cigle, debljine 12 cm, sdodatnom oblogom od dvostruke gips kartonske ploče deb. 12,5 mm na metalnoj podkonstrukciji od 50 mm i ispunjenom zvučnom izolacijom “URSA” TWF 1 iznosi 61 dB, što je znatno bolje u odnosu na primjere zidova bez poboljšane zvučne izolativnosti

Sanacije na sličan način su izvodljive, ali nisu jeftine. Veoma je važan i kvalitet izvođenja. Ponekad je radi specifičnog prenosa zvuka po obodnim konstrukcijama teško postići 100% željeni rezultat ali u svakom slučaju se postiže poboljšanje!




Izolacija od ekstrudiranog polistirena “URSA” XPS
Nudi li “URSA” odgovarajuće rješenje za izvođenje ravnog krova?
U proizvodnom programu »URSA« -e, pored staklene vune, postoje i toplinsko - izolacijski materijali od ekstrudiranog polistirena, koji je odličan materijal za izvedbu obrnutog ravnog krova. Obrnuti ravni krov ima brojne prednosti u odnosu na klasičan ravni krov a koje anuliraju minimalnu razliku u cijeni.

Klasični ravni krovovi imaju završni sloj od bitumenske, PVC ili neke druge prikladne hidroizolacije – membrane. Ona je trajno izložena sunčevom zračenju (UV zračenje) a također je izravno izložena i stalnim temperaturnim oscilacijama, što sve zajedno štetno djeluje na hidroizolacijske materijale – uništava ih. Zbog toga obrnuti ravni krov ima slijedeće prednosti:

Hidroizolacijski sloj je toplinskom izolacijom “URSA” XPS zaštićen od sunčevog zračenja.
Hidroizolacijski sloj nije direktno izložen hodanju po njemu pa je smanjena opasnost od probijanja i cijepanja istog.
Toplinska izolacija od ekstrudiranog polistirena ne upija vlagu. Kiša za vrijeme montaže ne utječe na toplinsko - izolacijske osobine što nije slučaj u primjeru klasičnog ravnog krova gdje se upotrebljava kamena vuna.
Obrnuti ravni krov nije problematičan u smislu navlaživanja konstrukcije uslijed difuzije vodene pare.
Klasični ravni krovovi su na lošem glasu upravo zbog gore navedenih razloga odnosno nedostataka. Kod klasičnog ravnog krova praktički je nemoguće locirati mjesto pucanja hidroizolacije. Obrnuti ravni krov rješava sve navedene probleme, vijek trajanja je neproporcionalno veći u odnosu na razliku u cijeni izvođenja kod obje konstrukcije.


Smijemo li kod sistema obrnutog ravnog krova upotrijebiti XPS položen u dva sloja?
Upotreba ekstrudiranog polistirena u dva sloja u sistemu obrnutog ravnog krova nije preporučljiva.

Ako se ekstrudirani polistiren postavlja u dva sloja, postoji opasnost da u slučaju kiše između dva sloja XPS-a uđe voda. To bi izazvalo nastajanje vodenog filma među slojevima. Nastali vodeni film predstavlja vrlo jaku parnu branu (vrlo je paronepropusan!). Voda koja je prodrla, i koja se nalazi u sloju ispod nastalog vodenog filma, s vremenom počinje isparavati zbog više temperature u unutarnjim slojevima te prouzroči povećanje parcijalnog tlaka vodene pare. To može prouzročiti difuzijsko navlaživanje ekstrudiranog polistirena (kondenzaciju). U slučaju “URSA” XPS relativna vlažnost materiala može se podići na razinu do pribl. 3%, što je u usporedbi s konkurentnim materijalima jednako ili čak i bolje. Ali bez obzira na to, iz navedenog razloga slabi toplinska izolativnost i dugoročno postoji opasnost od štete koju bi moglo prouzročiti smrzavanje kondenza u jako hladnim danima.


Smije li se “URSA” XPS lijepiti plamenom na vertikalni zid s bitumenskom hidroizolacijom?
Lijepljenje na takav način je izvodljivo, ali nije preporučljivo.

Prilikom lijepljenja zagrijavanjem bitumenske hidroizolacije otvorenim plamenom može doći do prevelikog stanjivanja hidroizolacije što nije prihvatljivo. Također postoji opasnost od oštećenja izolacijske ploče XPS-a otvorenim plamenom.

Za kvalitetno i sigurno izvođenje preporučljiva je upotreba odgovarajućih lijepila za tu namjenu – lijepila na bitumenskoj osnovi ili cementna građevinska ljepila.
Primjena materijala
»URSA« proizvodi od mineralne staklene vune URSA GLASSWOOL ® i ekstrudiranog polistirena URSA XPS ® su odgovarajući za brojne primjene:

kosi krovovi
pregradni zidovi
provjetravane i neprovjetravane fasade
podne konstrukcije
stropovi - tavanice
ravni obrnuti krovovi
zidovi u zemlji, sokl
klima - kanali
Kontakti
»URSA Zagreb« d.o.o.
Puškarićeva 15,
10250 Lučko
tel.: +385 1 65 26 386
faks: +385 1 65 26 387

Poduzeće URSA ZAGREB d.o.o.,
sjedište: Puškarićeva 15, Lučko, Zagreb, registrirano je kod Trgoviačkog suda u Zagrebu pod brojem 080007579

Prodajna mreža
Zapadna i središnja Hrvatska
Nikola Čulina
mobitel: +385 91 455 59 38
email: nikola.culina@uralita.com

Južna Hrvatska
Slobodan Lovrić
mobitel: +385 91 15 71 256
email: slobodan.lovric@uralita.com

Slavonija i istočna Hrvatska:
Franjo Tančik
mobitel: +385 91 13 73 590
email: franjo.tancik@uralita.com

Tehničko savjetovanje za područje Hrvatske
Krešimir Kasić
mobitel: +385 91 377 21 16
email: kresimir.kasic@uralita.com

SOLAR SERDAR
solarserda@gmail.com

SOLAR SERDAR - INSULATION (croatian text)

SOLAR SERDAR INSULATION
Zašto izolirati?
50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća došlo je do naglog razvoja stambene izgradnje što je rezultiralo izgradnjom velikog broja zgrada koje su danas registrirane kao veliki potrošači energije i koje je potrebno sustavno obnavljati.

Trend se, doduše u slabijem intenzitetu, nastavio i 70-ih godina. Sve su to vremena jeftine energije kad se nije pretjerano razmišljalo o potrebi propisne toplinske zaštite zgrada.

Rezultat je taj da su danas sve te zgrade (, a uopće ne govorimo o zgradama izgrađenim prije 50-ih godina!) ogromni potrošači energije i nikako ne zadovoljavaju suvremene zahtjeve u pogledu barem minimalne toplinske zaštite i uštede energije.Radi se o neracionalno velikoj potrošnji svih tipova energije, u prvom redu energije za grijanje, ali porastom standarda sve više i za hlađenje zgrada.Kad spominjemo podatak od oko 85% neizoliranih zgrada, pod tim zgradama podrazumijevamo one s prosječnom potrošnjom energije za grijanje prostora od 150-200 kWh/m². Usporedimo li taj podatak s nastojanjima Europske unije kojom se sve više teži izgradnji niskoenergetskih objekata čija potrošnja spomenute energije ne premašuje 30 kWh/m² (!), tada lako možemo vidjeti o kolikoj se razlici radi.Prema Tehničkom propisu ograničava se potrošnja topline za stambene zgrade (ovisno o faktoru oblika zgrade fo) grijane na temperaturu 18ºC ili višu - od 51,31 kwh/m² do 95,01 kWh/m².

Prvi službeni propis o toplinskoj zaštiti zgrada pojavio se tek 1970. pod nazivom “Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada”. Njime su prvi puta određene najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaska topline “k” za pojedine građevne dijelove za određenu klimatsku zonu.

1980. pojavljuje se norma JUS U.J5.600 Toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada koja donosi nove, više zahtjeve u pogledu toplinske zaštite.Inovirano izdanje pojavljuje se 1987. godine i tu godinu možemo odrediti kao prijelomnu godinu kad se daleko ozbiljnije pristupilo problematici toplinske zaštite

Do 2005. godine nije bilo nikakvih daljnjih pomaka po pitanju toplinske zaštite. Tek 1. srpnja 2005. u Narodnim novinama br. 79 objavljuje se “Tehnički propis o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama” s obaveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine, a koji uvodi čitav niz novih, daleko strožih uvjeta po pitanju toplinske zaštite, a koji će shodno europskoj direktivi 2002/91/EC uskoro biti dorađen, te samim time još stroži i detaljniji.

Malo je poznat podatak da se više od 40% energije troši na zagrijavanje zgrada, odnosno grijanje prostorija, u usporedbi s „tek“ 20-30% energije koja se troši u prometu. Oko 30% se troši u industriji.

Uzmemo li u obzir da su ti podaci dobiveni analizom u Zapadnoj Europi i dodamo li k tome da je kod nas više od 80% stambenog fonda apsolutno toplinski neizolirano ili vrlo slabo izolirano, a o slabo razvijenoj industriji da i ne govorimo, taj podatak zasigurno prelazi 50% učešća u potrošnji energije. Temeljem te činjenice nije teško zaključiti kolike rezerve energije možemo stvoriti pravilnim načinom i primjenom toplinske izolacije. „Simptome“ nedovoljne toplinske zaštite u zgradama možemo vrlo lako otkriti na vlastitim objektima: osjetno veća potrošnja energije u odnosu na (slične) objekte, osjećaj nedovoljne topline u prostoriji u kojoj se zimi dosta grije, naglo hlađenje kuće po prestanku grijanja, nepodnošljiva toplina u nekoj prostoriji ljeti, vlaga, plijesan, gljivice na zidovima, uglovima ili iznad prozora i vanjskih vratiju, te konačno kao najdrastičnija posljedica i pukotine u građevnim dijelovima i žbukama.Više informacija na solarserdar@gmail.com

Cilj toplinske zaštite nije samo ušteda energije, a time i smanjenje troškova već i ostvarivanje povoljne mikroklime, a pod pojmom mikroklima ne mislimo samo na postizanje sobne temperature, već i općenito na osjet ugodnog stanovanja što uključuje i temperature unutarnjih površina omotača prostorija, optimalno strujanje i relativnu vlažnost zraka unutarnjih prostora!

Osim povoljne mikroklime kao cilj možemo navesti sprečavanje nastanka građevinskih šteta kao posljedice procesa uslijed oscilacija temperatura i kretanja vlage unutar konstrukcija. Sprečavanjem građevinskih šteta osiguravamo produljeni vijek trajanja građevine. Kvalitetnom toplinskom zaštitom utječemo na ono što je naročito aktualno u posljedne vrijeme – zaštitu okoliša. Sprečavanjem građevinskih šteta osiguravamo produljeni vijek trajanja građevine. Izgaranjem fosilnih goriva dolazi naime do oslobađanja velikih količina CO2 što između ostalog rezultira pojavom tzv. efekta staklenika. Očuvanje fosilnih goriva, kao neobnovljivih izvora energija strateško je pitanje svake države.

Uzmemo li u obzir minimalni vijek trajanja građevine od 50 godina (uporabni vijek zgrade u odnosu na uštedu toplinske energije i toplinsku zaštitu – “Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama”) i pretpostavku da se kao najčešći energent za grijanje koristi prirodni plin, ispada da će se investicija uložena u toplinsku izolaciju vratiti najmanje 10 puta. Kod skupljih energenata i očekivanom vijeku trajanja objekta od 80 do 100 godina, taj povrat može biti i dvostruko veći.

Što je kamena vuna i kako nastaje
Kamena vuna je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu, industriji i brodogradnji. Kao sirovine za proizvodnju kamene vune upotrebljavaju se prirodni i umjetni silikatni materijali. Od prirodnih materijala upotrebljava se kamen diabaz i dolomit, a u manjoj mjeri i bazalt, dok se od umjetnih materijala koriste tzv. briketi koji se dobivaju preradom otpada iz tehnološkog procesa uz dodatak cementa. Glavni kemijski spojevi koji ulaze u sastav navedenih sirovina su oksidi silicija, aluminija, kalcija, magnezija i željeza. Navedene sirovine transportiraju se u kupolnu peć u kojoj se tale na temperaturi od 1500°C. Za proces taljenja sirovina kao energent se koristi koks. Može se reći da, iako je konstrukcija peći prilično jednostavna, procesi koji se u njoj odvijaju su vrlo složeni i raznoliki: sagorijevanje koksa, procesi izmjene topline, fizičko-kemijski prijelazi materijala iz jednog agregatnog stanja u drugo itd.



Talina dobivena procesom taljenja u kupolnoj peći kontrolirano se dovodi na kotače centrifuge gdje uz pomoć visokotlačnog otpuha dolazi do njenog razvlaknavanja uz istovremeno omakanje s fenol-formaldehidnom smolom koja se koristi kao vezivo vlakana. Razvlaknjena talina pada na kosi transporter gdje dolazi do formiranja plasta koji dalje putuje u sušionu komoru u kojoj dolazi do polimerizacije fenol-formaldehidne smole na bazi cirkulacije vrućeg zraka.



Po izlazu iz sušione komore plast kamene vune se hladi u zoni za hlađenje, a nakon toga provodi se formatiranje plasta odnosno rezanje plasta po duljini i širini na zadane dimenzije. Slijedi pakiranje proizvoda koje može biti u obliku paketa ili na palete. Tako zapakirani proizvodi, ovisno o načinu pakiranja, mogu se skladištiti u zatvorenom ili otvorenom skladištu, odakle se otpremaju na gradilišta. Cijeli tehnološki proces je automatiziran i konstantno nadziran.

Što je staklena vuna i kako nastaje
Staklena vuna spada u grupu mineralnih toplinsko-izolacijskih materijala i sastoji se od tankih i elastičnih staklenih niti.

Sirovine za proizvodnju staklene vune i staklenih vlakana su stakleni otpad i osnovne sirovine za proizvodnju stakla (kvacni pijesak, vapnenac, soda, itd.). U novije vrijeme se za proizvodnju staklene vune sve više koristi stakleni otpad (prozorska stakla, staklena ambalaža). Učešće otpada u sirovini se kreće 30-60%, a u pojedinim tvornicama i do 80%.

Tehnologija proizvodnje je slična tehnologiji proizvodnje kamene vune.

Načelno se sastoji od dvije faze:

dobivanje silikatno-staklene taljevine
dobivanje tankih staklenih niti iz taljevine


Tanka staklena vlakna i staklena vuna mogu se dobiti na jedan od sljedeća tri načina, ili njihovom kombinacijom:

izvlačenjem niti iz rastopljene staklene mase kroz „vatrostalna sita“ s malim otvorima (2-3 mm) i namotavanje na koloture koji se okreću velikom brzinom. Na ovaj način se mogu se dobiti niti dužine i do nekoliko desetina kilometara s maksimalnom debljinom od 1 μm,
rasprskavanjem staklene taljevine upuhavanjem pare ili plina pod visokim tlakom, pri čemu se dobivaju kratka i gruba staklena vlakna i
centrifugalna metoda s horizontalnim pločama koje se okreću. Rastopljena staklena masa pada na ploče oblikujući tanak film preko ploča, koji se uslijed djelovanja centrifugalne sile smanjuje do granice površinskog napona, kada se iz tankog filma „otkidaju i otpadaju“ tanka staklena vlakna.Više informacija na solarserdar@gmail.com

Energetska učinkovitost
Pod pojmom energetske učinkovitosti podrazumijevamo široki opseg djelatnosti kojima je krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije u promatranom objektu, što rezultira smanjenjem emisije CO2 uz nepromijenjenu toplinsku, svjetlosnu i drugu udobnost njezinih stanara.

Energetska učinkovitost u zgradama i održiva gradnja te primjena obnovljivih izvora energije, danas postaje apsolutni prioritet svih aktivnosti u području energetike i gradnje u Europskoj uniji. Nedostatak energije i nesigurnost u opskbi energijom, uz stalan rast cijena energenata, te klimatske promjene i zagađenje okoliša zbog neracionalne potrošnje energije te porast korištenja energije za hlađenje, posebno uvođenjem klimatizacije zgrada zahtijeva ozbiljan pristup iznalaženja mjera za povećanje energetske učinkovitosti, mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije, daljinskog grijanja i hlađenja, smanjenja korištenja fosilnih goriva i zagađenja okoliša u kojem živimo.

Energetska učinkovitost u zgradama uključuje cijeli niz različitih područja mogućnosti uštede toplinske i i električne energije, uz racionalnu primjenu fosilnih goriva te primjenu obnovljivih izvora energije u zgradama, gdje god je to funkcionalno izvedivo i ekonomski opravdano.

Toplinska zaštita zgrada jedna je od najvažnijih tema zbog ogromnog potencijala energetskih ušteda.
Nedovoljna toplinska izolacija dovodi do povećanih toplinskih gubitaka zimi, hladnih obodnih konstrukcija, oštećenja nastalih kondenzacijom (vlagom) te pregrijavanja prostora ljeti. Posljedice su oštećenja konstrukcije te neudobno i nezdravo stanovanje. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću količinu energije što dovodi do povećanja cijene korištenja i održavanja prostora, ali i do većeg zagađenja okoliša.

Rječnik pojmova
--------------------
Zbog velikog interesa ovdje smo stavili Rječnik Pojmova, više informacija možete naći na solarserdar@gmail.com

Apsorberska ploča
dio sunčevog kolektora koji služi za apsorpciju Sunčevog zračenja, a o kojoj najviše ovisi toplinski učinak kolektora

Apsorberski kolektor
služi za zagrijavanje bazenske vode, te predstavlja najisplativiji primjer korištenja Sunčeve energije u sustavima grijanja

Biomasa
obnovljivi izvor energije koji uključuje brojne proizvode biljnog podrijetla (ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz šumarstva, piljevina, kora i drugi ostatak iz drvne industrije, slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze i maslina, koštice višanja i kore od jabuka iz poljoprivrede), kao i proizvode životinjskog podrijetla (izmet i ostatke iz stočarstva, komnalni i industrijski otpad).

Broj izmjena zraka
broj koji pokazuje odnos između volumena zraka koji ulazi u prostor u jednom satu i ukupnog volumena prostora.

Daljinsko grijanje
sustav koji uključuje centralnu pripremu toplinske energije u toplani, te njenu distribuciju do krajnjih potrošača - toplinskih podstanica u zgradama

Dizalice topline
kompresijski uređaji koji iskorištavaju toplinu iz okoliša i pretvaraju je u korisnu toplinu za grijanje prostorija i zagrijavanje sanitarne vode uz pomoć električne energije

Efekt dimnjaka
pojava koja uzrokuje strujanje toplijeg zraka kroz zgradu prema gore zbog razlike u temperaturi, tj razlike gustoća toplijeg i hladnijeg zraka

Efikasnost kolektora
predstavlja omjer korisne topline prikupljene kolektorom i intenziteta upadnog sunčevog zračenja na plohu kolektora

Ekspanzijska posuda
služi za preuzimanje volumena radnog medija (tople vode) u sustavu grijanja koji nastaje uslijed zagrijavanja

Energetska bilanca zgrade
svi energetski gubici i dobici zgrade

Energetska učinkovitost (efikasnost)
široki opseg djelatnosti kojima je krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije u promatranom objektu, što rezultira smanjenjem emisije CO2 uz nepromijenjenu toplinsku, svjetlosnu i drugu udobnost njezinih stanara.

Energetski pregled zgrade
analiza potrošnje energije, ovojnice zgrade te energetskih sustava zgrade s ciljem utvrđivanja učinkovitosti i/ili neučinkovitosti potrošnje energije te donošenja zaključaka i preporuka za povećanje energetske učinkovitosti

Energija
sposobnost tijela za obavljanje rada

Faktor hlađenja
predstavlja omjer ostvarenog rashladnog učinka na isparivaču i privedene snage kompresoru

Faktor oblika zgrade
fo = A/Ve (m-1), jest količnik oplošja A(m²) i obujma Ve grijanog dijela zgrade

Fosilna goriva
goriva koja sadrže ugljikohidrate, nastala od ostataka biljaka i/ili životinja. Trenutno su osnovni izvor energije na Zemlji. Energija iz fosilnih goriva obično se oslobađa izgaranjem prilikom čega se oslobađaju otrovni i štetni plinovi koji utječu na okoliš (prvenstveno na efekt staklenika) kao što su: ugljični monoksid CO, ugljični dioksid CO2, sumporni dioksid SO2, SO3, NO3, itd.

Fotonaponske ćelije
poluvodički elementi koji direktno pretvaraju energiju Sunčeva zračenja u električnu energiju, a mogu se koristiti kao samostalni ili kao dodatni izvor energije

Godišnja potrebna toplina za grijanje
Qh (kWh/god) - računski određena količina topline koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutarnja projektna temperatura u zgradi

Hidroelektrana
centrale koje pomoću vodenih turbina pretvaraju potencijalnu energiju vode u kinetičku i mehaničku koja se dalje koristi za pokretanje električnog generatora

Indikator energetske učinkovitosti (energetski broj ili energetska značajka)
godišnja potrošnja energije po korisnoj jedinici grijane površine izražena u kWh/m² god

Infiltracija
dotok vanjskog zraka u prostoriju kroz zazore na prozorima i vratima, a manjim dijelom kroz zidove, te kroz vanjska vrata pri ulaženju i izlaženju iz objekta

Infracrvena termografija
beskontaktna i nerazorna metoda bilježenja intenziteta toplinskog zračenja u infracrvenom području odnosno prikaz raspodjele temperature na površini ovojnice zgrade

Insolacija
količina energije što je prima Zemlja sa Sunčevim zrakama

Inverterska regulacija
frekvencijska regulacija broja okretaja kompresora, čime se ostvaruje stupnjevana regulacija učinka (rashladnog uređaja)

Isparivač
dio rashladnog uređaja u čijim cijevima isparava radna tvar, pri čemu toplinu za isparavanje uzima iz okoline u kojoj se nalazi

Izgaranje
proces kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva pri čemu se oslobađa toplina

Kalorimetar
uređaj za mjerenje toplinske i rashladne energije

Klima-bojler
uređaj koji iskorištava otpadnu toplinu s kondenzatora rashladnog uređaja za pripremu PTV-a

Klimatizacija
složen proces koji uključuje kondicioniranje, transport i ubacivanje zraka u klimatizirani prostor. Kondicioniranje zraka podrazumijeva pripremu zraka određene temperature, vlažnosti i čistoće. Zrak se pri tome ubacuje u prostor određenom brzinom kako bi u zoni boravka ljudi osigurali strujanje zraka manje od 0,25 m/s

Koeficijent prolaska topline U (W/m²K)
količina topline koju građevni element gubi u 1 sekundi po m² površine kod razlike temperaure od 1K

Koeficijent toplinske provodljivosti λ (W/mK)
količina topline koja prođe u jedinici vremena kroz sloj materijala površine 1 m², debljine 1 m kod razlike temperature od 1K. Vrijednost koeficijenta različita je za različite materijale, a ovisi o gustoći, veličini i povezanosti pora i stanju vlažnosti materijala

Koeficijent paropropusnosti (otpor difuziji vodene pare) μ
bezdimenzijska veličina koja pokazuje koliko je puta veći otpor difuzijskom prolasku vodene pare kroz promatrani građevni materijal nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature

Kogeneracija (CHP)
proces korištenja primarne energije goriva za proizvodnju dvije vrste korisne energije od kojih je jedna toplinska, a druga električna

Kondenzacijski kotao
kotao koji iskorištava i toplinu dimnih plinova povečavajući iskoristivost goriva

Kondenzator
dio rashladnog uređaja u čijim cijevima kondenzira radna tvar, pri čemu toplinu kondenzacije predaje okolini u kojoj se nalazi

Konvekcija
je pored zračenja i provođenja topline jedan od načina izmjene topline. Prilikom procesa konvekcije izmjenjuje se toplina između čvrste stijenke i fluida (kapljevne ili plina) u gibanju, npr. ljudskog tijela i zraka u prostoru. Osnovni uvjet konvekcije je međusobno gibanje čestica, tako da konvekcija može biti i prisilna

Korisna energija
energija za zadovoljavanje potreba krajnjih korisnika, kao npr. toplina električne grijače ploče na štednjaku

Lokalno grijanje
najstariji oblik grijanja gdje se izvor topline nalazi u prostoriji koju grijemo (kamini, peći na drva, električne grijalice, plinske grijalice)

LowE
oznaka za staklo smanjene toplinske propustljivosti zahvaljujući metalno-oksidnom premazu na strani stakla prema šupljini

Mehanička ventilacija
prisilna izmjena zraka u zatvorenom prostoru uz pomoć ventilatora

Neobnovljivi izvori energije
su fosilna (ugljen, nafta i prirodni plin) i nuklearna goriva (uran, plutonij), čija su nalazišta i zalihe ograničene i podložne konačnom iscrpljivanju

Neposredna (konačna) energija
energija koja dolazi do krajnjeg korisnika

Niskoenergetska kuća
građevina s visokoučinkovitim sustavima grijanja, hlađenja i ventilacije i minimalnim gubicima topline zbog povećanog nivoa toplinske izolacije. Godišnja potrošnja toplinske energije je manja od 30 kWh/m²

Nuklearna elektrana
elektrana koja kao izvor energije koristi toplinu dobivenu u reaktoru pomoću fisije nuklearnog goriva

Obnovljivi izvori energije
izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično; energija vodotoka, vjetra, Sunčeva energija, biogoriva, biomasa, bioplin, geotermalna energija, energija morskih mjena i morskih valova

Odsisna ventilacija
odsisavanje zraka iz prostorije kao npr. kupaonica i kuhinja (kuhinjskim napama)

Održivi razvoj
razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba

Održiva gradnja
jedan od značajnijih segmenata održivog razvoja, a uključuje uporabu građevnih materijala koji nisu štetni po okoliš, energetsku učinkovitost zgrada i gospodarenje otpadom od gradnje i rušenja građevina. Održiva gradnja mora osigurati trajnost, kvalitetu oblikovanja i konstrukcija uz financijsku, ekonomsku i ekološku prihvatljivost.

Ogrjevna vrijednost goriva
predstavlja količinu energije, topline, sadržane u gorivu

Ogrjevno tijelo
uređaj (radijator) koji toplinu koju dobije od nosioca topline (tople vode) prenosi na okoliš

Parna brana
dodatni sloj građevnog elementa s velikom vrijednošću otpora difuziji vodene pare μ. Ako je ovaj sloj izveden od materijala u obliku folije, premaza ili sl. zove se parna brana.

Pasivna kuća
građevina bez aktivnog sustava za zagrijavanje konvencionalnim izvorima energije i minimalnim gubicima topline zbog visokog nivoa toplinske izolacije. Godišnja potrošnja toplinske energije je manja od 15 kWh/m²

Potlak
tlak koji je manji od okolišnog tlaka

Pretlak
tlak koji je veći od okolišnog

Primarna energija
energija sadržana u nosiocu energije - energentu (nafta, plin, ugljen, drvo)

Prirodna ventilacija
ventilacija kod koje se zrak u prostoru izmjenjuje prirodnim silama, tj. zbog efekta dimnjaka (temperaturne razlike tlaka) i energije vjetra tj. bez uporabe mehaničkih i drugih sličnih uređaja

Projektna temperatura (zimska ili ljetna)
vrijednost temperature vanjskog zraka za pojedinu lokaciju koja se uzima u obzir prilikom proračuna toplinskih i rashladnih opterećenja, tj. kapaciteta sustava grijanja i hlađenja

Prolazak topline
predstavlja toplinski tok koji prelazi s nekog fluida na krutu stijenku, te sa stijenke na drugi fluid i računa se uz poznavanje koeficijenta prolaska topline U i ploštine A preko koje se prolaz topline odvija

Provođenje topline
je pored zračenja i konvekcije jedan od načina izmjene topline. Prilikom procesa provođenja izmjenjuje se toplina između dvaju krutih tijela u dodiru. Proces se odvija pod utjecajem temperaturnog gradijenta

Rekuperacija topline
iskorištavanje otpadne topline

Sekundarna energija
energija dobivena energetskom pretvorbom (transformacijom) iz primarne energije (npr. električna energija dobivena iz ugljena u termoelektrani, na pragu te elektrane)

Snaga P (W)
rad izvršen u jedinici vremena

Solarni kolektor
uređaj koji prikuplja Sunčevu energiju za pripremu PTV-a i/ili grijanje

Specifični toplinski kapacitet c(kJ/kgK)
predstavlja količinu topline Q koja masu m od 1 kg zagrije za 1K

Split sustav
uređaj za hlađenje/grijanje zraka koji se sastoji od vanjske jedinice u kojoj su smješteni kondenzator i kompresor, te od unutarnje jedinice u kojoj su smješteni isparivač i prigušni ventil

Staklenički plinovi
plinovi koji apsorbiraju infracrvene zrake, prirodni ili sintetički, koji uglavnom u atmosferu dospijevaju emisijom plinova (npr. izgaranjem fosilnih goriva), a djelomično nastaju u atmosferi kemijskim reakcijama

Stupanj dan
umnožak broja dana grijanja s temperaturnom razlikom između dogovorene unutarnje temperature zraka (dogovoreno 20ºC) i temperature vanjskog zraka pri čemu se u račun uzimaju samo oni dani u godini kod kojih je temperatura zraka niža od 10, 12 ili 15ºC.

Stupanj djelovanja
omjer korisno dobivenog rada ili snage i utrošenog rada ili snage

Svjetlo
medij koji omogućuje vizualnu percepciju

Termostatski ventil
radijatorski ventil koji regulira temperaturu prostorije na način da upravlja protokom ogrjevne vode kroz radijator

Tlačna ventilacija
ubacivanje vanjskog zraka u prostor koji se ventilira

Termoelektrana
postrojenje u kojem električnu energiju dobivamo izgaranjem fosilnih goriva

Toplinska ugodnost
stanje svijesti kojim izražavamo zadovoljstvo s toplinskim stanjem okoliša

Toplinsko-izolacijski materijal
materijal s niskom vrijednošću koeficijenta toplinske provodljivosti (nižom od 1 W/mK)

Toplinski dobici prostora
količina topline koja ulazi u hlađeni prostor iz vanjskih izvora (npr. Sunčevo zračenje) ili se predaje prostoru od unutarnjih izvora topline (npr. metabolički dobici uslijed boravka ljudi u prostoru, toplina koju oslobađaju rasvjetna tijela i električni uređaji) u promatranom vremenskom intervalu

Toplinski most
manje područje u omotaču grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela

Toplinski tok
predstavlja prenesenu količinu topline u jedinici vremena

Transmisijski toplinski gubici
gubici topline nastali provođenjem topline kroz ovojnicu zgrade prema okolini i tlu, te prema okolnim prostorima s razlićitim toplinskim opterećenje

Transpiracija
proces izlučivanja vode u obliku vodene pare s površine ljudskog organizma

Trigeneracija (ili poligeneracija)
istovremena proizvodnja električne, toplinske i rashladne energije

Učinkovitost, iskoristivost
predstavlja odnos dobivene količine topline ili toplinskog toka i utrošene količine topline ili unesenog toplinskog toka

Ventilacija
proces dobave i odvođenja zraka prirodnim ili mehaničkim putem u ili iz prostora

Ventilacijski toplinski gubici
nastaju zbog prodora vanjskog zraka kroz prozore i vrata

Vjetrogenerator
autonomna jedinica za proizvodnju električne energije iz energije vjetra koja se sastoji od vjetroturbine i generatora

Vjetroturbina
uređaj za proizvodnju električne energije iz kinetičke energije vjetra

Zračenje
je pored konvekcije i provođenja topline jedan od načina izmjene topline. Prilikom procesa zračenja toplina se izmjenjuje elektromagnetskim valovima

Zrakopropusnost zgrada
metodom stvaranja potlaka mjeri se tok zraka kroz konstrukciju izvana prema unutra ili suprotno, a na brzi način ustanovljuje stanje ovojnice
More info at
http://solarserdar.wordpress.com

http://solarserdar.blogspot.com

SOLAR SERDAR
solarserdar@gmail.com