Pitomi kesten - uzgoj

 

Pitomi kesten

Kesten je jednodomna biljka, pri kojoj se na istom stablu nalaze razdvojeni muški i ženski cvjetovi. Ženski cvjetovi združeni su po 2 - 3 u grozdove i nalaze se na kraju listnih izdanaka. Muški cvjetovi združeni su u kitice (dihazije, mačice) i razvijaju se pri osnovi ljetnih izdanaka. Kesten cvate u lipnju i srpnju. Oprašivanje vrše vjetar i kukci (pčele). Važno je da se posade razne sorte kestena radi međusobnog oprašivanja. Plod je crvenkasto-smeđe boje i glatke površine. Raste unutar bodljikave košuljice koja se raspukne u jesen kada plod sazrije. Listanje kestena započinje u travnju. Listovi su duguljasti, krupno nazubljeni, 8 - 18 cm dugi i 3 - 6 cm široki, na licu goli, a na naličju dlakavi.

Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom, dugovječno, može narasti u visinu do 25 m s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kg plodova. Kora mu je glatka i sivosmeđa. Može doseći starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće. Mjestimično čini i šume, a često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom.

Agroekološki uvjeti za podizanje nasada kestena

Temperatura

Pitomi kesten je voćka toplih krajeva i pripada grupi heliofilnih biljaka kojima je potrebno puno svjetlosti. Pitomom kestenu najviše odgovara mediteranska i umjereno-kontinentalna klima sa srednjom godišnjom temperaturom od 11 - 15 °C. Uspješna proizvodnja moguća je na temperaturama do 37 °C i -26 °C jer temperature veće od 37 °C i manje od 26 °C onemogućavaju plodonošenje.

Voda

Voda je od izuzetne važnosti u periodu razvijanja cvjetnih pupoljaka, cvjetanja, zametanja plodova i njihovog porasta. Za dobar rast i razvoj cjelokupnog debla potrebno je provođenje navodnjavanja tijekom uzgoja. U periodu sađenja, mladicama treba osigurati najmanje 60 l vode raspoređeno na tri dijela po 20 l.

Tlo

Izbjegava se vapno i vapneni dodatci jer na takvim mjestima kesten slabije uspijeva. Vrlo je važno da tlo bude dobro strukturirano i duboko tako da se u njemu može razvijati kestenov snažan korijen. Najpogodnija su ilovasto-pjeskovita zemljišta u kojima je odnos gline prema pjesku 60:40 i pH vrijednost se kreće od 4,0 do 6,0.

Agrotehnika pri podizanju nasada kestena

Priprema tla za sadnju

Iako je kesten šumska biljka, dobro reagira na gnojenje dušikom, a može mu se dodati i nešto fosfora i kalija. Teren se čisti od krupnog kamenja, panjeva, žila ostalog drveća i žbunja. Tlo se zatim ravna kako bi se obavila gnojidba, oranje i sadnja. Ukoliko je teren na kojem se planira podizanje nasada pitomog kestena suviše strmo, potrebno je napraviti terase. Poslije pripreme tla za sadnju obavlja se rigolanje na 60 - 80 cm dubine.

Gnojidba

U periodu starosti, ako se mjerama rezidbe pitomi kesten pomlađuje, potrebno je gnojiti dušičnim gnojivima da bi se što bolje i više razvile mladice na kojima se razvijaju cvjetovi i plodovi. U periodu pune rodnosti, da bi se ostvario prinos od 10 000 kg/ha potrebo je u tlo aplicirati 135 kg/ha dušika, 40 kg/ha fosfora i 150 kg/ha kalija. Radi održavanja humusa u tlu na najmanje 3 %, treba svake godine u jesen zaorati po 10 000 kg/ha stajnjaka.

Održavanje nasada

Vrši se međuredna kultivacija. Zemljište se obavezno praši, tj. usitnjava sloj zemlje na dubini 5 - 7 cm. Usitnjavanje se vrši i poslije navodnjavanja, kako se ne bi stvorila pokorica i na taj način brzo gubila vlaga. Zemljište u nasadu pitomog kestena se u toku ljeta obrađuje uglavnom do kraja srpnja, što zavisi od učestalosti i obilnosti kiša. Zemljište od polovice kolovoza ne bi trebalo obrađivati jer bi se stvorili uvjeti za produžetak vegetacije i stabla kestena bi u period mirovanja ušla sa nesazrelim mladicama koje bi zbog mraza mogle izmrznuti. Kesten se orezuje kada je u fazi mirovanja i to uglavnom u svrhu pomlađivanja, tj. uklanjanja starih grana.

Proizvodnja sadnica

Sadnice pitomog kestena proizvode se generativno (sjetvom plodova u kojima se nalazi jedan ili više sjemenih zametaka) i vegetativno (izdancima i kalemljenjem). Obavljaju se operacije odabiranja, stratifikacije, zasnivanje rastila (priprema zemljišta za sadnju i njegu podloga), kalemljenje, uzgoj sadnica, vađenje, trapljenje, pakovanje i prijevoz sadnica.

Prije sadnje na stalno mjesto, žile na sadnicama se prorjeđuju i skrate za 1/3. Potapaju se u homogenu smjesu napravljenu od goveđeg gnoja, ilovače i vode.

Izbor položaja za podizanje nasada kestena

Najprimjereniji položaj za kesten je položaj koji je osvjetljen i s kojega voda dobro otječe, s rahlim tlom bogatim humusom, i što je važno, blago kiselim. Takvi su južni, jugoistočni i istočni položaji.

Izbor uzgojnog oblika kestena

Kesten se uzgaja u piramidnu ili kotlastu krošnju. Orezivanje je ograničeno na najnužnije zahvate, a obuhvaća čišćenje krošnje i usmjeravanje grana. Sve rane nastale orezivanjem potrebno je premazati voskom za cijepljenje.

Vrijeme i tehnika sadnje kestena

Prilikom sadnje, sadne jame moraju biti nešto veće (70 - 80 ili 100 cm dubine). Potrebno je osigurati dovoljnu količinu humusa. Zemlji kojom se zatrpava jama oko sadnice treba dodati 2 kg kompleksnih mineralnih gnojiva (NPK 0:15:30). Razmak sadnje mora omogućiti dovoljno širok hranjivi prostor i maksimalan razvoj krošnje te što lakše kretanje mehanizacije. Najbolji rezultati i najviše sadnica se posadi ako se sadi po principu jednakostraničnog trokuta.

Kada se sadi u jesen, što je i najpogodnije, sadnica se ne zalijeva, već se oko nje nabaci zemlja u vidu humka (visine 15 cm) i tako ostavi do proljeća. Na isti se način vrši sađenje i u toku zime. Ako se sadi u proljeće, oko svake sadnice napravi se ljevkasto udubljenje i zalije s 8 - 10 l vode. Kada zemlja upije vodu, udubljenje treba prekriti sitnom zemljom ili zrelim stajskim gnojem u sloju od 4 - 5 cm.

Berba i skladištenje kestena

U rujnu, kada plodovi zore, mogu se lako otresti, ili se pak pusti da sami popadaju s drveta. Ljuštenje plodova iz ježinaca koji su pali na tlo, pospješuje se tako da se ježinci pograbljaju na hrpu i tako ostave nekoliko dana. Plodovi nakon nekoliko dana dodatnog zorenja sami ispadaju iz ježinaca i tada su i ukusniji.

Plodovi kestena pohranjuju se u spremišta ili skladišta pri 80 % relativne vlažnosti zraka i pri temperaturi od 0 °C. U takvim uvjetima plodovi mogu izdržati dva do tri mjeseca.

 Troškovi osnivanja nasada

Za 1 ha površine potrebno je 120-150 sadnica kestena, za koje je potrebno od 15.000- 20.000 kn, a koje mogu dati 3-5 tona ploda u punoj rodnosti. Kada plodovi dozore moguće ih je otresati, bilo ručno čime je moguće ubrati oko 15 kg ploda dnevno, bilo strojno – usisivačima koji dnevno beru 200-250 kg ploda. Cijena takvog stroja iznosi 8-12.000 €. Plodove je moguće i pustiti da sami padnu na tlo, pa onda obaviti berbu. Skladište se pri relativnoj vlazi zraka od 80% i temperaturi od 0°C, te ih je u tim uvjetima moguće čuvati 2-3 mjeseca.

U investiciji najveći udio imaju troškovi sadnica s udjelom od 19% u ukupnoj investiciji. To je i razumljivo budući da je za dobar urod nužna sadnja selekcioniranih sadnica visoke kvalitete koje imaju visoku nabavnu cijenu.

Sadnja sjemenjaka nije preporučljiva jer se dobivaju biljke neujednačene kvalitete i rodnosti. U intenzivnim nasadi ma ovakvoga tipa neophodno je navodnjavanje, da bi sadnice razvile svoj genetski potencijal i dale očekivani urod. Sustav za navodnjavanje čini 8% troška investicije. Kesten se prodaje na tržištu za konzumaciju u svježem stanju ili za preradu. Ranosezonski kesten ostvaruje veću prodajnu cijenu od kasnojesenskog. U Hrvatskoj se kesten uglavnom konzumira na tradicionalan način, kuhan ili pečen, i to samo u sezoni sazrijevanja dok je tržište ostalih prerađevina kestena jako skromno. Treba napomenuti da u kalkulaciju nisu ušli fiksni troškovi kao što su amortizacija, te trošak stalno zaposlenih radnika. Ovakav prinos je moguće ostvariti samo uz visokokvalitetne sadnice njegovane odgovarajućim agrotehničkim mjerama, uključujući natapanje. Kalkulacija je rađena za godine pune rodnosti nasada, koje se kod pitomog kestena ostvaruju oko 15. godine starosti. U troškovima se ističe trošak berbe s udjelom od 36%, koji bi u slučaju ručne berbe bio još puno veći. Uzgoj pitomog kestena može biti zanimljiv, osobito uzgoj maruna koji postiže i duplo višu otkupnu cijenu od ostalih sorti kestena , ali je potrebno kod podizanja nasada koristiti kvalitetne sadnice, uz korištenje natapanja za ostvarivanje visokih prinosa. Investicija u nasad traje četiri godine, a nasad u puni rod ulazi oko 15-te godine. Zbog raka kestenove kore, koji napada europske sorte kestena i marune, u osnivanju nasada je potrebno razmisliti o sadnji križanaca europskog kestena s japanskim ili kineskim, jer njih osim otpornosti na rak kore karakterizira i raniji ulazak u rodnost, što može povećati ekonomičnost, ali se kao ograničenje javlja osjetljivost na kasne mrazeve.

Odlučite li se za sadnju kestena maruna bitno je znati:

pH zemljišta mora biti ispod 6,5 (blago kisela)

kesten marun voli prozračna i ocijedita tla gdje se voda ne zadršava dulje vrijeme (blagi nagibi su idealni)

birajte sorte ili hibride otporne na rak kestenove kore, osu šiškaricu i trulež korijena

prvih godina voli da ga se navodnjava, a kasnije je navodnjavanje dodatan plus

sadnice kojima je korijen mikoriziran micelijem mikoriznih gljiva jamče veću otpornost na sušu, fitoftoru, brži rast i veću apsorpciju hranjivih tvari iz zemlje

ranije sorte su osjetljive na kasni proljetni mraz kao i orasi  pa im više odgovaraju povišena mjesta 300 – 600 m ili mjesta gdje su rijetki jači mrazevi

voli sunce, no mlade sadnice je potrebno zaštiti od prejakoga sunca bojanjem stabla vapnom ili stavljanjem zaštitnih tuba koje ujedno štite voćku od glodavaca

prilikom obrezivanja ili jačeg ranjavanja kore obavezno je voćarskim voskom premazati ranu kako bi se spriječila eventualna gljivična infekcija

birajte sorte ili hibride pogodne za vašu klimu i svrhu (plodovi, drvo, med)

maruni u pravilu nisu samooprašivi pa je potrebno zasaditi barem dvije ili više sorti

mogući je ekološki uzgoj ili konvencionalni kao i kod većine voćnih vrsta

maruni rode već od svoje treće godine starosti, dok se puni prinos očekuje nakon 10. godine

možete iskoristiti bespovratna sredstva iz EU fondova za podizanje trajnog nasada

Od kada je sredinom prošlog stoljeća sa kineskoga kestena prenešena gljivična infekcija (tzv. rak kore) na europski kesten došlo je do devastacije velikog djela kestenovih šuma što je uzrokovalo porast cijene kestena. Srećom razvijeni su hibridi koji imaju visoku otpornost, a pojedini sorte su i same stekle imunitet.

Posljednjih godina cijena maruna u maloprodaji kod nas kretala se od 45 kn/kg za talijanske marune te 60 kn/kg za krupnije španjolske i portugalske.

Na jedan hektar plantažeri prosječno sakupe od 3000-4000 kg, a neki čak i do 6000 kg prema španjolskim izvorima, ovisno o agrotehničkim mjerama i sustavu sadnje, što kesten marun čini vrlo profitabilnom i zanimljivom voćnom vrstom kako za profesionalce tako i za one koji imaju viška zemlje, a ne žele poput većine saditi lješnjake ili orahe.

Kod podizanja plantažnog nasada kestena maruna bitno se držati gore nabrojenih preduvjeta, odlučiti se za sklop sadnje koji se najčešće kreće od 6 x 6m, 7 x 9m, 10 x 10m pa na više, odabrati idelane sorte, njihov omjer i nabaviti kvalitetne sadnice.

Obavezno obratite pažnju na podlogu na koju je cijepljena plemka. Ona bi također trebala biti vegetativno razmnoženi hibrid (klon) otporan na trulež korijena te koji je kompatibilan sa plemkom. Podloge izrasle iz sjemena kestena (tzv. sjemenjaci) to nisu te vam dugoročno ne jamče otpornost na trulež korijena kao ni kompatibilnost sa plemkom pa može doći do pucanja kore i infekcije rakom kore.