100% hrvatska pasivna kuća

100% hrvatska pasivna kuća

Zagreb, 09. prosinca 2011. - Poziv za prikupljanje ponuda zainteresiranih ulagača u projekt industrijske proizvodnje pasivnih kuća za Fazu I (kataloški broj ponude 08122011).

Hrvatska tvrtka koja je razvila inovativnu tehnologiju industrijske proizvodnje pasivnih građevina kreće u realizaciju projekta. Investicijska studija temelji se na patentu pod nazivom "Konstrukcija modula zida visokih izolacijskih svojstava za pasivne zgrade, postupak njegove tvorničke izrade za jednostavnu montažu na mjestu gradnje".

Posebnost ove inovativne tehnologije je u kombinaciji odabira i spoju više različitih materijala, osmišljenosti tehnologije za proizvodnju elemenata kuća i zgrada poput automobilske industrije, a posebno u maksimalnoj debljini konstrukcijskih zidova koji udovoljavaju uvjetima pasivne gradnje. Inovativnost proizvoda omogućava učinkovitu i brzu proizvodnju, a inovativnost u konstrukciji omogućava brzinu i točnost spajanja gotovih elemenata na gradilištu. Takav proizvodni proces omogućava 100 postotnu gotovost zidnih elemenata u proizvodnom pogonu pod punim nadzorom kontrole kvalitete proizvoda.

S tehničkog stanovišta riječ je o kompozitnom zidu koji se sastoji od 3 osnovne vrste materijala - čeličnog skeleta od "C" profila koji osigurava statičke karakteristike, vanjska i unutarnja obloga zida od vatrootpornih i vodootpornih ploča također dobrih akustičnih i toplinskih karakteristika te izolaciona ispuna koja osigurava kompaktnost i toplinske karakteristike zida.

Unutar zida je izvedena kompletna infrastruktura potrebnih instalacija. Primjena izolacijskog punila daje proizvodu odlične toplinske karakteristike max. U=0,14 W/m²K u maksimalnoj debljini zida do 30 cm što povećava veličinu netto korisnog stambenog prostora minimalno 10% u odnosu na druge sustave pasivnog građenja. Osim što tehnologija zadovoljava standarde pasivne gradnje također statičke karakteristike osnovnog sustava omogućavaju gradnju stambenih i poslovnih građevina do 20 m visine, a sa dodatnom čeličnom konstrukcijom moguće je izvoditi i pasivne građevine do 200 m visine.

Svojim karakteristikama tehnologija odgovara zacrtanim ciljevima EU na području energetske učinkovitosti i smanjenja emisije CO2 te uštedi energije u zgradarstvu. Tehnologija proizvodnje dopušta izvedbu raznih arhitektonskih stilova gradnje. Godišnji kapacitet proizvodnje jednog proizvodnog pogona je do 200.000 m² jedinica stambenog, poslovnog ili proizvodnog prostora sa ukupno 300 zaposlenika. Učinkovitost sustava industrijske proizvodnje pasivnih građevina čini gradnju konkurentnom današnjim cijenama standardne gradnje, a investitorima jamči značajnu dobit.

Mogući oblici ulaganja: ulagačka partnerstva, programi bespovratnih sredstava i financiranje projekata iz pretpristupnih fondova Europske unije, općenito otvorenih ili zatvorenih fondova i kredita.

Predmetnu investicijsku studiju, visinu ulaganja i ekonomsko-financijsku analizu odnosno kontakt podatke Investitora možete dobiti slanjem upita na info@croenergo.eu s obveznom naznakom kataloškog broja ponude 08122011 ili ispunjavanjem obrasca na linku http://www.croenergo.eu/100-hrvatska-pasivna-kuca-4000.aspx.

Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)

PASIVNA KUĆA HCOIE

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Što je pasivna kuća?

Pasivna kuća je danas vrhunski standard energetski efikasne gradnje. Jedna od ključnih značajki pasivnih objekata je korištenje raspoložive energije, tj. osnovni princip pasivnog objekta je minimiziranje gubitaka topline korištenjem prirodne ventilacije, solarne topline i učinkovite izolacije. Unutar objekta se održava ugodna klima bez mehaničkih sustava grijanja i hlađenja; kuća sama sebe grije i hladi i zbog toga je „pasivna“. Standardi smanjenja potrošnje energije zahtjevaju promjene u pristupu izgradnji, dizajnu i konstrukciji. Ove promjene ne moraju nužno značiti da će se troškovi izgradnje objekta višestruko povećati. Troškovi nisu prekomjerni sve dok pažljivo razmišljamo o orijenaciji i dizajnu kuće. Svi dizajneri pasivnih objekata preporučuju orijentaciju kuće prema jugu, što manje vanjskih vrata, jednu stranu krova okrenutu prema jugu zbog kolektora, gradnju prizemnica... U odnosu na konvencionalno izgrađene objekte iste površine, pasivna kuća može sačuvati i do nevjerojatnih 90% više energije. Stoga, smanjeni troškovi energije, mogu u vrlo kratkom vremenu isplatiti malo skuplju gradnju (prema procjenama, gradnje pasivne kuće je oko 15% skuplja nego gradnja konvencionalnog objekta iste površine) i objekti su na duže vremenske periode mnogo isplativiji nego „obični“.Više informacija na http://solarserdar.blogspot.com.

Pasivna kuća je kuća koja troši maksimalno 15 kWh/m2god. energije za grijanje. Takve se kuće zovu i ''jednolitarske kuće''. Prema jednostavnom izračunu proizlazi da bi takva kuća na grijanje trošila otprilike 1,5 lit/m2god. lož ulja, 1,5 m3/m2god. prirodnog plina ili 3 kg/m2god. drvenih peleta. Ovdje je bitno za naglasiti da pasivne kuće nemaju više potrebe za konvencionalnim sustavom grijanja, nego potrebu za toplinom namiruju preko sofisticiranog sustava ventilacije sa rekuperacijom i dizalicom topline. Osnovne razlike između niskoenergetske i pasivne kuće su:

- vrlo debela izolacija oplošja kuće

- kontrolirana ventilacija sa rekuperacijom i mogućnošću dogrijavanja

- prozori sa 3-slojnim staklom punjenim plinom

- nepostojanje konvencionalnog sustava grijanja zbog vrlo niskih toplinskih gubitaka

Prvu pasivnu kuću dizajnirali su Bo Adamson i Wolfgang Feist i ona je sagrađena 1991. u Darmstadtu, u Njemačkoj, pod nadzorom njemačkog ministarstva zaštite okoliša. Dr. Feist je 1996., u Darmstadtu, osnovao Insitut za pasivne kuće (Passivhaus Institute) kako bi promicao gradnju ovakve vrste objekata. Otad je, širom svijeta, izgrađeno više od 15 000 pasivnih kuća. Najviše ih postoji u Njemačkoj i skandinavskim zemljama. U Americi je prva pasivna kuća izgrađena 2003., dizajnirala ju je njemačka dizajnerica Katrin Klingenberg.U cijeloj Europi, postoji različite vrste poticaja za investitore koji se odluče na gradnju pasivnih objekata. Njemačkim građanima je, npr., isplata kredita za gradnju takvih objekata osigurana i pojedine savezne države potiču gradnju pasivnih objekata dodatnim olakšicama, dok Austrija dodjeljuje poticaje i do 30 000 eur za gradnju pasivnih objekata. U Hrvatskoj još uvijek ne postoje takvi poticaji za gradnju pasivnih kuća i objekata, ali pojedini gradovi i županije daju komunalne olakšice korisnicima pasivnih objekata. Nadamo se da će i Republika Hrvatska svojim građanima uskoro omogućiti, barem minimalne, poticaje za gradnju pasivnih domova i poslovnih objekata i time se približiti europskim zemljama koje već odavno na takav način vode brigu o svojem okolišu i građanima.

Kako funkcionira pasivna kuća?
Omotač pasivne kuća minimizira gubitke toplinske energije hermetičnim zidovima, naprednim vratima i prozorima, te ventilacijskim sustavom koji sprečava nepotrebne gubitke topline. Optimizira solarnu toplinu i kombinira je s toplinom proizvedenom unutar kuće (od strane stanara ili električnih uređaja). Pasivne kuće su dizajnirane da funkcioniraju bez „pravog“, mehaničkog, sustava grijanja (nema peći i kotlova) i hlađenja.
Obnovljivi izvori energije mogu biti korišteni da se dođe do stupnja nulte potrošnje energije ili čak do toga da je kuća u mogućnosti proizvesti više energije nego što troši.
Cijeli se koncept pasivne kuće temelji na tome da koristi obnovljive izvore energije, te da smanji količinu energije potrebnu za zagrijevanje i hlađanje objekta i gubitke energije koji nastaju uslijed nedovoljno dobro izvedene izolacije na objektima. Ukoliko bi se ovaj princip prihvatio kao najbolji mogući (što zasad vjerojatno i jest) i ako bi se radilo na njegovu promicanju i daljnjem usavršavanju, zasigurno bi pasivna gradnja postala, pored toga što je ekološki najprihvatljivija, i mnogo pristupačnija i dostupnija i onima koji si dosad nisu mogli priuštiti takve domove.

Godišnja potrošnja energije u pasivnim kućama:
90 kWh/m2
Godišnja potrošnja energije u novogradnji:
150 kWh/m2
Godišnja potrošnja energije u starim zgradama:
250 kWh/m2

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ( HCOIE )